Oglasi

Kocka na Balkanu: Dobitak lice, bolest naličje

Neki historijski dokumenti o igrama na sreću stariji su za oko 1.000 godina od pojave prvog novca.
Igrač ulaže novac i nadu u pozitivan ishod, odnosno da dobit bude veća od uloženogAl Jazeera

Kockanje predstavlja jedan od najstarijih oblika zabave čovjeka. Neki historijski dokumenti o igrama na sreću stariji su za oko 1.000 godina od pojave prvog novca.

Balkan nije ostao imun na kocku koja se definicijom veže za sve igre koje uključuju ulaganje novca.

Igrač ulaže novac i nadu u pozitivan ishod, odnosno da dobit bude veća od uloženog. Naličje igre kao zabave je moguća bolest nazivana patološkim kockanjem koja je svrstana u poglavlje „Poremećaji navika i kontrole impulsa“.

Tada već igrač ne može kontolisati porive i stvara štetu sebi i drugima.

Vrijeme i novac

Za kockanje su, u pravilu, neophodne samo dvije stvari kojih treba biti u izobilju – vrijeme i novac. U svakom društvu se nađe onih koji imaju ovaj, za kockanje, sretan spoj. Tada se otvara prostor za industriju.

„Industrija igara na sreću u Srbiji se poslednjih godina profilisala kao značajna privredna grana  sa evidentim pozitivnim uticajem na privredu i društvo naše zemlje u celini. Naše kompanije nemaju niti jednog dinara poreskog duga. Istovremeno redovno servisiramo i sve obaveze prema dobavljačima i tako i njima omogućavamo normalno poslovanje. Naši dobavljači imaju oko 45 hiljada zaposlenih  što je oko 2 %  od ukupno zaposlenih u Srbiji. Istovremeno, celokupna srpska industrija igara na sreću sa oko 12 hiljada zaposlenih ima daleko širu mrežu dobavljača sa, procenjuje se, oko 85 hiljada zaposlenih. Projekat prevencije zavisnosti i zaštita maloletnika i dalje je u prvom planu“, poručio je na konferenciji za medije Rade Karan, direktor Udruženja priređivača igara na sreću Srbije, koja uključuje 55%  tržišta posebnih igara na sreću ove zemlje.

Maloljetnim licima sve zemlje u regionu zakonski ograničavaju legalno kockanje. Međutim, zašto se onda spominju i zašto priređivači izdvajaju tu grupu igrača? Trendovi su vidljivi najširim masama, ali obim je još uvijek maglovit.

U Bosni i Hercegovini je registrovano skoro 3.900 lokacija za igre na sreću, što ovu zemlju stavlja na sami vrh u regiji, pa vjerovatno i u Evropi, po broju mjesta u kojima se priređuju igre na sreću po glavi stanovnika. Na svakih 900 građana ove zemlje dođe jedno uplatno mjesto. Svjesni su toga i stručnjaci.

Priređivači igara na sreću u regiji kroz brojke

Ovdje su navedeni samo registrovani i legalno otvoreni objekti. Nisu navedeni objekti i organizacije koje stalno ili privremeno organizuju elektronske, internet  i zabavne igre, nagradne igre i tombole.


Bosna i Hercegovina: Dva kasina, 476 automat klubova, 3.408 -3.418 kladionica.

Federacija BiH:  Igre na sreću u kasinu - jedno pravno lice; igre na sreću na automatima - 74 posebna automat kluba;  kladioničarske igre – 12 pravnih lica koji svoju djelatnost obavljaju na 2338 aktivnih uplatnih mjesta.

Republika Srpska:  Jedan kasino; 17 pravnih lica sa 950 uplatno-isplatnih mjesta sportskih kladionica sa 227 aparata; 22 pravna lica sa 402 automat kluba, te ukupno 4.570 aparata za igre na sreću.

Brčko distrikt BiH: 120-130 priređivača igara na sreću.


Hrvatska: 15 trgovačkih društava registrovanih za kasina priređuje igre u 21 kasinu;  40 trgovačkih društava priređuje igre u 266 automat klubova; 15 trgovačkih društava priređuje kladioničarske igre na 1.311 uplatnih mjesta i putem 2.945 samoposlužnih terminala.


Crna Gora: 4 priređivača kasinskih igara pruža usluge u 6 kasina; 20 priređivača kladioničarskih igara sa 571 kladionicom i 290 terminala. Automat igre priređuje 30 pravnih subjekata na 112 lokacija i 1.244 automata (bez rulet mjesta).


Srbija: 81 priređivač igara na sreću. Od toga 18 priređivača kladioničarskih igara na 1.864 lokacije; 61 priređivač igara na automatima sa 2.295 lokacija; dva priređivača igara u kasinima na dvije lokacije.

„U poređenju sa Velikom Britanijom, gdje tradicija klađenja postoji stoljećima, jedna kladionica je na svakih 7.000 stanovnika, u našoj zemlji se masovnost klađenja objašnjava društvenim stanjem, odnosno lošom socioekonomskom situacijom. Uslijed opće društvene prihvaćenosti kockanja, mladi odrastaju u društvu u kojem im je ta aktivnost dostupna i u kojem se igre na sreću, u velikoj mjeri, smatraju bezazlenom razonodom i zabavom. Iako je u gotovo svim razvijenim zemljama maloljetnim osobama zakonom zabranjeno sudjelovanje u kockarskim aktivnostima, istraživanja pokazuju kako je veća prevalencija kockanja među mladima nego među odraslim osobama, što znači da mladi ili vlasnici kladionica/kockarnica ipak pronalaze načine da taj dio populacije sudjeluju u kockarskim aktivnostima“, zaključuje Meliha Bijedić, defektolog i predavač Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli.

Dostupno maloljetnicima

Ovaj fakultet i Lutrija BiH od 2015. godine provode projekat „Obilježja kockanja srednjoškolaca u Sarajevu i Tuzli“ te su iz ovog projekta objavljeni podaci prvog nacionalnog istraživanja ove pojave u Bosni i Hercegovini.

Cilj istraživanja je dobiti uvid u prevalenciju kockanja adolescenata u urbanim sredinama BiH. Doći do njihovih navika kockanja i utvrditi udio adolescenata koji su u riziku da razviju, ako već nisu, sklonost kockanju.

„Istraživanje je pokazalo da je 70% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo. Ovaj podatak govori u prilog pretpostavci da je kockanje, iako ilegalno, maloljetnicima vrlo dostupno i pristupačno. Mladi najčešće igraju sportske kladionice, kockaju na internetu za novac i igraju TV Bingo, dok manje od desetine učenika odlazi u kasino, na sedmičnom nivou. To nam govori o ozbiljnosti kockanja ove populacije. Ono što je pomalo neobično i što bi svakako trebalo uzeti u obzir prilikom kreiranja politika i preventivnih programa je da su učenici drugih razreda srednje škole najzastupljeniji sa  visokim nivoom problema“, za Al Jazeeru prezentuje rezultate istraživanja nosilac tih aktivnosti Meliha Bijedić, poručujući da je velika zabluda da patološki kockari "odgovaraju" priređivačima.

„Ukoliko se pojave štetne posljedice igranja, igračima je potrebno olakšati pristup i kontakt sa institucijama koje pružaju adekvatnu stručnu pomoć. Osnovna načela odgovornog priređivanja temelje se na prevenciji, edukaciji te informisanju igrača o mogućim posljedicama, a sve u cilju da bi se spriječila odnosno umanjila pojava prekomjernog/patološkog igranja u našem društvu. Lutrija BiH u konačnici želi da smanji broj igrača u Federaciji BiH koji su patološki kockari i da igrači uzimaju učešće u igrama na sreću isključivo radi zabave“, stav je državnog priređivača Lutrije BiH i Nedima Hamzića, šefa Odjela za odnose s javnošću i standardizaciju, koja je pokrenula i u potpunosti finansira HELPLINE – telefonski broj za pomoć patološkim kockarima.

Samo odrasli pod tretmanom

No, takvih osoba uprkos svemu ima. Po jedna vladina i nevladina ustanova se brinu za njihovo zbrinjavanje i tretman.

„Zavod provodi tretman bolesti ovisnosti samo za odrasle osobe. Maloljetne osobe, uglavnom stariji maloljetnici (15-18 god.) mogu doći u naše savjetovalište i najčešće su u pitanju poremećaji ponašanja u sklopu kojih  je i eksperimentisanje sa psihoaktivnim supstancama ili nehemijskim sredstvima (igre na sreću, mobitel, internet, Facebook i sl). Godišnje bude 5-10 takvih osoba kojima dajemo savjetodavne usluge, a  koji se upućuju u nadležni Centar za mentalno zdravlje DZ Sarajevo ili na Psihijatrijsku kliniku KCU Sarajevo, Odjel za adolescentnu psihijatriju (ako se radi o težem psihičkom poremećaju). Do sada nismo imali slučajeve maloljetnika ovisnih o kocki te nemamo uspostavljen program liječenja za tu populacionu skupinu“, zaključak je Nermane Mehić-Basara, neuropsihijatra, subspecijaliste za bolesti ovisnosti i direktorice JU Zavod za bolesti ovisnosti Sarajevo.

Mnogo više posla, ali i korisnika pomoći imaju u nevladinoj organizaciji, Klubu liječenih ovisnika o kockanju (KLOK). Ovaj klub je dio Zajednice klubova liječenih ovisnika o alkoholu i kocki „Dr.Vladimir Hudolin“ Mostar. Klub djeluje od 2010.godine. Do sada se na liječenje javilo oko 80 patoloških kockara.

U Klubu se provodi izvanbolničko liječenje, kroz grupni psihoterapijski pristup. Sastanci se odvijaju jednom sedmično. Prethodno, prije uključenja u klub, obavi se psihološka procjena, te se po potrebi radi i individualna psihoterapija. Uz same kockare, na sastanke dolaze i članovi njihovih porodica, jer je i njima potrebna pomoć. U KLOK-u rade svoja istraživanja.

„Rezultati istraživanja rađenog u Mostaru, tijekom 2017. godine, na uzorku 290 učenika osnovnih škola pokazuju kako su se mostarski osnovnoškolci barem jednom u životu kladili (22,8%), te kako postoji dio onih koji zadovoljavaju kriterij za problematično kockarsko ponašanje (10%). Rezultati također pokazuju kako postoje razlike u spolu s obzirom na rizičnost kockanja, češće kockaju dječaci (19,7%) od djevojčica (0,7%) i učenici 9-ih razreda (8,3%) više kockaju od učenika 8-ih razreda (3,1%) i 7-ih razreda (4,5%)“, za Al Jazeeru objašnjava Marko Romić, specijalist traumatske psihologije i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara, napominjujući i drugo istraživanje sa uzorkom od 590 učenika mostarskih osnovnih i srednji škola.

Zastrašujuće posljedice

Rezultati tih istraživanja ukazuju na stavove maloljetnika koje se vežu za odnose i stavove u porodici i među vršnjacima.

„Oni koji su zadovoljni obiteljskim odnosima iskazuju jasnu tendenciju doživljavati, vidjeti ili percipirati stavove o kockanju članova svoje obitelji i svojih prijatelja restriktivnijim, strožjim, zatvorenijim, od percipiranih otvorenijih, blažih i tolerantnijih stavova o kockanju kod onih učenika koji nisu zadovoljni svojim obiteljskim odnosima“, poručuje Romić.

Posljedice patološkog kockanja su zastrašujuće. Od zanemarivanja školskih i studentskih obaveza, zanemarivanja istih u porodici, gubitka školskih godina, posla, svakodnevnih svađa i raspada porodica, uništavanja osobnosti djece, uništavanja i propadanja kockara u svim sferama života, sve do pokušaja samoubistava ili izvršenja samoubistava.

Pa ipak, nade za povratak ima ako se ima želje za resocijalizaciju. U mostarskom KLOK-u su u proteklih sedam godina liječili jednog patološkog kockara maloljetnika.

„Procent uspješnosti liječenja je izuzetno veliki kod onih koji u klubu provedu dvije godine ili više. Više od 75% takvih bivših kockara uspješno apstinira. Problem je u tome što je broj onih koji dolaze na liječenje izuzetno mali. To je 'kap u moru' od onih koji bi se trebali liječiti. Napominjem da ovih 80, koji su bili na liječenju zadnjih sedam godina, nisu samo iz Mostara, nego su to osobe iz svih mjesta u Hercegovini, a neki su bili iz Sarajeva. Trenutno je u KLOK-u Mostar 20 patoloških kockara i to iz Mostara, Širokog Brijega, Posušja, Tomislavgrada, Čitluka, Ljubuškog...“, objašnjava Romić uz opasku da država mora ozbiljnije prepoznati problem i sistemski poduzimati stvari na njegovom rješavanju.

Nagla ekspanzija u Hrvatskoj

Problem je odavno prepoznat u Hrvatskoj. Još 2011. godine je u organizaciji Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež upriličen stručno-naučni skup „Kockanje mladih – istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj“.

Tada je u toj zemlji otvoreno bilo 206 automat klubova, 16 kasina, devet kladionica i jedna lutrijska organizacija. Na skupu je procijenjeno da nijedna djelatnost nije doživjela ekspanziju i nagli rast kao kockanje.

Tadašnje istraživanje pod naslovom „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama u Republici Hrvatskoj“ i podaci da je 81,7% srednjoškolaca probalo igre na sreću, su potakle otvaranje brojnih udruženja za borbu protiv patološkog kockanja u većim sredinama.

Danas se broj uplatnih mjesta u Hrvatskoj mnogostruko povećao.

U periodu od 1945. do 1990. građanima SFRJ je bio zabranjen ulazak u kasina, a kockanje na javnim mjestima je zakonski sankcionisano. Ipak, kockalo se i tada. Danas je legalizovano, zapošljava na desetine hiljada ljudi i u državne kase uplaćuje milione eura. Na društvu koje kao i svaki igrač-pojedinac također gaji nadu da je dobit veća od štete, je da reda prioritete.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.