Oglasi

Ko je jači u borbi protiv terorista - policija ili vojska?

Njemačka i Austrija žele vojnike poslati na ulice, a sve radi efikasnije borbe protiv terorizma.
U Njemačkoj je upotreba naoružanih vojnika za unutrašnje misije dozvoljena samo u ekstremnim slučajevimaGetty

Piše: Harun Cero

Tamo gdje postoji previše policajaca, ne postoji sloboda. Tamo gdje postoji previše vojnika, ne postoji mir, riječi su kineskog pjesnika Lin Yutanga, a ravnotežu između to dvoje nije lako pronaći, pogotovo kada se radi o misijama unutar neke zemlje.

Tako sada evropske države, poput Njemačke i Austrije, razmišljaju o korištenju vojnika u misijama unutar države, a sve radi efikasnije borbe protiv terorizma.

U Francuskoj i Belgiji su nakon napada vojnici na ulicama već dio svakodnevnice, a pitanje koje se postavlja je da li oni bolje mogu odgovoriti na zadatke koji se tiču borbe protiv terorizma.

Jedan od bivših vođa specijalne jedinice "Cobra" u Austriji Wolfgang Bachler za Al Jazeeru kaže da u budućnosti vojska neće biti ta koja će voditi glavnu riječ u borbi protiv novih formi terorizma.

"Mislim da će se više sredstava uložiti u policiju. Pritom mislim na tehničke i kadrovske resurse, ali i dodatne obuke. Ali, mislim da će se kratkoročno dijelovi vojske koristiti da bi podržali  policiju, koja trenutno nema mogućnosti, pored ostali obaveza koje ima, u potpunosti se posvetiti borbi protiv terorizma", smatra on.

Policiji manjka kadra i tehnike

Ministar odbrane Austrije Hans Peter Doskozil namjerava, zbog prijetnje od napada, ojačati elitnu jedinicu austrijske vojske. Specijalna jedinica treba dobiti veći broj pripadnika i dodatnu opremu, a Doskozil je najavio da će se u opremu investirati 35 miliona eura. On vjeruje da će borba protiv terorizma postati sve više zadatak vojske.

Bivši vođa specijalaca Bachler je mišljenja da se borba protiv terorizma u svakoj zemlji odvija drugačije te da svaka ima svoj koncept.

"Ne zavisi to pojedinačno od policajaca i vojnika u nekoj zemlji, svako ima svoj način", zaključio je on.

Iskustva iz Francuske

Kao reakcija na napade u Francuskoj i Belgiji, naoružani vojnici u tim zemljama već neko vrijeme patroliraju ulicama.
Eksperti Waetzel i Schroeder kažu da se od novembra 2015. godine broj vojnika na ulicama u Francuskoj povećao na 7.000.
Tako je, tvrde, francuska vojska, koja raspolaže sa 36.000 vojnika, dosegla svoje granice.
'Kao rekaciju na to, francuski ministar unutrašnjih poslova želi pojačati rezervne snage vojske. Zato je najavljeno regrutiranje Francuza koji nikada prije nisu bili u vojsci i ne znaju rukovati oružjem', ističu oni.

Ulrich Kuehn sa Instituta za sigurnosne studije Univerziteta u Hamburgu se nada da će u budućnosti takve misije vojnika u njegovoj zemlji postati stvarnost. Tvrdi da policiji fali kadra i tehničkih sredstava.

"Dok su se, s jedne strane, povećala ulaganja u odbranu u Njemačkoj, zbog, naprimjer, prijetnji Rusije, njemačke regije štede na policijskoj opremi. Tako policija nema dovoljno helikoptera da odmah reagira u slučaju nekog napada", ističe Kuehn.

U Njemačkoj je upotreba naoružanih vojnika za unutrašnje misije jako rijetka i dozvoljena je samo u ekstremnim slučajevima. Kuehn smatra da su primjeri Francuske i Belgije, gdje se vojnici koriste u raznim situacijama na ulici, pokazali da prisustvo vojske ne mora značiti da postoji manja opasnost od napada.

"Baš situacije u tim zemljama pokazuju da je, kada se radi o muslimanima, važnija dobra integracija nego bilo šta drugo. Ovdje Njemačka mora naučiti od grešaka drugih i, naprimjer, omogućiti obrazovanje njemačkih imama na univerzitetima", kaže on.

Mišljenja je, da u slučaju upotrebe vojske unutar zemlje, postoji opasnost da bi vlasti mogle početi razmišljati o tome da se sigurnosni problemi mogu riješiti samo vojskom.

"Politički instrumenti su mnogo više obećavajući od vojne logike. A historija Njemačke je pokazala da postoje stvari koje govore protiv miješanja vojnika i civila. Zato bi se trebalo više novca ulagati u policiju i pravne institucije", smatra Kuehn.

Eksperti sa Instituta za sigurnosnu politiku na Christian Albrechts Univerzitetu u Kielu Florian Waetzel i Robin Schroeder za Al Jazeeru tvrde da se u Njemačkoj mora razlikovati između slanja vojnika u unutrašnje misije s oružjem i bez njega. Kao primjer misije nenaoružanih vojnika unutar zemlje navode upotrebu sanitarnih snaga, ili ABC odbrambenih snaga, koje služe misije koje se tiču atomske, biološke i hemijske industrije.

"Vojnici jedino smiju pomoći unutar zemlje kada je policija preopterećena. Upotrijebiti vojsku unutar zemlje u ovom trenutku je pogrešno, iako je strah od napada porastao. Dijelovi Kršćansko-demokratske unije i Kršćansko-socijalne unije žele da se ta pravila 'omekšaju'. Za to je potrebna politička većina", ističu oni.

Loši 'pomoćni policajci'

Navode da postoji nekoliko razloga zašto vojska ne bi trebala biti korištena u unutrašnjim misijama.

"Policija radi po strogim pravilima. Ne traje obuka za policajca tek razloga tri godine. Zato se može reći da Njemačka u međunarodnim okvirima ima odlične policijske snage, koje se brinu o unutrašnjoj sigurnosti. Vojnici nemaju tu obuku. Vojska nema ni ovlasti koje ima policija i ne smiju, primjerice, ljude hapsiti ili vršiti kontrole", kažu eksperti sa Univerziteta u Kielu.

Objašnjavaju da je rad policije u nadležnosti njemačkih regija, a kada bi došlo do upotrebe vojnika unutar zemlje, postojala bi mogućnost da ih one iskoriste kako bi smanjile izdatke svojih policija. Tako bi, kažu, u slučaju napada dobri policajci bili zamijenjeni lošim "pomoćnim policajcima". Mišljenja su da je njemačka vojska trenutno preopterećena zbog misija van zemlje.

"Čak i kada je vojska iskorištena u izbjegličkoj krizi, postojale su strane koje su to kritizirale", tvrde eksperti.

Waetzel i Schroeder navode da u slučaju kada su policijske snage neke regije preopterećene vlasti mogu tražiti da se tamo pošalju policajci iz drugih regija. U Njemačkoj svaka regija ima specijalnu policijsku jedinicu, koja se koristi u talačkim krizama i u borbi protiv terorizma.

Policijska jedinica koja je zadužena za borbu protiv terorizma na nivou države je GSG9, a od prošle godine postoje i takozvane BFE + jedinice. Te jedinice su, tvrde eksperti iz Kiela, oformljene nakon napada na redakciju satiričnog magazina Charlie Hebdo u Francuskoj.

"Te jedinice posebno brzo reagiraju u ekstremnim slučajevima i mogu uvijek pomoći GSG9 i policijama zemalja. Tako da njemačka policija ima šta ponuditi kada su u pitanju napadi", kažu oni.

Napad na više mjesta istovremeno

Smatraju da bi upotreba vojske unutar zemlje bila jedino korisna kada bi se desio napad na više mjesta istovremeno. Ali i tu, tvrde, postavlja se pitanje da li bi vojska reagirala brže od policije. Kažu da se postavlja i pitanje da li bi vojnici u takvom "urbanom" okruženju mogli brzo reagirati.

"Tu sposobnost ima samo jedinica 'Feldjaeger', njemačka vojna policija. 'Obični' vojnici bi se, u najboljem slučaju, mogli iskoristiti da osiguraju velika područja, a ne da razoružaju i onesposobe napadače. Tačno je da se u nekim regijama sada manje izdvaja za policiju i da zbog toga manjka kadra i tehničkih sredstava, i to je glavni razlog što je ova priča pokrenuta. Ali, sada, kada prijete napadi u Njemačkoj, najavljeno je da će biti zaposleno više ljudi. Istovremeno je najavljeno da će se više investirati u oružje i opremu za zaštitu. Ali, s obzirom da obuka policajaca traje dugo, trebat će još vremena da policija bude toliko snažna koliko želimo", objašnjavaju Waetzel i Schroeder.

Kristina Eichhorst, ekspertica za sigurnost Fondacije "Konrad Adenauer" u Berlinu, kao primjer za intervenciju vojske unutar Njemačke navodi poplave koje su pogodile tu zemlju. Kaže da se i sada radi o vanrednoj situaciji, kada su u pitanju napadi. Tvrdi da je tu odluku donio Ustavni sud Njemačke.

"U zadnje četiri godine su se prijetnje od napada povećale, ali to ne znači da bi upotreba vojske u unutrašnjosti predstavljala zamjenu za policiju", ističe Eichhorst.

Izvor: Al Jazeera