Komunikacijska blokada paralizirala medije u Kašmiru

Kriza u Kašmiru datira još iz 1947. (EPA)

Uvođenje ograničenja na kretanje i komunikacijska blokada u indijskoj saveznoj državi Jammu i Kashmir, koji traju već 35. dan, najviše frustriraju novinare u regiji, javlja Anadolija.

Regija s muslimanskom većinom suočena je s komunikacijskom blokadom od 5. augusta, kada je Indija toj regiji ukinula posebne odredbe zagarantirane Ustavom zemlje.

Usluge za mobilne telefone i dalje su obustavljene, a trenutno izlazi samo nekoliko lokalnih novina, dok novinari koji predstavljaju nacionalne i međunarodne medije zavise od vladinog Centra za pomoć medijima u Srinagaru, koji ima internet, ali nema Wi-Fi.

Ishfaq Tantry, generalni sekretar Kashmir Press Cluba, rekao je da postoje brojni problemi koji otežavaju izvještavanje iz Kašmira.

“Komunikacijska blokada zaista je negativno utjecala na izvještavanje s terena. U nedostatku interneta i telefona, uključujući mobitele, novinarima je teško potvrditi i provjeriti informacije”, kazao je, dodajući kako sve upućuje na to da se komunikacijskom blokadom želi spriječiti slanje vijesti i priča iz Kašmira.

Safwat Zargar, još jedan novinar koji je u Kašmiru, istakao je da je komunikacijska blokada znatno otežala pisanje vijesti i prikupljanje potrebnih informacija.

“Blokada je najviše pogodila novinare iz printanih i internetskih medija. Najveći je problem prikupljanje vijesti i nemogućnost novinara da se obrate Vladi i njenim izvorima”, rekao je Zargar.

Lokalni mediji u još težoj situaciji

Bashaarat Masood iz dnevnika Indian Express, novinar više od 15 godina, rekao je da dosad nije doživio teži trenutak za novinare, a komunikacijsku blokadu opisao je kao slučaj “bez presedana”.

“Zaista je sada teško slati priče koje radimo”, rekao je.

Lokalni mediji također se suočavaju s još složenijom situacijom. Iako je čak 180 dnevnih novina, na engleskom i urduu, objavljivalo vijesti iz Srinagara, prijestonice Jammua i Kašmira, sada ih izvještava samo pet zbog ograničenja i nemogućnosti svakodnevnog pristupa internetu.

“Smanjili smo broj stranica za polovinu jer nismo u mogućnosti proizvesti sadržaj za 16 stranica svakog dana. Odlazimo u Centar za pomoć medijima, preuzimamo sadržaj i koristimo ga u našem izdanju”, rekao je urednik vodećeg dnevnika na urduu.

Farooq Khan, stariji fotoreporter, koji radi za međunarodnu medijsku kuću, kazao je da je prvih nekoliko dana nakon 5. augusta nekako uspijevao slati fotografije, napominjući da većina novinara sada potpuno zavisi od vladinog Centra za pomoć medijima u Srinagaru, koji ima pristup internetu.

Shuaib Masoodi, još jedan fotoreporter iz Srinagara, istakao je da je 2016, kada je ubijen militantni zapovjednik Burhan Wani, došlo do slične blokade interneta, ali su tada radili fiksni telefoni.

“Ovog puta fiksni telefoni prvi su put isključeni. Također, iz kancelarija se ne možemo povezati na internet”, rekao je Masoodi.

Komunikacijska blokada

Kashmir Press Club i ostale grupe koje predstavljaju medijske kuće izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog komunikacijske blokade, koja, kako su naveli, negativno utječe na rad novinara.

U izvještaju koji je pripremio Network of Women in Media, India and the Free Speech Collective pod nazivom “Vijesti iza bodljikave žice”, a u kojem se analizira komunikacijska blokada, navedeni su ključni problemi s kojima se suočavaju mediji poslije komunikacijske blokade u indijskoj saveznoj državi Jammu i Kašmir.

“Novinari se i dalje suočavaju sa strogim ograničenjima u prikupljanju i provjeri vijesti, a slobodan protok informacija je blokiran, što u konačnici nanosi štetu slobodi izražavanja i slobodi medija”, navodi se u izvještaju.

Kashmir Press Club uputio je žalbu relevantnim vladinim institucijama, tražeći da omoguće vezu mobitelima, kao i internet i telefonske linije za novinare i medije, nakon čega je Vlada samo dodala još četiri računara u Centar za pomoć medijima u Srinagaru.

Omogućili su i vezu za mobitele pojedinim vladinim zvaničnicima, ali nisu ukinuli blokadu ili olakšali ograničenja koja su ranije uvedena za medije.

Vlasti Indije angažirale su dodatnih 125.000 pripadnika paravojnih snaga u kriznoj regiji Jammu i Kašmir. Pozivajući se na neimenovani vojni izvor, portal The News, angažirala je dodatne trupe u Jammuu i Kašmiru, u kojem je trenutno angažirano pola miliona pripadnika indijskih snaga sigurnosti.

Ukinut član 370 indijskog Ustava

Uporedo s tim, iako su vlasti Indije saopćile da je otvoreno više od 200 škola u kašmirskom glavnom gradu Srinagaru, učionice u tim školama i dalje su prazne. Roditelji odbijaju slati djecu u škole sve dok traje komunikacijska blokada u gradu, odnosno sve dok traje prekid rada telefona i interneta.

Indijske vlasti nastavljaju s kršenjem prava muslimana u regiji Jammu i Kašmir. U Srinagaru je muslimanima bilo dozvoljeno klanjati bajram-namaz samo u manjim džamijama, dok su svako veće javno okupljanje i pristup internetu zabranjeni.

Početkom mjeseca indijske vlasti ukinule su član 370 indijskog Ustava, koji je davao specijalni status regiji Jammu i Kašmir.

Kriza u Kašmiru datira još iz 1947, kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90% stanovništva Kašmira, koje je po povlačenju Britanaca tražilo da se ta regija pripoji Pakistanu. Tadašnji knez ipak je odlučio Kašmir pripojiti Indiji.

Pakistan i Indija tako su 1947. ušli u prvi rat za Kašmir. Istim povodom dvije zemlje ponovo su ratovale 1965. i 1999.

Indija kontroliše 45% Kašmira, Pakistan 35, a Kina 20%. Indijski dio nazvan je Jammu i Kashmir i danas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji.

Pakistan je dijelu Kašmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dvije autonomne teritorije nazvane Azad Kashmir (Slobodni Kašmir) i Gilgit-Baltistan.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nizom rezolucija predviđa da se status Kašmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenarij zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.

Izvor: Agencije