Koliko je realan turistički grad u Trnovu
Piše: Vedrana Maglajlija
Oduševljenje ili skepticizam – prve su reakcije na vijest da kompanija Buroj Property Development iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira u općini Trnovo, udaljenoj 30 kilometara od Sarajeva, izgraditi turistički grad, projekat vrijedan, kako navode, čak 2,2 milijardi eura.
Kako najavljuju investitori, grad Buroj Ozone (O3) izgradio bi se na zemljištu površine do 1,2 kvadratna kilometra, uključivao bi hiljade stambenih jedinica, hotela, trgovačkih centara, potrebnu infrastrukturu, zelene površine te stvorio hiljade radnih mjesta.
“Kapacitet turističkog grada bi bila 40.000 ležaja. Prva faza projekta predviđa investiciju od 465 miliona eura i u tom periodu se mora odrediti lokacija na kojoj je dozvoljeno graditi, izraditi regulacioni plan i srediti infrastruktura. To planiramo uraditi u ovoj godini, a naredne krenuti u izgradnju”, kaže načelnik Trnova Ibro Berilo koji je ove sedmice zajedno sa direktorom kompanije Buroj potpisao Protokol o namjeri.
Upravo se dosta kritika odnosilo na to zašto se na potpisivanju, zasada, samo protokola oko jedne od najvećih najavljenih investicija nakon rata nije pojavio niko od predstavnika viših nivoa vlasti od lokalnog.
Međutim, Berilo navodi su investitori još u augustu razgovarali sa članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem.
“Buroj kompanija došla je ovdje na prijedlog Ambasade BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prije toga su bili u Turskoj i već su otvorili priču da ovakav grad rade u Izmiru. Međutim, prilikom posjete BiH, oni su mjesec dana obilazili razne lokacije i onda došli u Trnovo i ipak se odlučili za našu zemlju.”
S druge strane, politički analitičar Almir Terzić smatra da cijeli taj projekat nije realan te da, kada su u pitanju velike sume novca kao što se govori, u dogovore trebaju uključiti federalne i kantonalne vlasti.
“Tako se bar radi kada su u pitanju ozbiljni partneri, sa ozbiljnim namjerama i investicijama. Ukupne strane investicije u BiH prošle godine su iznosile svega nekoliko stotina miliona KM i očekivati da će neko, pa makar to bili i Ujedinjeni Arapski Emirati čiji će investitori doći i preko noći uložiti 4,5 milijardi KM, je nerealno”, navodi Terzić.
Isplativost projekta
Načelnik Trnova tvrdi da je općina već počela raditi na projektu, te da će zajedno sa Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo sagledati lokacije na kojima bi se Buroj Ozone gradio.
“Već smo odabrali tri lokaliteta, ne mogu reći koji su. Dovoljno je kazati da se ne radi o planinama Igmanu i Bjelašnici, koje su zaštićene”, kaže te dodaje da će kada se imenuju novi premijeri Kantona Sarajevo i Federacije BiH odmah razgovarati s njima.
“Na tom lokalitetu imamo državnog zemljišta, šumsko zemljište koje ćemo morati izuzimati, treba nam 25 miliona KM (12,5 mliona eura) da kupimo zemlju. Općina tu nema kapaciteta, trebat će nam pomoć.”
Ekonomisti i arhitekte također postavljaju pitanje isplativosti cijelog projekta, odnosno da li će biti dovoljno gostiju da se ti kapaciteti popune.
“Ako gledamo sa aspekta građana BiH, pa i regiona, gdje je prosječna plaća između 400 – 500 eura, pitanje je za koga bi bili namijenjeni sadržaji luksuznog tipa koji su u planu. Osim, ako ne bi takvi kapaciteti bili planirani samo za “uvozne” goste iz inostranstva, prvenstveno UAE”, smatra Terzić.
Muhamed Hamidović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, stava je da se prvo treba dokazati opravdanost tog projekta, a onda govoriti o realizaciji.
“Budući da je rečeno da su u pitanju ogromni kapaciteti, treba se upitati ko će dolaziti tamo. Možda se to može ispuniti, ali to treba prvo dokazati, jer su kod nas mnogi objekti izgrađeni i na kraju su napušteni, kao naprimjer oni olimpijski”, kaže Hamidović.
Dobra klima i čist zrakNačelnik općine Trnovo Ibro Berilo kaže da kompanija Buroj nije jedini investitor u projektu.
“Nema ni u Emiratima jednog investitora koji može napraviti takav projekat, nego je to lanac investitora, jedni grade hotele, drugi trgovačke centre, treći apartmane, to je grupa više firmi.”
Tvrdi da je Trnovo izabrano za gradnju i zbog klime i čistog zraka.
“Oni su dole pretežno svi asmatičari te su im ljekari rekli da je najbolje da ulažu u Albaniju u BiH, da su to države koje imju dobre klime”, kaže Berilo.
Ističe i da za takav projekat treba imati riješenu i uređenu infrastrukturu: “Mora se uraditi studija opravdanosti koja će pokazati da li ima dovoljno kapaciteta, ima li dovoljno vode, kanalizacije, dalekovoda…”
Gosti sa Bliskog istoka
Međutim, Berilo tvrdi da se turistički grad ne pravi za “naše goste”, niti se investitori u njih, kaže, uzdaju.
“Zašto su se oni odlučili za Trnovo? Pa općina je 20 minuta vožnje od sarajevskog aerodroma. Nije linija Sarajevo – Dubai slučajno uvedena. Oni će zahtijevati i tražiti da svaki dan imaju dvije takve linije najmanje, čak su spremni i da pričaju o ulaganju i proširenju aerodroma.”
Dodaje da ta općina koja se prostire na 337 kilometara kvadratnih već sada ima savremenu infrastrukturu: “Imamo dovoljne količine plina na Bjelašnici, dalekovode, 200 kilometara puta, optiku u cijeloj općini, najbolje vode.”
Napominje i da je projekat urađen po standardima Dubaija, ali da su Protokolom o namjeri postigli dogovor da će investitori građevinske objekte prilagoditi ambijentu, kulturi i tradiciji te da će se voditi računa o zaštiti priorde.
“Projekat su oni radili, njihove arhitekte. Oni kažu da će se na projektovanju grada morati angažovati 200 ljudi, inženjera, što naših-što njihovih. Recimo, arhitekte iz BiH misle da to prevazilazi naše mogućnosti, jer takav projekat nije prije rađen ovdje. Naprimjer, hotel koji su investitori predložili ima i sobe sa bazenima.”
Kako stoji u Protokolu o namjeri, pravo građenja arapski ulagači bi zasnovali na zemljištu koja će biti u vlasništvu općine kao ograničeno stvarno pravo na period od 99 godina. Međutim, u BiH ne postoji zakon koji to regulira, što je, navodi Berilo, i razlog zašto se potpisao samo protokol.
“Po tom principu, njima se daje na korištenje zemljište i poslije 99 godina općina postaje vlasnik svih objekata koje su napravili. Mi zemljište dajemo pod zakup ili dobijamo dobit 30 posto. To je nešto što je za nas prihvatljivo, ali moramo ili da mijenjamo zakone ili da donesemo novi.”
‘Više spisak želja nego realnost’
S druge strane, Terzić je skeptičan te smtara kako će “komplikovana procedura pribavljanja dozvola biti korištenoa kao opravdanje što 4,5 milijarde KM investicija nećemo vidjeti”.
“Već smo čuli kako će zahvaljujući projektom “Beograd na vodi” i milijardama uloženih dolara potpuno biti promijenjena slika ne samo Beograda nego i cijele Srbije. O projektu se i dalje više priča nego na njemu nešto konkretno radi. Sarajevski, odnosno trnovski mogao bi biti sličan begoradskom scenariju”, objašnjava.
“Bojim se da je projekat gradnje turističkog grada sa kompleksima stanova, hotela, trgovačkih centara, otvaranju hiljada radnih mjesta više spisak želja nego realnost”, zaključuje Terzić.
Međutim, stanovnici Trnova optimistični su i smatraju da će njihova općina ipak dobiti turistički grad.
“To će biti 100 posto. Svi nešto govore da od toga nema ništa jer je načelnik potpisao, a ne država. Ali uvjeren sam da će se to desiti”, kaže Muhidin Hodžić.
Edhem Godinjak, koji je nezaposlen, ističe da u tom projektu vidi priliku za zaposlenje.
“Svi bi se zaposlili i naše građevinske firme bi radile. Ovdje imamo konobara, kuhara i ugostiteljskih radnika, svi bi oni mogli raditi.”
Jusuf iz sela Gaj u općini Trnovo smatra da je pozitivno što se priča o gradnji i investicijama.
“Dobro je ako se napravi i 100 metara puta. To je velika investicija i država bi se trebala uključiti. Samo daj Bože da se završi taj projekat. Čuo sam da bi to moglo za dvije-tri godine biti gotovo.”
Izvor: Al Jazeera