Oglasi

Koliko su lideri s Balkana iskoristili Forum u Davosu?

Gradić na istoku Švicarske, koji broji nešto više od 11.000 ljudi, je postao sinonim za okupljanje svjetskih lidera.
Završni govor američkog predsjednika Trumpa koji je dao naslutiti nove vjetrove na zapadu, kaže Ivan BrodićEPA

Svjetski ekonomski forum u Davosu svake godine okuplja političku i ekonomsku svjetsku elitu, a prilika je, pogotovo za male zemlje da promoviraju svoje interese i da kroz političare i poduzetnike uspostave transnacionalnu mrežu koja bi stvorila podlogu za buduće investicije i projekte.

Gradić na istoku Švicarske, koji broji nešto više od 11.000 ljudi, je postao sinonim za okupljanje globalnih lidera, a učestala je opaska da bi za Davos znao malo ko, osim ljubitelja zimskih sportova i lokalnog stanovništva, da nije Foruma.

Sa našim sagovornicima smo razgovarali o tome koliko je Forum u Davosu zapravo bitan za zemlje regije i da li je ovogodišnji iskorišten na pravi način.

Ekspert za istočnu i jugoistočnu Evropu iz Njemačke Martin Brusis podsjeća da su se većina šefova vladi i dva predsjednika zemalja Zapadnog Balkana u okviru Foruma u Davosu između ostalog učestvovali u javnoj diskusiji "Ubrzanje dugoročnog razvoja Zapadnog Balkana".

"Najvažnija funkcija Svjetskog ekonomskog foruma je, ipak neformalno povezivanje sa drugim političarima i predstavnicima ekonomskih elita. Nadam se da su lideri zemalja Zapadnog Balkana Forum iskoristili da naprave transnacionalnu mrežu. Efekti takve mreže nisu odmah vidljivi, ali ih se nikako ne smiju potcjenjvati. To se posebno odnosi na odluke koje se tiču investicija transnacionalnih kompanija", ističe Brusis.

Kontradiktorni interesi u BiH

Kaže da šefovi kompanija iz zemalja Zapadnog Balkana po zvaničnoj učesničkoj listi nisu prisustvovali Forumu.

Ovdje bi, navodi Brusis, zemlje regije bez dileme mogle pokazati više prisustva. Mogle bi, kaže, također ukazati na otvorenost i želju za saradnjom.

"Teško je u konkurenciji vodećih političara i menadžera u svijetu dobiti pažnju globalne javnosti, posebno kada se uzme u obzir da sve zemlje regije zajedno imaju malu ekonomsku težinu. Možda se projekat regionalnog ekonomskog prostora, koji je dogovoren u Trstu 2017., u Davosu mogao napraviti vidljivijim, posebno kada se uzme u obzir moto ovogodišnjeg Foruma: "Creating a Shared Future in a Fractured World", ali isto tako je moguće da takve inicijative privlače veću pažnju u kontekstu Evropske unije", smatra on.

Politički analitičar Srećko Latal tvrdi da je, nažalost, problem sa Bosnom i Hercegovinom to što u toj zemlji postoje kontradiktorni interesi i politički lideri se obično zalažu i promoviraju interese ili svojih nacionalnih grupa ili stranaka.

"Tako je barem bilo do sada. BiH je propustila jako puno i ona to svakodnevno propušta, imajući u vidu spremnost EU-a i ostatka međunarodne zajednice da pomogne zemlji u reformskim procesima, projektima, investicijama... Najčešće se kod nas ti projekti ili vrlo sporo implementiraju ili propadaju. Evo svjedoci smo recimo da postoji novac za nastavak radova na koridoru 5C, pa se one ne iskorištavaju. BiH čak plaća i zatezne kamate zbog nepovlačenja tih sredstava. Činjenica da su u proteklih dosta godina manje-više svi politički lideri i stranke pokazali ili nedostatak sposobnosti ili nedostatak spremnosti da na pravi način zastupaju interese BiH. Činimi se da danas niko ni ne pokušava da zastupa interese BiH", ističe Latal.

Politolog Duško Radosavljević, profesor Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“ u Novom Sadu, smatra da je Forum u Davosu više politička fešta tipa „vašar u Topoli“, ili „Beogradski novogodišnji vašar“, gdje ako dođeš – dobro je, ako ne dođeš, rijetko ko primijeti da te nema.

"Znači, to je druženje malo jednakijih sa ostalima, manje jednakijima, gde prvi „prodaju znanje“, dok ovi drugi, širom otvorenih usta, gledaju da naprave selfije, kako bi se kod kuće hvalili, „vidi đe sam bio“. Uz vidnu ideološku mantru – tržište, tržište, tržište, koja se na licu mesta uči, kod kuće ponavlja, sve uz nadzor MMF-a i sličnih dadilja i tutora. U takvoj situaciji očekivati da političari sa brdovitog Balkana nešto znače, iluzija je, pa makar oni bili i sa Zapadnog; Balkan je ipak Balkan. Davos vodi računa o tome ko je ko u polju političke i ekonomske (sve)moći", kaže Radosavljević.

Srbija, tvrdi, nije ništa uradila u Davosu.

"Odlazak državnog vrha služio je za unutrašnje političko tržište („(Aleksandar) Vučić video ...“, „(Ana) Brnabić pričala s ...“), jer nas, kao i naše (Zapadno)balkanske kompanjone, odavno ne zarezuju ni za „suhu šljivu“! Jedino ako se kao uspeh ne računa sledeća vest: “Predsednica Vlade Ana Brnabić dobila je poziv za učešće na redovnom godišnjem sastanku najuticajnijih svetskih političara i ekonomista, okupljenih u Bilderberšku grupu. Brnabić je poziv za učešće na sastanku dobila nakon njenog izlaganja na sastanku grupe ‘Novi lideri za Evropu’ na nedavno održanom Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, saopštila je Vlada Srbije”. Imajući u vidu skoro tro-decenijsko širenje raznih teorija zavere u Srbiji, među kojima je i insistiranje na Bildeberškoj grupi kao jednoj od stvarnih vladara u svetu, možda je to uspeh? Imamo svoga čoveka u epicentru odlučivanja! Sve ostalo, politički sistem, ekonomiju, polititku razvoja, strategiju ostanka mladih, kao i ostalo, nemamo. Ali, “imamo svoga čoveka na terenu”! Malo li je u ova smutna vremena?".

Novi vjetrovi na zapadu

Ivan Brodić, glavni urednik portala Energypress, kaže da Forum u Davosu, kao najznačajniji ekonomski forum, nikad nije moguće dovoljno iskoristiti, jer je međusobna otvorenost država za privrednu saradnju temelj dugoročnog mira.

Pokazao je to, tvrdi Brodić, završni govor američkog predsjednika Trumpa koji je dao naslutiti nove vjetrove na zapadu.

"Antibirokratske i bez prevelike regulacije te načelo ravnopravnosti u vanjskotrgovinskim procesima. Čini mi se kako je u smislu međunarodnog utjecaja Srbija ponajbolje iskoristila ovaj forum, na marginama kojeg je srbijanska premijerka pozvana u sam prvi krug globalnog utjecaja, kao nestalna članica. Vjerojatno je tomu razlog nekoliko činjenica. U prvom redu tu je značajno poboljšanje tržišta Srbije i njene regulative prema stranim investicijama. Po srijedi je I borba za utjecajem u Srbiji između istoka I zapada, koja se ogleda u prvom redu u energetici. Nije nevažno niti to što je gospođa Brnabić, u okruženju zemalja sve sklonijih iliberalizmu kao društvenom uređenju, a u konzervativnoj sredini kakva je Srbija, pokazala zavidnu razinu građanske hrabrost glede svoga seksualnog opredjeljenja te zavidnu karijeru", smatra on.

Kada je o Hrvatskoj riječ, nastavlja Brodić, premijer te zemlje Andrej Plenković održao je niz sastanaka koji se mogu smatrati uspješnim, “ali možda bi najupečatljiviji mogao biti onaj koji nam je dao do znanja, prema pisanju izraelskih medija, o tome kako je kontrola zračnog prostora Hrvatske blizu osiguranju izraelskim zrakoplovima”.

"Sastanak s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom pokazao nam je kako je Hrvatska predana gospodarskoj i vojnoj suradnji s tom zemljom, došlo do realizacije posla Ili ne, jer Izrael I Hrvatska niti gospodarski niti povijesno niti politički nemaju otvorenih pitanja, ma koliko manipulativno licitiranje brojevima žrtava II. Svjetskog rata, od strane dvojice batlera dva balkanska krvnika, to pokušalo osporiti".

LNG terminal na Krku

Koje mogućnosti forum pruža i kakve odjeke daje vidjeli smo, kaže on, ovih dana u Hrvatskoj.

"Prvi je slučaj pojačavanja podrške novom energetskom pravcu u ovom dijelu Europe, putem LNG terminala na Krku. Iako projekt nema baš najbolju ekonomsku računicu u usporedbi s kopnenim, ruskim, plinom, dobro je što je geopolitički pritisak, izgledno je, zaustavio dugu povijest ovih prostora u nerealiziranju strateških projekata uz ogromne troškove po građanstvo tj porezne obveznike. Možemo razgovarati o ekonomskom vidu projekta i u kojem obimu smo trebali dobiti alternativu kopnenom plinu, ali to je druga tema

Drugi je slučaj, nakon diplomatskog sukoba oko manipulativnog licitiranja brojevima žrtava strašnog logora Jasenovac, a prije I za vrijeme izložbe u UN-u, diplomatska aktivnost koja je započela u Davosu, a završila posredovanjem američkog veleposlanstva u Zagrebu. Radi se, naime, o pozivu koji je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uputila Aleksandru Vučiću. On je prihvatio i do susreta će doći. Svaki je razgovor bolji od bilo kakvog sukoba, pogotovo za ekonomske prekogranične procese. Podsjetimo, priprema se veliki projekt investicija gospodarskih komora dviju zemalja u Vukovaru. Možemo razgovarati o tome je li trebala prethoditi isprika od strane predsjednika Vučića, no u svjetlu obnove dijaloga to je ipak manje važno".

Brodić smatra da se uvijek može više postići, ali da “u situaciji dok nas bar dva susjeda blokiraju za ulazak u slobodnotržišnu asocijaciju OECD, dok nam u politiku na mala vrata (u mainstream stranke) i na velika vrata (antisistemske stranke) ulaze protekcionističke, antipoduzetničke I introvertne (u smislu otvorenosti tržišta) ideje čini se kako se i nije moglo puno više učiniti nego li se učinilo”.

"Jer, uvijek je pitanje legitimiteta, kako u biračkom tijelu, tako I u unutarnjim odlukama. Pokušaji nacionalizacija I državna intervencija u ekonomskim procesima, daleko se čuju".

Nije u potpunosti pratio što su radili bh. političari u Davosu, ali smatra da BiH malo čini na realizaciji gasne i naftne interkonekcije od sjevera prema jugu.

Kaže da bi se možda se na to trebalo fokusirati.

Brodić podsjeća i na problem koji BiH vidi u gradnji Pelješkog mosta, koji, zaključuje on, više nije samo pitanje odnosa BIH i Hrvatske, nego je pitanje spajanja teritorija cijele Evropske unije kopnom.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.