Konflikt zbog Nagorno-Karabaha: Šta je u pozadini sukoba na Kavkazu

Sporna regija Nagorno-Karabah, planinska i pretežno šumska oblast na Kavkazu, u centru je desetljećima dugog konflikta između Armenije i Azerbejdžana.

Prema međunarodnom zakonu, Nagorno-Karabah je dio Azerbejdžana, ali Armeni, koji tamo čine većinu populacije, odbacuju azerbejdžanske zakone.

Samostalno vode oblast, uz pomoć Armenije, od kako su u ratu iz 90-tih godina prošlog stoljeća iz nje protjerane azerbejdžanske snage.

U nedjelju su teški sukobi u Nagorno-Karabahu izazvali strah da će se konflikt proširiti u opći rat.

Status regije je sporan još od 1918. godine, kada su Armenija i Azerbejdžan stekli nezavisnost od Ruskog carstva.

Armenski separatisti zauzeli regiju

Ranih 20-tih godina, dolaskom sovjetske vlasti na jug Kavkaza, Nagorno-Karabah je proglašen autonomnom regijom unutar tadašnje sovjetske republike Azerbejdžan, a većina odluka o njoj donosila se u Moskvi.

No, desetljećima poslije, kako je Sovjetski savez počeo propadati, postalo je jasno da će Nagorno-Karabah doći pod vlast azerbejdžanske vlade u Bakuu, što većinsko armensko stanovništvo nije željelo prihvatiti.

Godine 1988. vlasti Nagorno-Karabaha izglasale su pripajanje Armeniji, čemu su se žestoko usprotivili i vlasti u Moskvi, i u Bakuu.

Nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine, armenski separatisti su, uz podršku Armenije, zauzeli regiju, u kojoj živi i značajna azerbejdžanska manjina, kao i susjednih sedam azerbejdžanskih okruga.

U borbama je poginulo oko 30.000 ljudi, a stotine hiljada su bile prisiljene napustiti svoje domove.

Zabrinutost za plinovode i naftovode

Iako je 1994. godine dogovoreno primirje na međunarodnom nivou, pregovori su zapeli, a oko Nagorno-Karabaha i duž granice između dvije zemlje često su izbijali sukobi.

U aprilu 2016, godine deseci ljudi na obje strane ubijeni su u najtežeme obračunu u Nagorno-Karabahu u nekoliko godina.

Posljednji okršaji u nedjelju izazvali su gubitke na obje strane, ali i među civilima.

U julu su duž granice dvije zemlje izbili sukobi, u kojima je poginulo najmnaje 17 vojnika.

Konflikt je zabrinuo međunarodnu zajednicu, djelimčno i zbog toga što predstavlja prijetnju stabilnosti regije kroz koju prolaze plinovodi i naftovodi.

Izvor: Al Jazeera i agencije