Oglasi

Ko građanima uskraćuje uvid u potrošnju budžeta

Građanima BiH je otežan pristup informacijama o tome kako vlasti troše javni novac i kako da ih pozovu na odgovornost.
Gledam zbunjeno u papir koji sam dobila - na njemu, deset dana nakon bratove dženaze, fino piše da on živi na adresi toj i tojEPA (Ilustracija)

Zapitate li se ikada kako vlasti troše novac prikupljen od građana? Budžetski dokumenti pružaju odgovor na ovo pitanje, ali najčešće su nedostupni i teško razumljivi. Oni koji ih pronađu i upuste se u čitanje nerijetko odustanu.

Budžeti različitih nivoa u Bosni i Hercegovini objavljuju se u službenim novinama, ali i na internetu kao skenirane stranice, pa je kompleksan sadržaj tako dostupan u najnečitljivijem formatu.

"Potrebe javnosti su pristup informacijama o budžetu i mogućnost uključivanja građana kroz cijeli budžetski proces. Nadzor nad budžetom od strane zakonodavne vlasti zajedno s institucijama za reviziju doprinio bi odgovornijem trošenju javnog novca", kaže Warren Krafchik, izvršni direktor organizacije International Budget Partnership, dodajući kako su "brojni dokazi koji pokazuju da ovakva kontrola budžeta vodi ka dobrobiti za građane, naročito za siromašne ili druge ranjive kategorije".

Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) za organizaciju International Budget Partnership i po metodologiji te organizacije sprovela je istraživanje o otvorenosti budžeta u Bosni i Hercegovini.

CPI je za dobijanje određenih budžetskih dokumenata tokom 2015. godine bilo prisiljen da se 13 puta obrati ombudsmanima kako bi dobio uvid u traženi dokument.

"U procesu prikupljanja podataka za bazu susrećemo se sa brojnim opstrukcijama jer nam pojedine općine ne žele dostaviti tražene podatke, pa se često obraćamo Instituciji ombudsmana zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama. U nekoliko navrata ponuđeni su nam dokumenti na uvid, dakle, da otputujemo u tu općinu i u njihovim prostorijama pregledamo dokumente bez iznošenja ili kopiranja. Zbog ovakvih iskustava izradili smo i amandmane na Zakon o slobodi pristupa informacijama, koji bi sprečavali da se slične stvari događaju i u budućnosti", kaže Bakir Jalovčić, PR menadžer Fondacije CPI.

Otežan pristup podacima

Općina Foča-Ustikolina u FBiH odobrila je Fondaciji CPI pristup budžetskim informacijama, ali samo u prostorijama općine i u radnom vremenu. "Vjerovatno bi isto odgovorili bilo kojem građaninu", kaže Jalovčić.

Razlozi za uskraćivanje informacija ili njihovo slanje u neadekvatnim formatima, faksom i poštom umjesto e-mailom u Excel-tabeli, također su nejasni (uglavnom se ti podaci standardno popunjavaju u Excel-tabelama).

"Razlozi za ovakvo ponašanje mogu biti razni, od kompjuterske nepismenosti zaposlenih u javnim institucijama, neposjedovanja adekvatne opreme i slično. Ne mora da znači da neko obavezno želi nešto da sakrije. Budžeti se dosta često nalaze na web-stranicama općina, kantona, ali se nekada ne mogu naći izvršenja budžeta ili se objavljuju u raznim formatima, pa ih nije lako pronaći iako su objavljeni. Prije ili kasnije, svi ti podaci postaju javni, samo je jako teško doći do njih", kaže Jalovčić.

Podaci o izvršenju budžeta grupisani na jednom mjestu više godina postoje samo u bazi javnih finansija CPI-a.

Većina najmanje transparentnih država ustvari objavljuje značajan dio budžetskih informacija za internu upotrebu. Veliko postignuće, uz mali utrošak sredstava, bilo bi objavljivanje ovih podataka na internetskoj stranici vlada. Vlasti u svojim rukama već imaju spremna sredstva i mehanizme za uspostavljanje budžetske odgovornosti. International Budget Partnership naglašava da se razvijanje transparentnosti, participacije i nadzora nad budžetom, gotovo uvijek svodi na pitanje političke volje.

Rezultati pokazuju pad Bosne i Hercegovine na rang-listi Indeksa otvorenosti budžeta (Open Budget Index, OBI). Ovo znači da su vlasti u Bosni i Hercegovini otežale građanima da dođu do informacija o tome kako se troši javni novac i kako da ih zbog toga pozovu na odgovornost.

Sve države regiona, uz izuzetak Slovenije, koja spada u kategoriju zemalja sa značajnom otvorenošću budžeta, spadaju u istu kategoriju ograničene otvorenosti. Bosna i Hercegovina nalazi se iza Hrvatske i Srbije, a ispred Albanije i Makedonije.

U ovu grupu spadaju još Kamerun, Pakistan, Afganistan, ali i neke zemlje članice EU-a, poput Mađarske, Slovačke i Španije.

Budžet razumljiv za sve

Jedan od glavnih razloga za loš rezultat u istraživanju otvorenosti budžeta jest nepostojanje polugodišnjeg pregleda budžeta i "budžeta za građane" na nivou Bosne i Hercegovine, a potom i na nižim nivoima.

Budžet za građane jest prikaz budžeta, napisan jednostavnim jezikom, bogato ilustriran, kako bi inače kompleksnu materiju učinio što razumljivijom. Olakšava građanima učešće u javnim raspravama o budžetima i omogućava im nadzor i praćenje tokova javnog novca.

"Predstavnici administracija često navode nedovoljnu zainteresovanost građana za učešće u javnoj raspravi o budžetu kao glavni razlog njihovog skoro zanemarivog učešća u procesu kreiranja ovog, po mnogočemu, najvažnijeg dokumenta. Pritom oni sami zanemaruju činjenicu da je budžet ponuđen građanima na javnu raspravu pisan naglašeno tehničkim jezikom, u stavkama i kategorijama koje razumije samo vrlo mali broj stručnjaka koji su najdirektnije uključeni u pripremu budžeta, obično u odjeljenjima finansija. Posljedica takvog pristupa jest da najveći broj građana uopšte ne razumije o čemu se radi i, između ostalog, zato i ne učestvuje u kreiranju i nadgledanju provođenja ovog dokumenta", Kaže Aleksandar Draginić, ekspert razvojne agencije "Eda" iz Banje Luke.

Učešće građana najveće je na javnim raspravama o budžetima općina jer tu mogu predlagati projekte koji bi potom bili uvršteni u općinski budžet, a mogu i pratiti njihovu realizaciju jer se projekti odvijaju u njihovom neposrednom okruženju.

Jedna institucija objavila plate uposlenih

Vlast niti na jednom nivou u BiH nije izradila i objavila budžet za građane, dokument koji bi trebao da predstavlja neku vrstu pojašnjenja koje bi omogućilo široj javnosti da bolje razumije planove vlada kada se radi o prikupljanju i trošenju javnih sredstava, odnosno pojašnjenja o budžetskim programima i politikama.

"Trenutno je inicijativu za izradu budžeta za građane u BiH prihvatilo nekoliko gradova, koji ga objavljuju u saradnji sa organizacijama civilnog društva, a širi se i na kantone i općine. Gradovi Zenica, Tuzla i Bijeljina, Zeničko-dobojski kanton, Općina Centar Sarajevo i Općina Novo Sarajevo primjeri su dobre prakse, samo bi još trebalo malo više poraditi na informisanju građana o postojanju i dostupnosti budžeta za građane u štampanom formatu i na web-stranicama ovih nivoa vlasti. Treba pomenuti i pozitivan primjer Ureda koordinatora za reformu javne uprave, koji prednjači u budžetskoj i proaktivnoj transparentnosti među državnim institucijama, a u pripremi je budžet za građane ovog ureda", kaže Jalovčić.

CPI trenutno radi na uvođenju budžeta za građane u zakone entiteta i Distrikta Brčko kako bi njegova izrada postala zakonska obaveza vlasti. 

Centar za društvena istraživanja "Analitika" u maju je uradio analizu web-stranica 68 institucija na nivou BiH, gdje se ocjenjivala dostupnost ukupno 38 informacija i dokumenata, te je ustanovljeno da institucije najmanje objavljuju budžetske informacije. Tek 10 posto institucija objavilo je svoj budžet, a samo 20 posto objavilo je izvještaje o izvršenju budžeta.

"Na osnovu drugog kruga istraživanja ustanovili smo da je samo jedna institucija objavila plate zaposlenih. Jasno je da se radi o jako niskom nivou transparentnosti. Institucije se finansiraju javnim novcem i dužne su da polažu račune građanima o tome na koji način raspolažu novcem, u koje svrhe i koji su učinci utroška sredstava", kaže Nermina Voloder iz "Analitike".

Borba protiv korupcije

Transparentnost budžeta (otvoreni budžet) podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o budžetu koje su potpune, bitne, tačne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Manjak transparentnosti u ovom području može dovesti do odabira nepopularnih i neprikladnih programa, te korumpiranog i rastrošnog trošenja.

"Može se reći da je transparentnost budžetskog procesa, sa aspekta učešća građana, djelomično ispoštovana na lokalnom nivou, tj. nivou opština i gradova. Iako se ne može reći da je situacija sjajna, ipak se organizuju javne rasprave na kojima se raspravlja o nacrtu i pojedinim segmentima planiranog budžeta. Što se više ide ka višim nivoima, tu se smanjuje manevarski prostor za direktno građansko učešće. No, vidljivo je posredno učeće građana kroz nevladine organizacije i civilno društvo", kaže Draganić.

Otvoreni budžet štiti od rasipanja, prevare i zloupotrebe, a također i omogućuje građanima da se uključe u ovaj proces.

Osim pozitivnih učinaka na kvalitet upravljanja, budžetska transparentnost donosi i značajne finansijske koristi državi. Države s transparentnijim budžetom imaju bolji pristup međunarodnim finansijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.

"Transparentnost javnih institucija, posebno transparentnost u domenu finansija (koja uključuje informacije o zapošljavanju, plate zaposlenih, javne ugovore sa kompanijama, donacije, grantove, sponzorstva i sve druge oblike trošenja javnog novca) svakako su jedan od preduslova za borbu protiv korupcije. Ukoliko javni dužnosnici i službenici imaju obavezu da dokumentuju, obrazlože i javno objave sve svoje odluke, uključujući odluke o trošenju javnih sredstava, sužava se prostor za nepravilnosti u radu i zloupotrebu javnih sredstava", kaže Voloder.

Praksa je pokazala da transparentnost nije dovoljna za poboljšanje efikasnosti rada vlada. Tek kada je transparentnost kombinirana s učešćem javnosti u budžetskom procesu, mogu se postići pozitivni rezultati u vezi s njegovom otvorenošću.

Izvor: Al Jazeera 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.