Komšić: Na djelu diplomatska agresija Hrvatske na BiH
Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, ujedno i predsjednik Demokratske fronte, Željko Komšić ocijenio je u pismu visokim dužnosnicima Europske unije da su predstavnici Hrvatske u Europskom parlamentu iznijeli niz neistina u vezi s izbornim procesom u Bosni i Hercegovini.
Nakon što su se hrvatski zastupnici u EP-u pismeno obratili europskim dužnosnicima, izražavajući zabrinutost zbog rezultata općih izbora u Bosni i Hercegovini, Komšić je naglasio da su izbori održani sukladno važećem Ustavu i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, kazavši i da pismo zastupnika predstavlja diplomatsku agresiju jedne članice EU-a na Bosnu i Hercegovinu.
Naglasio je da su zastupnici iz Hrvatske u pismu Vijeću za vanjske poslove EU-a iskazali političku tendenciju kršenja odredbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini iz Daytona, koji je 1995. potpisala i Hrvatska.
“Pismo hrvatskih europarlamentaraca još jedan je udar Hrvatske na suverenitet Bosne i Hercegovine i suvereno pravo da Bosna i Hercegovina odlučuje o svom izbornom sistemu. Radi se o direktnom miješanju Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, što je suprotno međunarodnom pravu i odnosima između dvije suverene države”, napisao je Komšić.
‘Selektivno pozivanje na Ustav BiH’
“Sporazumom iz Daytona potvrđen je suverenitet Bosne i Hercegovine, što znači da Bosna i Hercegovina nije nastala potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, kako u svom pismu navode hrvatski parlamentarci, niti je država dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, tvrdi Komšić.
Citirao je i Ustav Bosne i Hercegovine, u kojem piše: “Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. septembra 1995. godine i u New Yorku 26. septembra 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s Ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine.”
“Hrvatski parlamentarci zanemaruju da je Bosna i Hercegovina država tri konstitutivna naroda tek u zajednici s građanima i Ostalima. Selektivno pozivanje na Ustav Bosne i Hercegovine dovodi do promocije diskriminacije, pri čemu se građani Bosne i Hercegovine i Ostali izuzimaju kao konstituent države”, pojasnio je Komšić.
U Dejtonskom sporazumu postoji i Aneks IV, koji je istovremeno i Ustav Bosne i Hercegovine i u kojem je jasno definiran način izbora članova Predsjedništva, a to znači da je sadašnji izbor za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, kao i svi dosadašnji izbori, ustavan i zakonit, jer te odredbe nikad nisu mijenjane.
Stoga Komšić smatra da nezadovoljstvo hrvatskih europarlamentarca rezultatima izbora u Bosni i Hercegovini može biti jedino interesno-političke prirode jer negiranje legalnosti izbornog sustava u Bosni i Hercegovini, koji proistječe izravno iz Ustava Bosne i Hercegovine, direktno je kršenje Dejtonskog sporazuma.
Garantovati jednakost svih građana BiH
Podsjetio je da su u proteklih godinu i pol izmjene Izbornog zakona bile tema sastanaka brojnih ekspertnih grupa i međunarodnih predstavnika na kojima je razgovarano o izboru izaslanika u Domu naroda entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, ali ne i Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Također, dodao je, Vijeće za vanjske poslove EU-a nedvosmisleno je tražilo da princip jednakosti svih građana Bosne i Hercegovine mora biti zajamčen, a u pismu hrvatskih europarlamentaraca traži se da se, osim već postojećih diskriminatorskih odredbi, koje je prepoznao Europski sud za ljudska prava, uvedu dodatne i nove diskriminirajuće odredbe.
“Te odredbe bi ograničile ionako već ograničeno opće pravo glasa da samo Hrvati mogu birati Hrvate, Srbi Srbe, Bošnjaci Bošnjake. Ovakav, duboko anticivilizacijski, segregacijski i antieuropski princip trajno bi podijelio već dovoljno podijeljenu zemlju i uveo etničku segregaciju kao dominantan način funkcioniranja Bosne i Hercegovine”, zaključio je Komšić u pismu objavljenom na stranicama Demokratske fronte.
Komšić je pismo uputio predsjedniku Europskog parlamenta Antoniju Tajaniju, predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federiki Mogherini, povjereniku EU-a za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu te ministrima Vijeća za vanjske poslove EU-a.
Izvor: Agencije