Koliko znači transparentnost u vrijeme korona virusa

Svakodnevno svjedočimo povicima poslodavaca kako mjere dolaze prekasno ili kako donijete mjere nisu polučile očekivane rezultate (EPA)

Koliko nam danas znači transparentnost? Iako ideja transparentnosti ima dugačku povijest koja započinje objavljivanjem knjige Charlsa Darwina The Expression of the Emotions in Man and Animal (Izražavanje emocija kod čovjeka i životinja) autor nekoliko svjetskih bestselera, Malcolm Gladwell, jedno poglavlje svoje najnovije knjige Talking to Strangers (Kako razgovarati s neznancima) posvećuje komercijalizaciji ovog pojma navodeći primjer jedne velike „komedije o druženju“, popularne humorističke serije, Prijatelji.

Šestero prijatelja – Monica, Rachel, Phoebe, Joey, Chandler i Ross – zajednički život vrlo transparentno izlažu pohvalama ili osudama gledaoca. Možete odobravati ili osuđivati njihove zajedničke postupke poput počinjanja ili prekidanja veza, udvaranja ili međusobnog svađanja, šutnje ili duhovite priče samo zbog toga što svaku navedenu i brojne druge aktivnosti rade transparentno – pred očima javnosti u manhattanskom stanu živeći haotičnim životom. Vrijednosno načelo transparentnosti izgleda samo pronalazimo gledajući prozirne televizijske serije poput ove. Svakodnevni život se razlikuje od serije Prijatelji.

Nema dileme kako je kriza uzrokovana korona virusom pokazala svakojaku ranjivost izazvanu pomanjkanjem transparentnosti prilikom provođenja ekonomskih mjera popularno nazvanih koronazakon. Brojne afere koje potresaju našu i susjedne zemlje portretiraju voluntaristički pristup donosioca odluka koji dodatno usporava dosljednju primjenu donesenih mjera i mogućnost oporavka slabašne privrede. Svakodnevno svjedočimo povicima poslodavaca kako mjere dolaze prekasno ili kako donijete mjere nisu polučile očekivane rezultate.

Ista matrica

Međutim, kreatori ekonomske politike pristupali su donošenju mjera različito uglavnom koristeći istu matricu – bilo donošenjem seta interventnih mjera koje imaju za cilj ublažavanje negativnih posljedica bilo formiranjem garancijskih fondova koji imaju za cilj osigurati osnovni nivo likvidnost privrednih subjekata. Jedna bosansko-hercegovačka mjera koja je prošla nedovoljno zapaženo predstavlja rezultat rijetkog konsenzusa entitetskih vlasti ovjerena Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na telefonskoj sjednici čija je primjena započela na samom početku ovog mjeseca. Radi se o produženju ranije donesene Odluke o obaveznoj primijeni preferencijalnog tretmana domaćeg koju je konkretno predložila Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine početkom maja ove godine sukladno inicijativama oba entiteta i Republike Srpske i Federacije BiH. Donošenje ove urgentne mjere predstavlja, kako navode ključni akteri, „…pokušaj zaštite domaće privrede i povećanja konkurentnosti domaćih ponuđača na otvorenom i konkurentnom tržištu javnih nabavki, koje trebaju ublažiti negativne posljedice koje trpi domaća privreda“.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Primjena preferencijalnog tretmana domaćeg, sukladno propisu, računa se na način da se prilikom obračuna cijena ponuda, u svrhu upoređivanja ponuda, umanje cijene domaćih ponuđača za preferencijalni faktor domaćeg od trideset posto prilikom postupka javnih nabavki kod kojih postoji upućen poziv ponuđačima u periodu od 01. 06. 2020. do 01. 06. 2021. godine. Ovo praktično znači kako domaća kompanija može ponuditi trideset posto višu cijenu u odnosu na stranu kompaniju odnosno, primjera radi, ukoliko vrijednost ponude domaće kompanije iznosi 1.290.000 maraka (661.028 eura), a strane 1.000.000 maraka (512.425 eura) posao dobija domaća kompanija. Prema ovoj odluci, domaće ponude predstavljaju one ponude koje podnose pravna ili fizička lica čije je sjedište u Bosni i Hercegovini i koja su registrovana sukladno domaćim zakonima kod kojih ugovorima o nabavci roba, najmanje pedeset posto ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju domaće porijeklo, a ugovora o pružanju usluga, najmanje pedeset posto radne snage za izvršenje ugovora imaju status rezidenata.

Prekrajanje budžeta

Iako dosljedna primjena navedene odluke značajno opterećuje nekoliko puta prekrajan budžet, nema sumnje kako predstavlja nadasve korisnu mjeru. „Poslovna zajednica je zahtijevala iznos preferencijala pedeset posto, ali to nije bilo moguće provesti, pa smo našli srednje rješenje“, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija.

Međutim, opravdano pitanje koje možemo postaviti predstavlja određenje pojma „domaće kompanije“ koja stavlja sumnju transparentnoj primijeni navedene mjere. Suštinski jednak tretman prilikom vrednovanja ponuda, također, imaju kompanije zemalja supotpisnica sporazuma CEFTA koje ova odluka smatra domaćim kompanijama. Tako, domaću ponudu predstavlja ponuda koju podnosi grupa ponuđača koju čine pravna ili fizička lica čije je sjedište u državama potpisnicama CEFTE i koja su registrovana u skladu sa zakonima država potpisnica CEFTE.

Primjena navedenog preferencijalnog tretmana domaćeg može uveliko doprinijeti određenim zloupotrebama zbog netransparentnog nadzora trošenja javnog novca. Izuzev odredbe prema kojoj grupu koja podnosi ponudu mora činiti najmanje jedno pravno (ili fizičko) lice sa sjedištem u Bosni i Hercegovini sukladno registraciji sa zakonima u Bosni i Hercegovini, i kod kojeg, u slučaju nabavki roba najmanje 50 posto ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a u slučaju pružanja usluga najmanje 50 posto radne snage za izvršenje ugovora trebaju biti rezidenti nema drugih garancija koje osiguravaju transparentno dodjeljivanje poslova „domaćim“ kompanijama.

Buduće tužbe

Tako primjenom obaveznog preferencijala, primjera radi, neku srbijansku kompaniju možemo tretirati „domaćom“ ukoliko pronađe lokalnu partnersku kompaniju. Pridodamo li tome činjenicu kako u velikoj većini slučajeva tendere dobivaju iste domaće kompanije, onda nismo kadri tvrditi kako u budućnosti neće biti tužbi nezadovoljnih ponuđača.

Uključivanjem kompanija koje posluju u okviru zemalja potpisnica CEFTE, a isključivanjem kompanija koje posluju u okviru zemalja članica EU postoje opravdani razlozi očekivati upozorenja Europske unije koja navedenu mjeru mogu tumačiti protekcionističkom. Međutim, moramo biti svjesni činjenice kako zajednici europskih zemalja primarni interes predstavlja brz oporavak zemalja zapadnog Balkana čije tržište predstavlja veliki interes stranih kompanija. Zbog toga jedina garancija dosljednijoj primijeni navedene odluke može biti isključivanje zemalja potpisnica CEFTE.

Nema sumnje kako nije dobro koristiti izgovor postojeće situacije uzrokovane pandemijom korona virusa kako bismo opravdali netransparentno trošenje javnog novca. Transparentnost možemo postići institucionalnim nadzorom koje provode sve razvijene zemlje. Neke zemlje imaju uspostavljenu državnu agenciju koja ima primarnu ulogu vršenja nadzora prilikom trošenja javnog novca. Nepostojanje ovakve agencije, čija opravdanost postoji barem tokom kriznih situacija, može rezultirati brojnim zloupotrebama netransparentnog trošenja javnog novca čije posljedice najviše osjete građani.

Ako ste ikada pogledali barem jednu epizodu serije Prijatelji pouzdano znate kako gotovo nije moguće ostati zbunjen radnjom. Zbog čega? U seriji je sve toliko jasno, tvrdi Gladwell, da biste radnju mogli pratiti i bez tona. Koliko smo ostali zbunjeni serijom mjera koje pokušavaju ublažiti negativne posljedice pandemije zaključite sami.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera