Konavle – možda na rubu Hrvatske, ali ne i propasti

„Nekako nam je u svibnju i najljepše. Nema velike gužve u Cavtatu, turisti polako pristižu, pa koristimo to da se odmorimo još malo. Uskoro, kad počnu ludnica i vreva, ovdje ni hrvatski, ma ni svoje misli nećete čuti“, priča Mare, stanovnica Cavtata, drevnog i lijepoga gradića na krajnjem jugu Hrvatske.

„Ne čujemo hrvatski ni sada. Ovdje se samo engleski i francuski pričaju. Evo ih, vidite koliko ih je s ove brodice sišlo. A i taj hrvatski što čujemo, više je to slavonski dijalekt koji smo prepoznali i u vašem govoru, jer je ovdje puno sezonskih radnika iz Slavonije“, dodaje Josipa.

Muževe su, kažu, ostavile kod kuće „neka još malo ušminkaju apartman i oko njega“. Iako su sve tri stigle do mirovine, kućni proračun pokušavaju popraviti prihodima od izdavanja soba. Velika im je prednost, priznaju, blizina Dubrovnika, pa i kad nema turista na noćenju ima ih mnogo koji dođu i ostave koju kunu ili euro.

„A i ti izbori dolaze… Sigurno ste zbog njih došli. Ne pitajte nas ništa, jer je sve to jedan cirkus – i u Saboru, i ovdje. Svi su čuli kako su se ovi koji su na vlasti 24 godine posvadili, a nas k'o da netko pita“, primjećuje Marina i Josipina prijateljica Ivanka.

Odbijaju biti ‘slijepo crijevo’

Filozofija života žitelja Konavala očita je i jednostavna – pokušati se snaći u sve težim okolnostima suvremenog života, koji za sobom nosi i veće troškove, pa uz redovan posao i primanja pripremaju apartmane ili idu u vinograd i voćnjak. Konavle u tom smislu pružaju mnogo. No, riječ je o vrlo malom prostoru od nekih 200-ak četvornih kilometara kojem su u blizini državne granice, ali i koji je fizički odvojen od ostatka Hrvatske – idealno da postane „slijepo crijevo“. Konavljani to odbijaju biti. I jasno govore što im se ne sviđa.

“Najveći problem Konavala je činjenica da jedna politička opcija dugo gospodari ovim prostorom, podredila da je sebi i svom održanju na vlasti, a pri tome se ne konzultiraju s građanima. Sve je na megalomanskim projektima, a ljude pretvaraju u ovisnike o općini, poslu u lokalnoj vlasti ili zračnoj luci“, govori aktivist Đuro Capor, i sâm stanovnik konavoskog sela Komaji.

No, na konstataciju da Cavtat pripada jednoj od najbogatijih općina u Hrvatskoj, a po proračunu i prihodu po glavi stanovnika Konavle sa svojih 100 milijuna kuna (13,5 milijuna eura) to sigurno jesu, malo su zastale.

„Jedna od najbogatijih, kažete? Hajd’ dobro! Lijepo je to čuti. A kako je nama? Reći ću vam: onako kako svatko sebi napravi. Malo mirovine ili plaće, a kad dođe sezona – iznajmi. Onaj koji nema, može u polje, pa u vinograd ili što maslina ubrati. Samo vrijeme da nas posluži ovog ljeta“, zaključuje Mare.

Pozdravljajući se kažu da „moraju požuriti doma, jer sad će onaj nogomet (igrala se jedna od utakmica završnice sezone Lige prvaka), a kad igraju pored muških i vojska može proći“. „Zagledaju se u taj nogomet, kao da im ćaća tamo igra“, duhovito primjećuju.

Budžet koji drugi mogu sanjati

Najvažnija sezona koju igraju u Cavtatu, u kojem se nalazi sjedište općine Konavle, sigurno je ona turistička, no pred političarima je ona važnija utakmica – lokalni izbori. Nema puno predizbornih plakata uz magistralnu cestu koja od Dubrovnika, preko konavoskih sela vodi prema granici sa Crnom Gorom. Poziva se na glasanje za županijske čelnike, ali u selima konavoske općine baš i nema poruka onih koji bi u općinsku vlast.

Za mjesto u Općinskom vijeću Konavala bori se osam lista, no sve je ostalo u sjeni sukoba dosadašnjeg načelnika Luke Korde i njegove, sad već bivše stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Nekad vjerni suradnici sad su ljuti protivnici, a u tom sukobu svoju šansu vide druge liste, stranačke i nezavisne. U igri je ne samo lokalna vlast, pozicija načelnika ili vijećnika, nego i izazov kako namaknuti, a onda i raspodijeliti proračun o kojem mogu sanjati mnogi hrvatski gradovi.

Statistika govori kako su od 20 najbogatijih općina u Hrvatskoj, njih 19 na moru. Konavle su na putu do vrha turističkim sadržajima dodali i poljoprivrednu komponentu. Ljepote jadranske obale i drevnu baštinu koju nude turistima, popunjavaju ponudom iz bogate doline u zaleđu – grožđem i vinom, maslinama i uljem, smokvama.

Kombinacija plave i zelene Hrvatske, ideal o kojem pričaju sve hrvatske vlade od samostalnosti, najbolje se vidi u Konavlima. Uz sve to, prihode – i općinske, i obiteljske (kroz radna mjesta) upotpunjava i dubrovačka zračna luka, jedna od najfrekventnijih u ovom dijelu Europe.

Vinske ture kroz Konavle

Daleko od vreve Dubrovnika i Cavtata, gužvi na aerodromu i cestama, u selu Lovorno nalazi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ive Vodopića. Jedno je od 100-ak okupljenih u udrugu Agroturizam Konavle, zahvaljujući kojem je konavoski kraj prošle godine proglašen najboljom destinacijom ruralnog turizma u Hrvatskoj. Uz sve ljepote i ponudu kontinentalne Hrvatske, jedna primorska destinacija proglašena je u toj konkurenciji najboljom.

„Ništa ne dolazi preko noći i za sve je potrebno vrijeme. Jedni su počeli s vinom, drugi s maslinovim uljem, učili smo jedni druge i jedni o drugima, a u početku smo se prezentirali sami sebi. A onda su došli prvi turisti… Pokrenuli smo ideju vinske ture i danas, ako grupe turista dođu i na tri dana u Dubrovnik, jedan provedu kod nas“, priča Ivo Vodopić u hladu ispred tradicionalne poljske kućice okružene vinogradima.

Uvjerava da se vina koja proizvedu konavoski vinari mogu po kvaliteti mjeriti sa svjetskim vinima. U Konavlima turistima nude i sadržaj više – mogu doći, sami se uvjeriti kako se uzgaja vinova loza i na koji način nastaje vino. „I što je najbolje od svega, ovdje mogu čuti tišinu i po prvi vidjeti u vrtu komad povrća koje su do sada viđali samo u trgovačkim centrima“, dodaje Vodopić.

Vinograd iz kojeg dobiva vino zapravo i nije velik, a Vodopić kaže i da mu ne treba više jer uživa u onome što radi. „Ima puno lakših načina za zaradu, ali bih sigurno manje uživao. Sve to ne gledam isključivo materijalno, jer je sve materijalno i relativno. Bitno je imati ispunjen život i živjeti ga onako kako želite“, poručuje.

Nezaposlenost svedena na minimum

Prostor na kojem su konavoski vinogradari i vinari pokrenuli novu, pozitivnu priču prije četvrt stoljeća bio je spaljena zemlja, opljačkana u pohodu srpsko-crnogorskih snaga. Konavle i Konavljane trebalo je vratiti u život, podići sve iz pepela, obnoviti kuće i imanja, dati ljudima mogućnost da počnu sve ispočetka. Uspjeli su u tome.

Od toga doba, kao jedan od osnivača HDZ-a na krajnjem jugu Hrvatske, na čelu Konavala bio je Luka Korda. No stranka mu se početkom godine odlučila zahvaliti i ponuditi novog kandidata. Korda je izašao iz stranke i potez dojučerašnjih političkih partnera ocijenio najvećom izdajom. Krenuo je na izbore samostalno, uvjeren da će pobijediti.

„HDZ je mašinerija, priznajem, ali ja sam u njoj sudjelovao i stvarao je u šest mandata, pa znam koje su joj slabe točke, ali i tajne. Jesu mašinerija i za izbore, i za upravu, ali i za naopako, a to me najviše boli što su postali mašinerija da upropaste sve“, prisjeća se Korda.

Investicije u korist građana, a ne da se njima hvale političari

„Nemam dojam da većina ljudi ima osjećaj da žive u jednoj od najbogatijih općina u Hrvatskoj, jer bi to trebalo značiti puno više“, ukazuje Miro Drašković, kandidat za načelnika općine Nezavisne liste „Konavle“ s kojom izlazi na predstojeće lokalne izbore.

„Općina koja ima toliki budžet morala bi imati više ciljeve i bolje provoditi svaku vrstu politike – prije svega demografske, a ljudi odlaze i odavdje i to na Zapad, kao i ostali. Onaj tko ne želi raditi u turizmu, nije se zaposlio u zračnoj luci ili ne radi u državnoj ili općinskoj službi, nema baš puno toga raditi i odlazi“, upozorava Drašković.

Smatra da općinskim vlastima nedostaje komunikacija s ljudima i smatra da se to mora promijeniti, a „investicije raditi na korist građanima, a ne da bi se njima hvalili lokalni političari“.

Za njegovih mandata, priča, radili su se vrlo ambiciozni, ali ne i neostvarivi projekti. Ponosan je na sve što je učinjeno – izgrađeni vodovod, uspostavljeni socijalni program i zdravstvenu zaštitu, izgrađene vrtiće, uređenu infrastrukturu i čisto more, unapređenu proizvodnju vina i maslinovog ulja, a ponajviše na činjenicu da je „nezaposlenost svedena na minimum (stopa nezaposlenosti iznosi 4-5 posto), a ne radi onaj tko neće raditi“.

„Ljudi ovdje imaju posla i ne možemo naći dovoljno radnika. U svakom hotelu i kafiću govori se slavonskim dijalektom, mladi policajci ovdje dolaze iz cijele Hrvatske, ali je postao problem – tamo prazniš, a ovdje nasipaš i to je tragedija. Zato je država morala naći način da pomogne jednako svima“, primjećuje Korda.

Rad na korist općine i vlasti, i opozicije

Glavni protivnik na izborima Kordi će biti njegov nekadašnji najbliži suradnik – zamjenik općinskog načelnika Božo Lasić. Dok Korda sjedi u općinskoj zgradi u selu Gruda, Lasić ekipu Al Jazeere dočekuje u sjedištu općine u Cavtatu. I on je razočaran, ali time što Korda ne odustaje od političke borbe. No, brzo priču usmjerava na potencijale Konavala.

„Općina jeste u rukama HDZ-a i mi smo razvijali komunalnu infrastrukturu, dok je oporba razvijala agroturizam i obiteljska gospodarstva. Stalno smo se koškali, ali i oboje radili korisnu stvar za ovu općinu. Nekako smo se međusobno dopunili. Sve je više sela u našem kraju koja postaju jako turistički atraktivna i zanimljiva“, govori Lasić.

Svjestan je i poređenja Konavala s Istrom, ali primjećuje da oni za susjede imaju Italiju, Austriju i Sloveniju, a Konavljani Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu, pa su Istrijani u prednosti jer imaju zaleđe koje je gospodarski puno snažnije.

Pred konavoskim lokalnim političarima još je nekoliko dana kampanje, a kome god pripala dužnost i čast voditi općinu ostaju naizgled jednostavni problemi – kako rasporediti onih 100 milijuna proračunskih kuna tamo gdje su potrebni. Potreba ima, kao i potencijala za rast i razvoj, a na mudrosti je vlasti i građana da konavoski brod usmjere ka mirnom moru.

Izvor: Al Jazeera