Koliko balkanska društva koštaju zatvori i osuđenici

Jeste li se zapitali koliko društva u regionu koštaju zatvori i osuđenici u njima? Mogu li i koliko oni vratiti “uloženo” u njih za vrijeme boravka iza rešetaka?

Još uvijek u javnosti odjekuje informacija iz 2014. godine, kada je za sedam zavoda u bh. entitetu Federacija BiH izdvojeno 195.834,40 konvertibilnih maraka (100.000 eura) pod stavkom “dodaci za tjelovježbu”, što je uključivalo proteine i vitaminske dodatke.

Zemlje u regionu imaju prilično izjednačene zakonske okvire, koje predviđaju da se kazna zatvora u trajanju do jedne godine može zamijeniti radom za opšte dobro. Poslodavci su uglavnom državne ustanove i preduzeća sa kojima se zaključuje ugovor o radu od osam sati dnevno, koji ne smije biti diskriminatoran po bilo kojem osnovu.

“Evo, vidite šta radim. Uređujem zelene plohe, okopavam, sadim cvijeće, krešem grane, uređujem… Radim sve što mi se kaže od sedam do pola četiri. Poslije toga idem kući do novog radnog dana. Osuđen sam na šest mjeseci kazne i to ću zamjeniti sa 45 radnih dana ovdje. Nije teško, nisam imao nijednog problema sa šefovima i preporučio bih svima da prihvate ove obaveze. Ali da i država šalje osuđenike da rade, a ne da leže i dižu tegove u zatvorima”, svjedoči osuđenik na radu za opšte dobro u javnom komunalnom preduzeću u Visokom.

Rasterećenje kapaciteta

Hrvatska sredstva za rad kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara osigurava iz državnog proračuna. Sredstva se dijele na redovne tekuće izdatke, te sredstva za posebne namjene i kapitalne izdatke. Za navedeno je u 2019. godini izdvojeno 469 miliona kuna (62,2 miliona eura), dok se za 2020. godinu planira izdvojiti 527 miliona kuna (69,9 miliona eura).

“U 2019. godini zaprimljeno je 1.113 predmeta vezano za rad za opće dobro, što predstavlja 29,1 posto svih zaprimljenih predmeta u probaciji. Osobe uključene u probaciju tijekom 2019. odradile su ukupno 609.898 sati rada za opće dobro, 2018. godine odradile su ukupno 568.082 sata rada za opće dobro, dok su tijekom 2017. godine odradile ukupno 529.124 sati. Ako podatke o broju odrađenih sati pomnožimo sa minimalnom cijenom rada preko Student servisa Sveučilišta u Zagrebu (25,39 kuna) možemo reći da su osobe uključene u probaciju tijekom 2019. godine odradile društveno korisnog rada u vrijednosti od 15.485.310,22 kuna (2,05 miliona eura)”, poručuju iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske.

Dodaju da imaju ugovore s 1.364 pravne osobe ili tijela javne vlasti u kojima je moguće izvršavati rad za opće dobro. To su bolnice, ustanove za psihički bolesne osobe, domovi za starije i nemoćne, centri za odgoj i obrazovanje, centri za rehabilitaciju, gradska i općinska društva Hrvatskog crvenog križa, Caritas, škole, vrtići, muzeji, knjižnice, društva i udruge koje se bave zaštitom životinja, humanitarne udruge, dobrovoljna vatrogasna društva i javne vatrogasne postrojbe, sportski klubovi, poduzeća koja se bave komunalnim djelatnostima…

U Srbiji rade na rasterećenju zatvrorskih kapaciteta i poboljšanju uslova u njima. Dan zatvrora za lice lišeno slobode košta oko 23 eura.

“U ovom trenutku alternativne sankcije čine 17 odsto od ukupnog broja izvršenja sankcija i mera. Praksa drugih zemalja pokazuje da alternativne sankcije u značajnoj meri doprinose smanjenju stope povrata baš iz razloga jer su usmerene na ličnost izvršioca krivičnog dela, na njegovo porodično okruženje, ali i na širu društvenu zajednicu. Postignut je značajan napredak i u normativnom i u organizacionom smislu u radu povereničkih kancelarija i u narednom periodu plan nam je da još više ojačamo kapacitete Povereničke službe koja je nadležna za izvršenje ovih sankcija”, navode iz Ministarstva pravde Srbije.

Prva kazna rada u javnom interesu u Srbiji je upisana u matičnu knjigu početkom 2007. godine i do kraja 2019. godine bilo je izrečeno 4.122 kazni rada u javnom interesu za krivična djela i 5.907 kazni za prekršaje.

“Trenutno se izvršava 159 kazni rada u javnom interesu. U ovom trenutku imamo zaključene ugovore sa 291 preduzećem. Prednosti ove vrste kazne su što osuđeno lice ostaje u društvenoj zajednici, ne prekida mu se radni odnos, bavi se besplatnim radom u korist društvene zajednice, rasterećuju se zatvori… Takođe, ovaj vid sankcije predstavlja uštedu i za društvo, jer osam sati kazne rada u javnom interesu menja jedan zatvorski dan”.

Izdvajanja sa više nivoa

U Bosni i Hercegovini više administrativnih nivoa ima svoje sudove i izdvajanja za zatvorske jedinice. U pogledu utroška sredstava za zatvorenike i pritvorenike Suda BiH u 2019. godini, Ministarstvo pravde BiH je imalo ukupne troškove u iznosu od 4.206.640 konvertibilnih maraka (2,15 miliona eura). Zatvorskom sistemu Federacjie BiH je uplaćen iznos od 2.004.440 konvertibilnih maraka (1,02 miliona eura), a zatvorskom sistemu Republike Srpske uplaćen iznos od 2.202.200 konvertibilnih maraka.

“Napominjem da Bosna i Hercegovina plaća smještaj entitetima kroz dnevni iznos određen još 2005. godine – 40,00 konvertibilnih maraka za jedan dan boravka po jednom zatvoreniku. Prošle godine je kaznu zatvora ili mjeru pritvora izdržavalo ukupno 3.019 lica, a u ranijem periodu taj broj se kretao izmedju 3.200 do 3.400 lica, tako da su ti trendovi umjereni. Trenutni kapaciteti zatvorskih sistema entiteta su 3.480 mjesta i kada se tom broju doda budući kapacitet Državnog zatvora od 350 mjesta, može se zaključiti da će BiH imati ukupne kapacitete od 3.800 mjesta. Tako će Bosna i Hercegovina duži niz godina imati optimalne zatvorske kapacitete za prijem svih zatvorenika i pritvorenika u skladu s evropskim standardima”, smatraju u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

U ovoj zemlji su prošle godine donesene alternativne krivične sankcije zamjene kazne zatvora novčanom kaznom u 207 slučajeva, što je desetpostotno smanjenju u odnosu na godinu ranije. Razlog bi mogao biti što se u entitetu Republika Srpska od 2018. godine zatvorska kazna više ne zamjenjuje novčanom. Naplaćeni iznos zamjene kazne kroz Sud BiH, sudove u Federaciji BiH i Brčko distriktu je u budžete donio oko 3,5 miliona konvertibilnih maraka (1.785.714 eura).

Primjetan je blagi pad izricanja alternativne krivične sankcije rada za opšte dobro na slobodi, jer je u 2019. godini zabilježeno 66 takvih slučajeva. U pitanju je smanjenje za 20 posto u odnosu na 2018. godinu, kada je broj izrečenih navedenih sankcija iznosio 85, a 2017. je bilo 102 krivična predmeta. I u ovom slučaju entitet Republika Srpska ne koristi ovu zakonsku mogućnost u praksi.

“U zatvorskom sistemu Bosne i Hercegovine kaznu zatvora izdržava 2.329 lica, a pritvora 690, što sveukupno čini 3.019 lica. Kućni zatvor putem elektronskog nadzora trenutno izvršava 157 osoba. Broj izrečenih alternativnih krivičnih sankcija u 2019. godini je bio 780, što čini 25,85 posto od okupnog broja zatvorenika i pritvorenika, odnosno broj alternativnih krivičnih sankcija prelazi evropski međunarodni standard koji traži da svaka država članica Vijeća Evrope ima najmanje 20 posto zatvorske populacije koji svoju kaznu izvršavaju u društvenoj zajednici. Kao što se vidi, Bosna i Hercegovina u potpunosti ispunjava predmetni standard”, kaže Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine.

Zakonodavstva u regiji navode brojne pozitivne efekte alternativne sankcije poput smanjenja preopterećenosti zatvorskih jedinica i troškova, osuđenici se ne isključuju iz društvene zajednice i borave sa porodicom, zadovoljavaju se represivni elementi i vraća dug zajednici kroz besplatan rad. Dosadašnji procesi su uspješno i bez pritužbi završeni u 98 posto slučajeva.

Izvor: Al Jazeera