Kome Viber i WhatsApp smetaju u Srbiji

Možda korisnici Vibera jesu ludi za ovom aplikacijom, ali ima i onih kojima ona i te kako smeta. Pa tako, recimo, Viber nije dostupan na tržištu online aplikacija u Srbiji.

Na kraći period, također bez objašnjenja, nije bilo moguće preuzeti ni aplikaciju za tekstualne poruke WhatsApp.

Omiljene komunikacijske aplikacije za srednjoškolca Aleksandra upravo su sporni Viber i WhatsApp. Kaže da gotovo 90 posto njegovih prijatelja međusobno komunicira na ovakav, besplatan način.

„Uglavnom to koristimo zbog kredita jer nemamo dovoljno da svakondnevno uplaćujemo kredit i onda nam je lakše da šaljemo poruke preko interneta. Na primer, preko WhatsAppa dnevno pošaljem preko sto poruka, a na Viberu više pričam“, govori ovaj srednjoškolac.

Ova sredstva komunikacije, međutim, nisu samo privilegija mlađih. Razne društvene mreže i aplikacije sve više prodiru i u svijet odraslih, posebno poslovnih ljudi.

„Ono što je još slatko tu je da možete da pošaljete sliku. Ako ste, na primer, na nekom koncertu, onda možete da pošaljete  sliku drugarici da vidi gde ste i koji je vaš omiljeni pevač, a ona je naprimer u Londonu“, kaže inžinjerka Vesna Ranković.

„Tako da je ta bliskost, koja je omogućena tim nekim interesantnim aplikacijama kao što su WhatsApp i Viper, strašno važna. Meni je to interesantnije nego neke materijalne prednosti koje te aplikacije daju.“

Potez autora aplikacije

Korisnici ovih aplikacija koji ih već imaju u svom telefonu, moći će ih i dalje koristiti, navodi novinar Al Jazeere Nebojša Grabež, te dodaje kako su se do početka marta preuzimale bez problema, a onda su, bez objašnjenja – nestale.

„Ukoliko pokušate da pronađete aplikaciju Viber pristupajući stranici Google Play Store preko internet providera iz BiH, bićete u mogućnosti da je skinete. Međutim, ukoliko to učinite putem srbijanskog provajdera, otvoriće vam se stranica na kojoj aplikacija Viber neće biti u ponudi“, dodaje Grabež. 

I dok se korisnici ovih aplikacija pitaju kome smeta besplatno telefoniranje, izvori iz Vlade i Ministarstva telekomunikacija tvrde da ih u Srbiji niko nije zabranio i da je, najvjerovatnije, to bio potez autora aplikacije.

Slična objašnjenja stižu i od predstavnika jednog od  tri operatera mobilne telefonije u Srbiji, uz tvrdnju da ih ove aplikacije još uvijek ne ugrožavaju,  jer je, kako kažu, SMS i dalje primaran izvor prihoda u njihovom poslovanju.

„Konkretno, nama je ideja bila da je reč o sistemu elektornskog plaćanja koje nije moguće izvršiti preko Play Storea. Google aplikacije koje se naplaćuju ili koje u sebi imaju sistem aktivacije plaćanja, ne postavljaju na Play Store gde to plaćanje nije moguće“, kaže Veljko Odabešić iz Telekoma Srbija.

„Srbija je jedno od takvih tržišta gde to plaćanje nije moguće. Tako da mi mislimo da je sam Google sklonio te aplikacije i da je situacija takva da, dok se taj problem ne reši, nećemo moći da vidimo te aplikacije na našem Storeu.“

Internet javno dobro

Članovi Piratske partije, koji internet vide kao javno dobro, nude rješenja koja korisnike besplatnih vizuelnih, pisanih i glasovnih komunikacija, moguće zaštiti od promjenjivih interesa poslovnih kompanija.

„Da bismo komunikaciju sačuvali na onom našem ličnom nivo, tamo gde treba, tamo gde je sašuvan integritet i privatnost, ona kao takva ne može biti u rukama kompanija. Nikada nije ni bila. Zato je bitno da imamo naše mreže koje su tehnički izvodiljive, koje postoje i koje se razvijaju. I to je mesto gde ljudi mogu da očekuju pouzdanu, privatnu i sigurnu komunikaciju“, smatra Aleksandar Blagojević iz ove partije.

Blagojević kaže da na internetu postoje alati za takvu komunikaciju, samo je potrebno malo napora da se oni otkriju.

Izvor: Al Jazeera