Oglasi

Koje bi se regije mogle odvojiti od Španije

Postoje četiri etnolingvističke grupe u Španiji, a svaka ima različite stepene separatističkog naboja.
Katalonija je samo dio (istina, najveći) Katalonskih zemalja (Els Paisos Catalans)EPA

Planovi Španije da aktivira Član 155 Ustava kako bi raspustila Parlament Katalonije i direktno upravljala sjeveroistočnom regijom mogli bi imati veliki efekt na druge pokrete za nezavisnost određenih regija ove evropske države, smatraju analitičari i historičari.

Inicijativa za nezavisnost nakon kontroverznog referenduma 1. oktobra, koji je naišao na otpor i nasilje iz Madrida, nastala je iz straha Katalonaca za opstanak njihove kulture i jezika. Značajni ekonomski rezultati bez jednake pomoći iz Madrida također jačaju duh nezavisnosti ovog dijela Španije.

No, Katalonija nije jedina regija s posebnom kulturom i jezikom. Postoje četiri etnolingvističke grupe u Španiji, uključujući glavni španski identitet, a svaka ima različite stepene separatističkog naboja.

Ovo je vodič kroz španske manjinske regije i političke implikacije Člana 155.

Baskija

Regija najsličnija Kataloniji kad se govori o secesionističkim stavovima i ekonomskim rezultatima jest Baskija. U njoj stranka desnog centra PNV (Baskijska nacionalistička stranka) nadgleda djelovanje vladajuće koalicije.

"Vlada na čelu s PNV-om s velikim interesom prati dešavanja u Kataloniji", kaže za Al Jazeeru Sebastian Balfour, profesor emeritus Savremenih španskih nauka na Londonskoj školi ekonomije.

Stranka PNV drži pet od 350 mjesta u španskom Kongresu i šest od 266 u Senatu, no svako od tih mjesta je bitno. Narodna stranka (PP) španskog premijera Mariana Rajoya vodi manjinsku vladu u Parlamentu i povremeno treba podršku PNV-a.

Baskijski predsjednik Iñigo Urkullu kaže da je Član 155 "ekstreman i disproporcionalan".

"Generalitet (katalonska regionalna vlast) ima našu podršku u pronalasku konstruktivne budućnosti", istakao je on.

Poštivanje manjinskih prava ključno je za baskijski narod. Njihov jezik, euskara, nema veza s bilo kojim drugim i Baski su generalno odvojena grupa među drugim Evropljanima. Oni su jedna od najstarijih evropskih domorodačkih grupa.

Baskijski separatisti predvođeni ekstremnim ljevičarima iz oružane grupe ETA (Euskadi Ta Askatasuna – Baskijska domovina i sloboda) vodili su borbe sa španskom državom od 1959. godine koje su rezultirale pogibijom više od 1000 i ranjavanjem više od 6000 osoba.

Zvanično je ETA razoružana 8. aprila, a kroz godine je gubila članove.

Dugo je ETA bila vodeća sila za promjene u odnosima između Baskije i Madrida, no sada tu priliku ima PNV. Ako Rajoyeva vlada ostane bez njihove podrške, to će "imati utjecaja na dolazeći budžet za 2018", navodi Balfour.

Bez budžeta Rajoy ima male šanse da ostane puni mandat na funkciji u vrijeme kad se Španija pokušava izvući iz secesije.

Katalonske zemlje

Član 155 mogao bi utjecati na špansku politiku i drugdje mimo budžeta za sljedeću godinu, a Katalonija je samo dio (istina, najveći) Katalonskih zemalja (Els Paisos Catalans).

Jezik i kultura Katalonije potječe iz duge historije unutar Aragonskog kraljevstva, koje je postojalo od 12. do 18. stoljeća i koje je kontrolisalo dijelove Španije, Andore, Italije, Francuske i Grčke.

Današnje Katalonske zemlje u Španiji čine i Valencia, katalonski južni susjed, te Balearski otoci u Sredozemnom moru.

Valencia je rodno mjesto jednog od najpoznatijih jela iz Španije – paelle, kao i Santiaga Calatrave, svjetski poznatog arhitekta, koji je dizajnirao čvorište Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku.

"Ove teritorije imaju regionalističke stranke koje traže, kao i Katalonija u proteklim godinama, veću autonomiju i poštivanje kulturalnih razlika", navodi za Al Jazeeru Jordi Graupera, katalonski autor i istraživač s Univerziteta Princeton.

Ximo Puig, predsjednik regionalne vlade Valencie i pripadnik regionalnog ogranka španske Socijalističke partije, još nije komentarisao aktiviranje Člana 155.

Balearski otoci popularno su turističko odredište. Tamo je Mallorca, rodno mjesto teniske zvijezde Rafaela Nadala.

Francina Armengol, predsjednica Balearskih otoka i regionalne Socijalističke partije, istakla je da želi da Katalonija ostane dio Španije, ali i da je protiv Člana 155.

Iako su počeci pokreta za nezavisnost upravo u ovim regijama, oni nisu jaki kao i u Kataloniji.

Španski odnos prema Kataloniji "pokazat će ljudima Valencije i Mallorke da također trebaju otići, u sljedećih deset do 20 godina i tamo će se pojaviti ozbiljni separatistički pokreti", predviđa Graupera.

Galicija

Galicija je još jedna regija s jedinstvenim identitetom, jezikom i separatistima na sjeverozapadnoj obali Španije, na Atlantiku.

Galicijsko kraljevstvo postojalo je od 5. stoljeća i povremeno je zauzimalo većinu sjeverozapadne Španije i sjevernog Portugala, sve do 15. stoljeća, kada se pridružilo Španiji. Stanovnici Galicije i Portugala govore jezicima iz iste grupe.

Budući da dijele historiju, postoji grupa u Galiciji koja vjeruje da ovaj dio Španije treba biti ujedinjen s Portugalom. Drugi smatraju da ova pokrajina treba biti nezavisna i pozivaju se na keltsku historiju Galicije.

No, Galicija ostaje ruralna, većinski agrarna regija s manjom stopom industrijalizacije nego moderne Baskija i Katalonija, pa samim time ima i slabiji ekonomski prihod.

Uprkos istim kulturalnim "startnim uvjetima" u ovim regijama, slab ekonomski razvoj usporio je širenje galicijskog nacionalizma, kaže za Al Jazeeru Tiago Peres Gonçalves, galicijski historičar i pisac.

Ova regija konstantno glasa za španske nacionalne stranke. Nekadašnji španski diktator Francisco Franco potječe iz Galicije, kao i trenutni premijer Rajoy.

Tokom jednog dijela 1990-ih Galicijski nacionalni blok, ljevičarska secesionistička stranka, dobijala je na snazi. Na izborima 1997. stranka je dobila 25 posto glasova i 18 mjesta u regionalnom parlamentu, navodi Peres. To pokazuje da je španski nacionalizam ojačao početkom 2000-tih. To ne znači da je nacionalistički pokret mrtav.

"Zapravo, uoči 1. oktobra i referenduma u Kataloniji hiljade ljudi izašle su na ulice raznih gradova u Galiciji u znak podrške i solidarnosti s Kataloncima", objašnjava Peres.

No, španski mediji, koji su na udaru kritika da su pristrani prilikom izvještavanja o dešavanjima u Kataloniji, brinu ljude iz Galicije, navodi Peres. Oni vjeruju da bi katalonski izlaz "rezultirao gubitkom dijela kupovne moći i smanjenjem njihovih plaća", nastavlja historičar.

Najbolji ishod, smatra Peres, mogao bi biti dogovoreni sporazum između Madrida i Katalonije.

Katalonski predsjednik Carles Puigdemont često je nudio dijalog. Rajoy navodi da to nije ponuda već nametanje.

Dok Rajoyeva borba za jaku, centralizovanu Španiju provedbom Člana 155 može dovesti do jačanja nacionalističkih pokreta u drugim dijelovima Španije, posljedice "za galicijske pokrete za nezavisnost bit će veoma negativne", zaključio je Peres.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.