Oglasi

Ko su digitalni nomadi

Može raditi odakle želi, u šorcu, pidžami, na plaži, planini, uz manje stresa, kojem su ljudi izloženi ako rade u uredu.

"Izaberi posao koji voliš i nećeš morati raditi ni dana u životu."

Stara poslovica, koja se pripisuje kineskom filozofu Konfuciju, zvuči i previše dobro da bi bila istinita, pogotovo na zapadnom Balkanu, gdje vlada ogromna nezaposlenost i gdje je svaki posao dobrodošao, bez obzira na to voljeli ga ili ne.

Možda je teško naći posao koji svako toliko voli da uopće ne predstavlja obavezu, ali postoje oni koji su svakodnevno zarađivanje korice kruha uspjeli pretvoriti u pravu avanturu i svakodnevnu zabavu jer su "dosadni" ured zamijenili egzotičnim lokacijama kao što su Sejšeli, Tajland, Indonezija, nekom od zemalja Južne Amerike ili možda betonskom džunglom New Yorka, Londona...

S obzirom na to da koncept nezavisnosti od lokacije kao načina rada i života postaje globalni pokret s tendencijom da do 2020. godine polovina stanovništva ima fleksibilniji životni stil, sve više mladih stručnjaka iz regije postaju tzv. digitalni nomadi. Putuju po svijetu, žive na određenim lokacijama po nekoliko mjeseci, rade za određene poslodavce, a onda spakiraju kofere i krenu dalje, što pokazuje i primjer sagovornika Al Jazeere.

Život nomada

Iskustvo "digitalnog nomadstva" zavisi od tipa osobe i želje, ambicija i motiva, navodi Vojislav Babić.  

"Izlazak iz ugodne zone u kojoj se nalazimo tokom boravka u istoj državi, zemlji i sistemu dugo vremena, druga valuta, nepoznati jezik, totalno drugačija kultura, običaji, rutine, gomila nepoznanica mogu u početku biti teški, ali iskustvo i sav taj proces učenja predstavlja satisfakciju i generalno veliki rast tebe kao osobe, mijenja ti pogled na svijet, predstavlja izlazak iz rutine i standardnog obrasca ponašanja, omogućava pogled na stvari iz drugog ugla, doprinosi motivaciji i inspiraciji u rješavanju i suočavanju sa životnim problemima, omogućava i pomaže u prevazilaženju granica koje imamo u svojoj glavi i doprinosi promjenama".

Uz sav taj proces i učenje novih stvari tu je i posao koji se obavlja i koji se mora završiti.

Vojislav Babić navodi da se nikad nije konkretno odlučio za takav životni stil niti je to planirao, "jednostavno, priroda posla koji radim i moja radoznalost dovela me do toga da upadnem u 'kalup' i definiciju koju pokriva pojam 'digitalni nomad'. Trenutno radim više poslova, kao IT konsultant, za jednu firmu u BiH i na dosta freelance projekata i svi mi oni omogućuju rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme."

Rad s plaže

Sličnu priču imaju i Nedim i Zire, koji su proteklih godina kao nezavisni stručnjaci, tzv. freelanceri, plaću zarađivali s pješčanih plaža širom svijeta, odnosno najpopularnijih turističkih atrakcija. "Jedini uslov pri izboru destinacije jest da imam stabilan internet", kazao je Nedim.

Nedim ne želi biti potpisan punim imenom jer je "mnogo ljubomore, zavisti i sumnje" u regiji prema ljudima koji uspiju spojiti ugodno s korisnim, zbog čega se izbjegava javno eksponirati, dok Zire ne želi skrenuti pažnju na kolege koje još nisu ispunile sve obaveze prema državi. Njih dvojica, sa druge strane, svoje obaveze redovno izmiruju.

Zire je prije desetak godina napustio dobro plaćen posao u javnoj upravi jer je shvatio da neće moći podnijeti da se do kraja radnog vijeka bavi tom vrstom posla, dok se Nedim htio odmaći od velike firme, s većim brojem radnika, "gdje se često dešavaju sukobi karaktera, što utiče na kvalitetu rada, a samim tim i na atmosferu u kompaniji".

S druge strane, status freelancera omogućava im slobodu da sami sebi organiziraju radno vrijeme i rade iz svakog dijela svijeta.

"Čitajući, surfajući, polako sam sve češće nailazio na informacije o tome kako na Zapadu sve više i više ljudi rade posao od kuće ili sa raznih svjetskih lokacija putujući, a glavni preduslov za takvu vrstu slobode bio je vrsta posla, kao i dobra internet konekcija. Tada sam se potajno počeo nadati da u skorijoj budućnosti nešto slično mogu ostvariti i ja", naglasio je Zire.

Manje stresa

U tome je i uspio i danas može raditi odakle želi, u šorcu, pidžami, na plaži, planini, uz manje stresa, kojem su ljudi izloženi ako rade u uredu koji dijele s više osoba različitog karaktera, dodaje.

Dodatni bonus, kaže Nedim, jesu puno bolji finansijski uvjeti.

"Ljudi koji rade direktno za klijenta - u mom slučaju, na američkom tržištu - imaju veća primanja. Razlog tome jeste što domaća kompanija za koju neki programer radi uzima jedan dio kolača, drugi dio kolača odlazi na državu, što je oko 70 posto ostvarenog prihoda, tako da ostane treći dio kolača samom programeru. Ovako, kao freelancer, bitno je samo da ispuniš obaveze prema državi i to je sve. Te obaveze su manje nego da radiš za neku domaću kompaniju. Razliku možeš usmjeriti u putovanja ili neke druge investicije."

Ovi digitalni nomadi svjesni su da posao u kompaniji s klasičnim radnim vremenom nudi brojne sigurnosti, "dok rad na daljinu može biti vrlo nezgodan, u smislu sigurnosti. Nerijetko se dešava da klijent bez ikakvog razloga prekine ili ne produži kontraktorski ugovor sa zaposlenikom."

Zahvaljujući riziku, Nedim je uspio obići veći dio Sjedinjenih Američkih Država, od New Yorka do Los Angelesa, te brojne tajlandske otoke, Bali, Indoneziju, a u trenutku pisanja ovog teksta nalazio se na Sejšelima, "gdje ide raditi na sunčanoj plaži, u zamjenu za smog i hladno vrijeme u rodnom gradu". Sa sličnih destinacija radio je i Zire, dok se Vojislav više usmjerio na Evropu i Južnu Ameriku.

Vrijeme boravka

Babić kaže da je nekim digitalnim nomadima cilj da obiđu što više zemalja u što kraćem roku, da budu negdje u kratkom periodu od dvije sedmice, pa da nastavljaju svoj put dalje.

"Ja uglavnom volim da budem minimalno dva mjeseca na nekoj lokaciji kako bih mogao da što bolje upoznam kulturu, lokalne običaje i da se što više utopim u stil života ljudi koji tu i žive, upoznam lokalce, naučim neke fraze i riječi na drugom jeziku, probam neki lokalni, specifični, domaći specijalitet i slično."

Iako dolaze iz relativno siromašnijeg dijela svijeta, sagovornici Al Jazeere navode da na svim tim egzotičnim destinacijama ostaju po mjesec-dva. "Najbolje je rezervisati let i smještaj nekoliko mjeseci prije odlaska kako bi se dobio što bolji deal. Prvi i glavni uslov za smještaj jeste kvalitetan internet. Sve ostalo je manje bitno. A najveći trošak je avionska karta."

Prilagođavanje standardu

Fleksibilno radno vrijeme i rad na daljinu danas je moguć i dostupan gotovo svakome posredstvom raznih online platformi i servisa, a putovati se može na razna mjesta, koja imaju viši ili niži standard od našeg, rekao je Vojislav Babić. "U dosta razvijenijim zemljama može se čak i jeftinije živjeti nego kod nas, hrana je raznovrsnija, a dosta jeftinija."

"A sve zavisi od načina i stila života pojedinca i koliko se može prilagoditi i snaći u drugačijem sistemu od našeg."

Zire navodi da nikad ne bi mogao provesti po nekoliko mjeseci na Baliju, u Tajlandu da radi klasičnih osam sati dnevno.

Ovakav način života, s druge strane, nosi drugu vrstu problema. "Posljednje tri-četiri godine prvenstveno radim od kuće i na taj način mi je omogućeno da putujem i radim, s tim da sam obavezan da budem na internetu u predviđenom vremenu. To ponekad predstavlja problem zbog vremenske razlike, pogotovo kada putujem po Dalekom istoku, gdje mi radni dan počinje navečer i nakon par mjeseci to zna da predstavlja mali problem."

Dodatni problem, kaže Vojislav, jest odvojenost od prijatelja i porodice, te nemogućnost dugoročnog vezivanja s određenim osobama i stvaranje dugotrajnijih i čvršćih veza.

Koncept digitalnih nomada ne pogoduje samo zaposlenicima, već i poslodavcima.

Troškovna efikasnost

Dr. Almir Peštek, vanredni profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, navodi da su razlozi zašto se poslodavci odlučuju zaposliti freelancere povezani s troškovnom efikasnošću, ali i mogućnostima dobijanja specijalističkih znanja i ekspertize stručnjaka u određenim oblastima.

Troškovi angažmana vanjskih saradnika često su znatno niži od troškova stalnog zapošljavanja radnika, a, zahvaljujući digitalnim tehnologijama i globalizaciji, moguće je doći do osoba iz cijelog svijeta koje posjeduju izuzetna znanja i vještine i angažirati ih na određeni period i za određene zadatke-projekte, "a posebno u kreativnim industrijama kao što su dizajn, arhitektura, izrada softvera, promocija i tako dalje", pojasnio je prof. Peštek.

Radno vrijeme

Radno vrijeme digitalnih nomada zavisi od dogovora s klijentom, poslodavcem i obaveza na projektu, kaže Babić. Sve je stvar dogovora i pravovremenog planiranja.

"Nekada se radi više, vikendima isto, nekada se posao može završiti i ranije, pa ostaje više vremena za obilazak neke turističke atrakcije, muzeja, parka, nekog zanimljivog mjesta ili dijela grada."

On dodaje da se mnogi ljudi odlučuju raditi kao freelanceri i digitalni nomadi iz razloga što ih takva vrsta angažmana ne veže za određeno mjesto i daje im pokretljivost i slobodu da rade iz bilo kojeg mjesta na planeti. Osim toga, imaju mogućnost raditi za više klijenata i tako širiti svoj portfolio i iskustva.

"Mnogi kreativni i sposobni mladi ljudi iz regije već su prepoznali moć i prednosti digitalnih tehnologija, te rade kao saradnici mnogih kompanija iz cijelog svijeta. Imajući u vidu da mladi ljudi pripadaju 'digital native' generacijama i da se njihov lični i profesionalni razvoj odvija u digitalnom okruženju, sigurno će ovaj trend na globalnom tržištu biti sve više interesantan za nas. Na ovaj način mladi ljudi pokazuju proaktivnost i traže prilike za zapošljavanje i samozapošljavanje u globalnom ambijentu, te valorizuju svoj kreativni i stručni potencijal i razvijaju svoju globalnu konkurentnost", kaže Peštek.

Zahvaljujući digitalnim tehnologijama, mogu se stvoriti uvjeti da mladi ljudi ne odlaze iz regije, već da ostaju u svojoj zemlji i ostvaruju prihode za sebe i ostvaruju koristi za cijelo društvo.

Peštek naglašava da su i domaći poslodavci vođeni profitom, odnosno smanjenjem troškova i povećanjem efikasnosti, te da će sigurno i oni više pratiti trendove koji se dešavaju na globalnom nivou.

"Tako da možemo očekivati širenje prakse angažmana saradnika umjesto zapošljavanja, te outsourcing, 'iznajmljivanja' radne snage i svega drugog što karakterizira savremeno globalno tržište radne snage", ocijenio je stručnjak s Ekonomskog fakulteta.

Digitalni nomadi s kojima smo razgovarali kažu da nemaju namjeru u skorije vrijeme promijeniti životni stil, a mladima poručuju da je "rad na daljinu budućnost poslovanja".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.