Komisija odlučuje o sukobu interesa
U danu kada je o situaciji u Bosni i Hercegovini i blokadi te zemlje u eurointegracijama raspravljao Evropski parlament, pred bosanskohercegovačkim parlamentarcima po hitnoj proceduri našao se Zakon o sukobu interesa.
Da li je neko bio u sukobu interesa ubuduće bi trebalo da utvrđuje komisija koju će činiti šest članova Parlamenta i dva zamjenika Agencije za prevenciju korupcije.
Ukida se sankcija zabrane kandidiranja na izborima, a najoštrija kazna za one uhvaćene u sukobu interesa bit će obustava 50 posto od ličnog dohotka.
O sukobu interesa do sada je odlučivala Centralna izborna komisija. Ne baš efikasno, prije svega zbog političkih pritisaka.
Predloženim izmjenama raste bojazan od potpunog stranačkog utjecaja na odluke Komisije, te od toga da će Komisija raditi po narodnoj izreci: “Kadija te tuži, kadija te sudi.”
Odgovornost Parlamenta
Šef kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Drago Kalabić pozvao je sve zabrinute da pogledaju kako je isto pitanje riješeno u zemljama u okruženju.
“Nisu dosadašnja rješenja bila dobra i imamo pravo na pokušaj promjene i pokušaj stvaranja boljeg političkog ambijenta. Normalno je da Parlament preuzme odgovornost za to. Normalno je da ćemo, ako ne bude dobro, biti kritikovani. Ali mora nam se dati mogućnost da za to preuzmemo odgovornost, pa ćemo da vidimo. Nisam spreman da nam se unaprijed sudi”, kaže Kalabić.
Opozicija negoduje što je u situaciji kada je zemlja blokirana Zakon u proceduru upućen po hitnom postupku. Tvrde da se predloženim izmjenama ruši sve što je uz pomoć međunarodne zajednice postignuto u toj oblasti.
Asim Sarajlić iz Stranke demokratske akcije navodi da BiH ima zakon o sukobu interesa koji gubi suštinu i smisao.
“Očito je to želja određenih političkih lidera da, zapravo, postoji zakon koji će njima dati širinu za djelovanje kakvo oni žele. A to je za društvo i državu katastrofalno”, dodaje on.
Brojne izmjene i dopune
Zakon o sukobu interesa jedan je od Zakona koji je najviše mijenjan i dopunjavan.
“Tokom 11 godina koliko je na snazi Zakon o sukobu interesa izvršene su četiri izmene i dopune tog zakona. Svakom novom izmenom sužavao se broj lica na koje se zakon odnosi, kao i situacije koje dovode do sukoba interesa. Poslednje predložene izmene, tvrde u nevladinom sektoru, predstavljaju najdrastičnije slabljenje tog zakona”, izvještava Al Jazeerin reporter Vladimir Bobetić.
Hitna procedura i izostanak konsultacija sa stručnom javnošću naveli su ljude iz Transparency Internationala na zaključak da je riječ o pravnom nasilju i suprotno svim međunarodnim preporukama i obavezama koje je BiH preuzela.
Srđan Blagovčanin, izvršni direktor ove organizacije, ističe da ovaj zakon predviđa i formiranje novog tijela koje bi se bavilo utvrđivanjem sukoba interesa, koje bi bilo sastavljeno od predstavnika političkih partija.
“Imali bismo apsurdnu situaciju da predstavnici političkih partija odlučuju da li su njihove kolege iz političkih partija u sukobu interesa. Mislim da ne treba ni govoriti koliki bi stepen uticaja imale političke partije ukoliko bi ovo rešenje prošlo”, kazao je on.
Sporne su i sankcije za one za koje se utvrdi da su u sukobu interesa.
“Prema tim sankcijama praktično bi bilo ostavljeno na volju nosiocima javnih funkcija da izađu iz sukoba interesa bez ikakvih posljedica. Dakle, preventivna funkcija ovog zakona bila bi potpuno izgubljena”, dodaje Blagovčanin.
U situaciji u kojoj se nalazi BiH, Izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa bit će samo još jedna stavka na listi koja će morati biti promijenjena u procesu prilagođavanja zakonodavstva BiH evropskom zakonodavstvu.
Izvor: Al Jazeera