Oglasi

Konkretna evropska pitanja i nedorečeni bosansko-hrvatski odgovori

Bosna i Hercegovina je u Upitniku Evropske komisije dobila 3.242 pitanja, a nakon slanja odgovora uslijedila su dodatna pitanja – njih 655.
Građani BiH uz matično, mogu još imati državljanstva Hrvatske, Srbije ili ŠvedskeAl Jazeera - Arhiva

Među dodatnim pitanjima koje je Europska komisija zatražila od Bosne i Hercegovine, a za pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo u Evcropskoj uniji, nalazi se i jedno koje se odnosi na institut dvojnog državljanstva za građane Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Primijećeno je kako su u odgovorima na Upitnik EK-a dostavljene kontradiktorne informacije te se traži pojašnjenje.

"Ako je sporazum [o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine] na snazi, navedite datume potpisivanja i ratifikacije te kako se sporazum provodi u Bosni i Hercegovini", zatraženo je od bh. vlasti.

A informacije za koje EK traži ne samo da su kontradiktorne. U odgovorima, odnosno u dijelu u dijelu "Politički kriteriji" i odgovoru na 496. pitanje "Dostavite pregled vaših odnosa sa susjednim državama i državama zapadnog Balkana, uključujući Kosovo", piše:

U ugovoru sve piše...

Ugovor o dvojnom državljanstvu: Bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtjeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine.

Između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva, što podrazumijeva da ne postoji pravni osnov po kojem bi državljani Bosne i Hercegovine istovremeno mogli posjedovati i državljanstvo Hrvatske.

Dvojna državljanstva sa Srbijom i Švedskom

Iz Ministarstva civilnih poslova objašnjavaju kako Bosna i Hercegovina, osim s Hrvatskom, ima sporazume i sa Srbijom te Švedskom.

Za sporazum sa Srbijom ukazuju da sadrži odredbe o privilegiranom postupku stjecanja dvojnog državljanstva, pa je za mogućnost apliciranja potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stječe.

Za osobe koje su u braku s državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi.

'Kada su u pitanju ostala prava, ona su regulirana na uobičajeni način, u skladu s principima iz Evropske konvencije o državljanstvu. Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica. Što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživat će zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže', objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju Ugovor o dvojnom državljanstvu, potpisan prije 11 godina, a uvjet za stjecanje drugog državljanstva nije odricanje prvog – i to jasno piše u ugovoru. U članku drugom Ugovora navodi se:

Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine.

Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske, niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske.

Državljanstvo ne samo Hrvatima

Al Jazeera se za objašnjenje navoda po kojima je uvjet za dobivanje hrvatskog državljanstva odricanje bh. državljanstva prvo obratila hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Kratko su potvrdili da je ugovor potpisan i odavno stupio na snagu te ukazali kako je njime propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka. No, za detalje su uputili na Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske, kao nadležno tijelo za to pitanje.

"Prema hrvatskom zakonodavstvu, stečeno dvojno državljanstvo nema nikakvu pravnu posljedicu za stranku. Ukoliko se utvrdi da osoba uz hrvatsko ima i strano državljanstvo, ne prestaje joj hrvatsko državljanstvo po sili zakona. Svrha i cilj Ugovora je da se od gubitka bosanskohercegovačkog državljanstva zaštite oni državljani Bosne i Hercegovine koji su sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu stekli ili će steći i državljanstvo Republike Hrvatske", odgovorila je Služba za odnose s javnošću hrvatskog MUP-a.

Detaljno navode kako su uvjeti stjecanja i prestanka hrvatskog državljanstva propisani Zakonom o hrvatskom državljanstvu te ukazuju kako je propisan redoviti način stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem za strance koji žive u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i imaju odobren status stranca na stalnom boravku, pri čemu se, uz ostalo, za stjecanje hrvatskog državljanstva traži prestanak stranog državljanstva. Kažu i kako je spomenuta pretpostavka propisana i za primitak u hrvatsko državljanstvo osoba koje su rođene i žive u Republici Hrvatskoj s odobrenim stalnim boravkom.

Ne mogu svi do dvojnog državljanstva

Odgovore na pitanja koja prava, a koje obaveze osobe s dvojnim državljanstvom imaju prema obje države Al Jazeera je potražila u Odvjetničkom uredu Prnjavorac u Tuzli.

Pozivajući se na zakon, objašnjavaju kako se 'dvojni državljanin […] smatra isključivo državljaninom one ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi […] ima i uživa sva prava koja ima i uživa državljanin ugovorne stranke na čijem se državnom području nalazi i dužan je ispunjavati sve obveze državljanina te ugovorne stranke'.

'Licima koja rade na budžetu, u vojsci ili policiji, poslovima sigurnosti države i slično, generalno se brane dvojna državljanstva kako bi se dobilo zaposlenje, a sve u interesu državne sigurnosti i odanosti', objašnjavaju u ovom uredu.

"Za razliku od navedenog, dvojno državljanstvo može se steći po podrijetlu, ali i po različitim pravnim osnovama beneficirane naturalizacije prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu: temeljem braka s hrvatskim državljaninom, ukoliko osoba živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, iseljenici iz Republike Hrvatske, na temelju utvrđenog interesa Republike Hrvatske, prirođenje maloljetne djece, ponovni primitak osoba otpuštenih iz hrvatskog državljanstva, ukoliko žive i imaju odobren boravak u Republici Hrvatskoj te pripadnici hrvatskog naroda", navode.

Na upit znači li sve to da pripadnici bošnjačkog i srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine nemaju pravo na dvojno državljanstvo, iz hrvatskog MUP-a odgovaraju kako, "osim pripadnika hrvatskog naroda, strano državljanstvo mogu zadržati i osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo po svim drugim navedenim pravnim osnovama, uz ispunjenje propisanih zakonskih uvjeta, neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti".

'Nedosljedno navođenje informacija'

Uvid u odgovor na pitanje 496. iz "Političkih kriterija" Upitnika Evropske komisije ukazuje na "nedosljedno navođenje informacija" u pogledu postojanja Sporazuma o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercevgovine i Republike Hrvatske, kažu u Direkciji za europske integracije - stalnom, samostalnom i stručnom tijelu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Konstatiraju kako je EK "uočila nedosljednost u odgovoru na to pitanje", pa je u dodatnim pitanjima zatražila pojašnjenja.

"Sadržaj odgovora na dodatno pitanje utvrdit će radna grupa za 'Političke kriterije', u okviru sistema koordinacije, temeljem doprinosa nadležnih institucija i otkloniti propust načinjen u pripremi odgovora na Upitnik", navode u Direkciji.

Na upit tko su autori spornih formulacija, navode da je formulaciju "bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtjeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo Bosne i Hercegovine državljanima bez odricanja od državljanstva Bosne i Hercegovine" u informacijski sistem unijelo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Drugu formulaciju, po kojoj "između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva, što podrazumijeva da ne postoji pravni osnov po kojem bi državljani Bosne i Hercegovine istovremeno mogli posjedovati i državljanstvo Hrvatske", unijela koordinirajuća institucija bh. entiteta Republika Srpska u procesu, odnosno Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju.

"Unos u informacioni sistem, međutim, ne znači automatski i autorstvo nad informacijama, jer su koordinirajuće institucije unosile doprinose više institucija sa određenog nivoa vlasti", konstatira Direkcija.

Ubrzano rade na odgovorima

Bosni i Hercegovini je u Upitniku EK-a, što je dokument ključan za dobivanje kandidacijskog statusa, poslano 3.242 pitanja iz 36 područja, a odgovore je pripremalo 1.300 predstavnika svih razina vlasti. Prošle veljače poslani su odgovori, a krajem lipnja stigla su dodatna pitanja – njih 655.

Al Jazeeri su ranije u Vladi RS-a odgovorili kako su verificirali sve odgovore na dodatna pitanja koja se odnose na njih, dok u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine "ubrzano rade na odgovorima". Odgovori bi EK-u trebali biti poslani do 20. rujna, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uvjerava da će posao biti završen na vrijeme.

Iz Delegacije EU-a i Ureda specijalnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini kažu kako je slanje dodatnih pitanja "standardni dio procesa Mišljenja" te podsjećaju i da su sve druge države u regiji koje teže ka članstvu u Uniji također dobile slična dodatna pitanja.

"Europska komisija očekuje odgovore na dodatna pitanja što je prije moguće, naglašavajući da je kvaliteta odgovora važnija od brzine pripreme. Odgovori na dodatna pitanja će pridonijeti pripremi Mišljenja EK-a o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Analiza konsolidiranog niza odgovora je dio ovog procesa, ali nije i jedina osnova. Mišljenje će uključiti preporuke i reformske prioritete za naredne korake Bosne i Hercegovine na putu EU integracija", navodi se u odgovoru.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.