Konfuzija u vezi s američkom strateškom politikom prema Siriji

Turske snage bombardirale su položaje Kurda na sjeveroistoku Sirije (AP)

Piše: Gavin O'Toole

Šokantno obećanje Donalda Trumpa da će povući američke snage iz sjeverne Sirije dočekano je sa zaprepaštenjem u Evropi, gdje bi moglo komplikovati odnose sa Turskom i pogoršati napetost između Velike Britanije i Francuske koje imaju svoje vojnike u regiji.

Signalizirajući promjenu politike, američki predsjednik je podržao turski napad protiv kurdskih boraca, koje Ankara etiketira kao „teroriste“ – a koje je on ranije podržavao u kampanji protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), što je izazvalo povike izdaje od Sirijskih demokratskih snaga (SDF).

Sada je prisutna konfuzija u vezi američkih motiva – Trump nije upozorio London i Pariz na svoju odluku – a prisutna su i nagađanja da je moguće kako će se Velika Britanija pod vlašću premijera Borisa Johnsona uskladiti s SAD-om i dodatno udaljiti svoju državu od evropskih saveznika.

Christopher Phillips, predavač u oblasti međunarodnih odnosa na Bliskom istoku sa londonskog Univerziteta Queen Mary, je rekao: „U ovom trenutku, prisutni su šok i osuda od evropskih vlada, koje bi većina kurdskih aktivista pozdravila, ali šta bi mogli uraditi da zaista zaustave Trumpa da se ne ponaša ovako ili da spriječe Tursku da napadne dijelove Sirije koje drži SDF? Ne mnogo.“

Evropska ljutnja

Iako je Trumpov potez iznenadio mnoge posmatrače, prvi put je signaliziran prošle godine.

„Iako zapravo ne znamo kako će ovo povlačenje izgledati i ne znamo do koje je mjere tačno turskoj intervenciji dato zeleno svjetlo, zapravo je u skladu s onim što Trump pokušava uraditi već godinu i po“, kazao je Phillips.

„S druge strane, ovo je predio kojem su, vojno, posvećene Britanija i Francuska i sarađivale su s SAD-om, a uopšte nisu konsultovane u vezi ove odluke, što je za njih neugodno.“

U odgovoru na Trumpovu najavu, britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab navodno je uložio rijetku žalbu u telefonskom pozivu američkom državnom sekretaru Mikeu Pompeu, koji je u srijedu porekao da je Turskoj dao zeleno svjetlo da nastavi sa svojom vojnom kampanjom u Siriji.

Francuski posmatrači su brzo istakli da je francuski predsjednik Emmanuel Macron bio glasan pristalica Kurda.

U decembru, kada je Trump prvi put najavio svoju namjeru da se povuče iz sjeverne Sirije, Macron je oštro odgovorio rekavši da „saveznik mora biti pouzdan“.

U aprilu je francuski predsjednik primio kurdske lidere u Parizu i garantovao im svoju podršku.

To što se Trump nije konsultovao prije svoje najnovije objave, prema Le Mondeu, značilo je da je „sramota u Parizu, zapadnjačkoj prijestolnici koja je najviše posvećena Kurdima, time očitija“.

Ključni problem s kojim se suočavaju evropske države je konfuzija koja sada vlada u vezi američke strateške politike u Siriji.

Michael Stephens, saradnik za bliskoistočne studije u ekspertskoj organizaciji Royal United Services Institute (RUSI) u Londonu, je rekao: „Pošteno je reći da ova odluka nije dobro dočekana u Velikoj Britaniji ili Francuskoj, i mislim da smo malo ostavljeni na cjedilu i da moramo upotrijebiti reaktivnu strategiju prema predsjedniku koji nema strategiju.“

„Veoma je teško znati na šta tačno SAD ovdje cilja i koji su im strateški prioriteti… Dakle, iz evropske perspektive, ovo je zbunjujuće vrijeme i teško je smisliti odgovor.“

ISIL-ovi zatvorenici

Ključno pitanje koje za sobom povlači američko povlačenje će biti: šta će se desiti sa stranim borcima – od kojih su mnogi Evropljani – zarobljenim tokom poražavanja ISIL-a, pitanje koje će komplikovati odnose između evropskih lidera i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Ankara je stekla prednost u svojim odnosima s Evropom ograničavajući protok sirijskih izbjeglica koje idu ka Evropskoj uniji.

„Ako se ovaj navodni sporazum između Erdogana i Trumpa desi po kojem Turska postaje odgovorna za ISIL-ove zatvorenike, to je velika promjena u široj strategiji borbe protiv ISIL-a, onoj o kojoj se nije razgovaralo sa evropskim NATO saveznicima, i otvara mogućnost dosta drugačije dinamike između Turske i Evrope“, rekao je Phillips.

„Turska će, u teoriji barem, imati dogovornost za pritvor zatvorenika ISIL-a, što evropske sile stavlja u dosta tešku poziciju.“

Stephens iz ekspertske organizacije RUSI u Londonu je rekao da su upriličeni dugi razgovori između Trumpove administracije i evropskih lidera o tome ko bi trebao preuzeti odgovornost za bivše borce ISIL-a, i u središtu problema je nevoljkost evropskih država da ih prime nazad.

Izvor: Al Jazeera