Oglasi

Koliko smo blizu otkrića o životu van planete Zemlje?

Otkriće života van Zemlje bi nam pomoglo u otkrivanju tajne našeg nastanka.
Otkrićem dokaza za postojanjem vode na Marsu slijedi idući korak – potraga za dokazima postojanja života mikroskopskih oblika života na Crvenoj planetiEPA

Pomisao da nismo sami u svemiru i da pored nas postoje i drugi inteligentni oblici života u ogromnom nebeskom prostranstvu odavno zaokuplja ljudsku vrstu. Posebno se mašta rasplamsa kada se objave vijesti poput one da je satelit 'lovac planeta' TESS Američke svemirske agencije NASA pronašao svijet veličine Zemlje unutar pojasa svoje zvijezde u kojem bi se moglo živjeti.

Potpomognuta naučnofantastičnim knjigama, filmovima i stripovima, ljudska mašta odmah počinje zamišljati kontakt s inteligentnim svemirskim bićima, od kojih su neki dobroćudni, a koji drugi žele da nas pokore.

Čak i napori naučnika da pronađu tragove života u našem susjedstvu bude nadu da ćemo više prije, nego kasnije otkriti da Zemlja nije jedina planeta na kojoj postoji život.

Korist od potrage u svemiru

S obzirom da potragu za životom u svemiru prate i veliki troškovi, redovno se postavlja pitanje koja je uopće korist od takvih istraživanja.

Potpredsjednica Astronomskog društva Orion napominje da naučnici po pravilu ne istražuju svijet radi korisnosti, već da korisnost dolazi sama po sebi, prije ili kasnije.

"Većina naučnih otkrića je brže ili sporije našla primjenu u najraznovrsnijim poljima tehnologije, medicine i slično. Sjetimo se da su nuklearni procesi otkriveni najprije na Suncu i zvijezdama, da bi pronašli primjenu u nuklearnim reaktorima, pa nažalost, i u oružjima za totalno uništenje. Pametni telefoni koje koristimo svakodnevno, desetinama hiljada puta su moćniji od kompjutera koji su 1969. godine odveli čovjeka na Mjesec".

Eventualno otkriće vanzemaljskog života imalo bi goleme reperkusije za našu civilizaciju, kaže Subašić Kopić te podsjeća da mi još ne znamo kako je nastao život na Zemlji.

"Otkriće drugačijih oblika života omogućilo bi nam dublji prodor u tajne našeg postanka. Da li smo nastali slučajno, ili je u evoluciji svemira nastanak života uobičajeni proces?"

Uz moguće opasnosti koje bi se mogle desiti, vjerovatno bi i medicina imala posredne i neposredne koristi, dodaje.

"Još veći utjecaj imalo bi otkriće ili eventualni susret sa drugim razvijenim civilizacijama. Tu postoje oprečna mišljenja od katastrofičnih scenarija da nas neka predatorska bića mogu uništiti ili podjarmiti do optimističnih u kome nam to omogućava novi razvoj."

Ipak, očekivanja stručnjaka i očekivanja javnosti se nerijetko razlikuju, pogotovo kada je pronalazak "malih zelenih" u pitanju.

Postoji li život u svemiru jedno je od fundamentalnih pitanja na koje danas naučnici traže odgovor, govori Stefan Cikota, astrofizičar zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER).

Potraga u svemiru

"Kada znanstvenici govore o životu u svemiru, najprije misle na postojanje najjednostavnijih životnih oblika, odnosno mikroskopskih organizama na površini ili pod površinom objekata koji se nalaze u tzv. Habitabilnoj zoni. Habitabilnom zonom smatramo područje oko zvijezde u kojemu, uz prisutnost atmosferskog tlaka, postoji mogućnost postojanja vode u tekućem stanju na površini planeta", pojašnjava.

U Sunčevom sistemu, osim Zemlje, u Habitabilnoj zoni nalazi se i planeta Mars, a od svih objekata koje poznajemo u našem sistemu, Crvena planeta se ističe po prisutnosti vode u tekućem stanju, bilo u njegovoj prošlosti, ili danas sačuvane u njegovom podzemlju.

Kako kaže, danas se smatra da je postojanje vode u tekućem stanju ključno za razvoj bilo kakvog oblika života. Primjerice na Zemlji, svugdje gdje nalazimo vodu, nalazimo i život.

"Budući da je voda u tekućem stanju ključ života kakvoga poznajemo, svrha svih dosadašnjih misija na Mars (2001 Mars Odyssey, roveri Spirit i Opportunity, Mars Reconnaissance Orbiter, Phoenix Lander) bila je potraga dokaza za postojanjem vode. Otkrićem dokaza za postojanjem vode na Marsu slijedi idući korak – potraga za dokazima postojanja života mikroskopskih oblika života na Marsu", kaže Cikota.

Stoga naučnici širom svijeta ulažu ogromne napore u otkrivanje tragova života u svemiru, a prve odgovore bi mogli dobiti već u narednim decenijama.

Nova saznanja

NASA-in Rover koji će biti lansiran na Mars u drugoj polovini 2020. godine, osim što će odgovoriti na pitanja postojanja života na Marsu, bit će od važnosti u prikupljanju novih saznanja o Marsu kao budućem odredištu za slanje ljudske posade.

"Danas živimo u razdoblju kada se aerosvemirske tehnologije razvijaju brže nego ikada. Slanje ljudske posade na Mars još uvijek je motivirano isključivo prestižom i demonstracijom tehnološke izvedivosti, no više ne spada u znanstvenu fantastiku i u daljoj budućnosti, za 10-20 godina, može postati realnost", ističe stručnjak FER-a te dodaje da u osmišljavanju misija na Mars s ljudskom posadom trenutno se uz NASA-u i Evropsku svemirsku agenciju (ESA) posebno ističe Elon Musk sa svojom kompanijom SpaceX.

S obzirom da se trenutna potraga uglavnom svodi na potragu za mikroskopskim oblicima života, a ne naprednim vanzemaljskim civilizacijama, nisu rijetki oni koji pitaju zašto se veliki novac troši na takve stvari, kada postoji niz problema koje treba rješavati na Zemlji.

Adela Subašić-Kopić, potpredsjednica sarajevskog Astronomskog društva Orion, napominje da postoji više razloga zašto tragamo za vanzemaljskim životom.

Prvi je urođena radoznalost koja je vodila čovjeka još od pradavnih vremena, kroz otkriće upotrebe i konstruiranja prvih oruđa i oružja, "otkrića" vatre, točka i tako dalje. Ta radoznalost je u konačnici značila neprekidni napredak, bolji život, bolju ishranu uz sve povremene padove koje je naša civilizacija imala.

Svijet oko nas

"I razmišljanje o mogućem životu u svemiru spade u kategoriju vječnog traganja za istinama svijeta koji nas okružuje. Pri tome postoje dva aspekta vanzemaljskog života. Jedan je život kao takav, a drugi je eventualno postojanje drugih inteligentnih civilizacija koje su kao i naša dostigle neku tehnološku razinu. Mi do sada nismo otkrili nikakve vanzemaljske forme života, a pokušaji da uhvatimo poruke drugih civilizacija ako takve postoje, još uvijek ne daju nikakve rezultate. Ljudski um i psiha po pravilu teško prihvaćaju mogućnost da smo jedini u ogromnom svemiru. Nije daleko dan kada ćemo makar u Sunčevom sistemu, za početak, pronaći makar primitivne oblike života".

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

A otkriće života van Zemlje bi dalo odgovore na mnoga pitanja, slažu se sagovornici Al Jazeere.

Cikota napominje da danas znamo da je život, jednom nakon što nastane, vrlo otporan na prirodne katastrofe i klimatske promijene. Životinjske i biljne vrste izumiru i nastaju nove, no život kao takav, u principu je neuništiv. S druge strane, još nigdje u našem susjedstvu nismo pronašli dokaze o postojanju života izvan Zemlje.

"Poznavajući koliko zvijezda postoji u svemiru, i koliko planeta se giba oko svih tih zvijezda, malo je vjerojatno da nigdje drugdje osim na Zemlji ne postoji bilo kakav jednostavni oblik života. Pronalazak života u našem izravnom susjedstvu, primjerice na Marsu ili pod ledom Jupiterovog prirodnog satelita Europa, doprinijelo bi razumijevanju uvjeta potrebnih za nastanak i širenje života, ali bi istovremeno pokazalo da je život mnogo rasprostranjeniji nego što se do sada mislilo. Ako bismo u Sunčevom sustavu imali dva potpuno nezavisna izvora života, i u drugim zvjezdanim sustavima s planetima u habitabilnim zonama mogli bismo očekivati razvoj života", kaže astrofizičar FER-a. 

Inteligentne civilizacije

Cikota se osvrnuo i na ljudsku želju za otkrićem neke nove, inteligentne vrste u svemiru i vjerovatnoći da ćemo do toga doći.

Kada govorimo o inteligentnom životu, pojašnjava, mislimo najprije na inteligentne civilizacije koji su u mogućnosti komunicirati na velike udaljenosti, primjerice slanjem radiosignala u svemir.

"Franke Drake 50-tih godina prošlog stoljeća razvio je jednačinu koja upućuje na to da bi samo našu galaksiju moglo nastanjivati više od milijun naprednih civilizacija. Stoga, gledano sa statističkog aspekta, ne bi trebalo biti upitno postoji li drugih inteligentnih civilizacija u svemiru. Ipak, vjerojatnost da ćemo ikada stupiti u kontakt s bilo kojom od naprednih civilizacija zanemarivo je mala zbog velikih međusobnih udaljenosti civilizacija, te vijek trajanja pojedinih civilizacija od samo nekoliko hiljada godina", pojašnjava astrofizičar FER-a.

U svakom slučaju, naredne godine će biti izuzetno zanimljive i mogu donijeti brojna otkrića, govore sagovornici Al Jazeere.

Potpredsjednica Astronomskog društva Orion kaže da bi napredak tehnologije i nove planirane misije mogli bi dovesti do prodora ka spoznajama o životu van Zemlje.

"Američka NASA planira dvije misije koje bi se uputile ka Europi, jednom od velikih satelita Jupitera. Od ranije imamo indirektna saznanja da bi se ispod ledene kore koja prekriva ovaj satelit mogao nalaziti slani topli okean. Različita istraživanja najdubljih oblasti zemaljskih okeana pokazala su postojanje nekih formi života koje nisu oslonjene na svjetlost već na tople izvoru na dnu".

Buduće misije

Prvi projekat nazvan 'Europa clipper' će se uputiti u orbitu oko Jupietara i tokom pedesetak prolazaka pored Europe istražiti ovaj neobični svijet i pokušati pronaći dokaze o podzemnom okeanu, dodaje.

Druga misija nazvana "Europa lander" trebala bi se spustiti na ovo ledene tijelo. Uzeli bi se uzorci leda do dubine od desetak centimetara i analizirali u maloj laboratoriji koju nosi letjelica.

"Ukoliko ima ikakvih oblika života neki tragovi bi morali izbijati na površinu".

Pored ovoga, nastavlja se potraga za egzoplanetama veličine Zemlje, a koje se nalaze u nastanjivoj zoni (gdje može biti vode u tekućem stanju). Jednu takvu je nedavno otkrila letjelica TESS, američke NASA-e, podsjeća Adela Subašić-Kopić.

Također, planiraju se nova sistematska traganja za eventualnim signalima vanzemaljskih civilizacija, dodaje, a to bi bila kombinacija letjelica i zemaljskih radioteleskopa što bi znatno poboljšalo preciznost, odnosno osjetljivost uređaja.

"Tako da se potraga nastavlja, a očekuje nas uzbudljivo razdoblje", kaže stručnjakinja sarajevskog Oriona.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.