Komšić traži angažiranje vojske zbog migranata

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i službeno je uputio zahtjev za raspoređivanje pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na granicama kako bi pomogli u sprečavanju ilegalnih prelazaka.

Komšić je zatražio održavanje hitne sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine zbog migrantske krize, te predložio da se od ministrice obrane Marine Pendeš zatraži da zapovijedi uporabu i razmještaj vojno-policijskih, inženjerskih, izviđačkih i drugih postrojbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine radi podrške i pomoći patrolama Granične policije te države u kontroli granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

Prema Komšićevom prijedlogu, uporaba i razmještaj postrojbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ne podrazumijeva korištenje naoružanja i bojevih sredstava.

Prijedlog za sazivanje hitne sjednice o migrantskoj krizi prihvatio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, ali i odgovorio da “niko neće postaviti vojsku između [bh. entiteta] Republike Srpske i Srbije”.

“Neće dobiti vojsku. Niko neće postaviti vojsku između Republike Srpske i Srbije. To nek’ skinu iz glave odmah”, poručio je Dodik.

Ipak, smatra da bi rasprava o migrantskoj krizi “mogla biti jalova priča, jer nema Vijeća ministara BiH, koje bi nešto operativno moglo i da uradi po tom pitanju“.

“Predsjedništvo BiH i ranije je razmatralo to pitanje te zatražilo da se napravi cjelovit plan kada su u pitanju migrantski probemi, ali Vijeće ministara ništa nije uradilo. Time je, umjesto rješenja za migrantski krizu, postalo problem. Jedino što možemo zaključiti jeste da pokušavamo da dođemo do tog plana”, rekao je Dodik.

Zatražiti i sjednicu Vijeća ministara BiH

Uporaba i razmještaj Oružanih snaga Bosne i Hercegovine duž granice s Republikom Srbijom i Crnom Gorom predlaže se radi problema ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini iz zemalja Azije i Afrike, protivno važećim zakonima i viznom režimu Bosne i Hercegovine, navodi se u Komšićevu prijedlogu.

Očekuje i da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predloži hitno održavanje izvanredne sjednice Vijeća ministara na temu žurnog i sveobuhvatnog angažiranja svih raspoloživih kapaciteta Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, kao i upravnih organizacija Bosne i Hercegovine s operativnom samostalnošću u sastavu Ministarstva sigurnosti radi rješavanja problema ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini iz zemalja Afrike i Azije protivnom važećim zakonima i viznom režimu Bosne i Hercegovine.

Prema tom prijedlogu, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predlaže hitno održavanje sjednice Vijeća ministara s obzirom na to da je Ustavom Bosne i Hercegovine propisana isključiva nadležnost institucija države kad je riječ o politici i reguliranju pitanja imigracije, izbjeglica i azila.

Hrvatska podigla ogradu na granici

U međuvremenu je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske na graničnom prijelazu Maljevac prema Bosni i Hercegovini postavilo visoku metalnu zaštitnu ogradu na mostu koji dalje vodi prema hrvatskom teritoriju.

Obrazloženo je kako je postavljena “pomična fizička barijera (ograda) […] s obzirom da je Schengenskom katalogu EU-a za nadzor vanjskih granica, povratak i ponovni prihvat navedeno kako granične prijelaze i neposredno okolno područje treba tehnički nadgledati, a granične provjere i nadzor trebaju biti osvijetljeni. Granični  prijelazi, u pravilu, trebaju  biti odijeljeni ogradom, a iznimke se mogu napraviti u slučaju graničnih prijelaza za lokalni granični promet”.

Jedan od smjerova kojim s područja Unsko-sanskog kantona, konkretno Velike Kladuše, brojni migranti pokušavaju ući u Hrvatsku, odnosno Europsku uniju, upravo je prijelaz Maljevac.

O problemu migracija raspravljalo je i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, te usvojilo Informaciju o stanju u području migracija.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, od početka godine u Bosni i Hercegovini prijavljen je 9.081 nezakoniti migrant.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azilom u tom razdoblju iskazalo je 8.466 osoba, a zahtjev za azil podnijelo njih 196.

Najviše migranata dolazi iz Pakistana (36,3 posto), Bangladeša (9,2 posto), Iraka (8,8 posto), Sirije (8,7 posto) i Afganistana (7,5 posto).

Izvor: Agencije