Knjige s junacima muslimanima sve popularnije u SAD-u

Tržište islamskih knjiga u SAD-u doživjelo je nagli procvat 2015. (Al Jazeera)

Piše: Mai Malkawi

Pod mojim hidžabom (Under My Hijab) naslov je ilustrirane priče za djecu američke spisateljice pakistanskih korijena Hene Khan, koja govori o djevojci ponosnoj na žene u njenom životu koje na jedinstven način nose hidžab: na baku u pekari, majku doktoricu u ordinaciji, tetku u ateljeu, sestru u školi, učiteljicu na izletu u prirodi i druge.

Khan, autorica niza knjiga za djecu i tinejdžere, za Al Jazeeru kaže da je svrha priče Pod mojim hidžabom odati priznanje ženama i djevojkama koje nose maramu te pomoći da se demistificira religijska praksa u očima brojnih Amerikanaca.

Ova i druge priče postale su vrlo popularne među američkim muslimanima, pa je tako u posljednje vrijeme primjetan uspon produkcije literature za djecu čiji su autori američki muslimani, a koja predstavlja muslimane, njihovu tradiciju i običaje, pa čak i likove s muslimanskim imenima.

Među poznatijim knjigama spisateljice Hene Khan jest i priča o malom, znatiželjnom i simpatičnom majmunu, omiljenom kod djece, koji ulazi u dom dječaka muslimana i provodi ramazan s njim u veselju i dobrom raspoloženju.

Glavni junaci za sve uzraste

Knjiga Ramazan je, radoznali George (It’s Ramadan Time, Curious George) postala je svojevrsni ramazanski vodič za porodice koje su nedavno ušle u islam, kaže autorica i dodaje da njene priče nisu posvećene samo muslimanskoj djeci, ali da su likovi iz njenih priča muslimani.

Knjige se mogu nabaviti posredstvom brojnih sajtova, kao što su Amazon, eBay i druge u SAD-u i inozemstvu.

U javnim bibliotekama također se mogu pronaći priče s islamskim sadržajem ili muslimanima kao glavnim junacima za sve uzraste.

Egipćanka Sherine Mayar, majka dvojice dječaka i djevojčice, koja živi u saveznoj državi Connecticut, počela je redovno kupovati tu literaturu jer želi sačuvati identitet svoje djece, kako je kazala.

Za Al Jazeeru je izjavila da se sada više fokusira na sadržaj knjiga.

Iako kupuje veliki broj tih knjiga, njena kćerka preferira određene naslove, poput Zaydo Potato i Yasmin.

Te knjige nisu isključivo islamskog sadržaja nego s blagim naznakama, poput toga da majka u jednoj priči govori kćerki: “Trenutak, samo da stavim maramu na glavu” (prije nego što izađu iz kuće).

Kućne biblioteke za djecu

“Također, likovi iz ovih djela imaju dosta sličnosti s nama”, kazala je.

Doa Imam, majka trojice dječaka, koja je također počela kupovati te knjige kako bi sačuvala identitet svoje djece, koja paralelno s tim usvajaju i američku kulturu, za Al Jazeeru je izjavila da su njena djeca pokazala najveći interes za serijal Noor Kids.

Zainteresirani mogu plaćati mjesečnu pretplatu i dobijati slikovnice s pričama za djecu uzrasta do deset godina na kućnu adresu.

Međutim, Doa smatra kako je najvažnije da roditelji u Americi pokažu interes za kupovinu takve literature i naprave kućne biblioteke za svoju djecu.

Basma Jassem, Amerikanka iračkih korijena i majka troje djece, rekla je da je sretna što njena djeca pronalaze sebe u tim pričama, zbog “istog načina života, džamije, likova koji podsjećaju na njihove majke i očeve. Moj sin posebno se raduje kad lik iz knjige nosi njegovo ime.”

Basma kaže da postoji natjecanje u izdavanju knjiga, s tim da njena djeca radije biraju priče objavljene u Velikoj Britaniji nego u Americi.

Sretna je što se mogu “pronaći i knjige nemuslimana koji su u svoje priče počeli uvoditi muslimanske likove”.

Tako se, naprimjer, mogu pronaći likovi pokrivene djevojčice ili dječaka s muslimanskim ili arapskim imenom iako se u djelu uopće ne govori o islamu nego je sasvim uobičajene tematike. Smatram da je to divno i da ostavlja trag na našu djecu i njihov identitet.”

Nagli procvat 2015.

Spisateljica Randa Taftar, Amerikanka sirijskog porijekla, i njen suprug Maz Galini, Amerikanac porijeklom iz Libana, osnovali su izdavačku kuću “Rummana”, koja objavljuje serijal priča nazvan po njihovom sinu Zaydu.

Priče su naišle na dobar odziv čitalaca, rekla je Randa za Al Jazeeru.

Taftar piše o avanturama dječaka muslimana u serijalu pod naslovom Zaydo Potato, a Muslim Superhero i drugim naslovima.

“Željeli smo jačati identitet našeg sina Zayda kroz priče u kojima će pronalaziti sebe. Budući da mi je dobro poznat osjećaj isključenosti, prijedlog je bio da taj problem rješavamo idejom o superjunaku”, kaže ona.  

Smatra da je tržište islamskih knjiga doživjelo nagli procvat 2015, što je odlična stvar, rekla je, s obzirom na to da se na policama biblioteka mogu naći knjige koje predstavljaju muslimane.

Neke od novih knjiga su nevjerovatne, ali postoje i one koje se ne pridržavaju standarda ili nisu zanimljive. Stoga će razvoj takve vrste djelatnosti iziskivati vremena, iskustva i učenja na greškama.

Izazovi finansijske prirode

Tayyaba Syed, pakistanska spisateljica za djecu i autorica knjige The Blessed Bananas, smatra da se tržište islamskih knjiga za djecu širi i napreduje velikom brzinom.

Američka djeca muslimani pronalaze osjećaj pripadnosti i prihvatanja kroz veći broj dostupnih knjiga.

Također je naglasila da je njena knjiga doživjela veliki uspjeh i da se trenutno priprema njeno treće izdanje.

Unatoč kvalitativnom uspjehu, koji je postao primjetan, pisci ovakve literature suočavaju se i s određenim izazovima, uglavnom onim finansijske prirode.

Khan naglašava da izdavaštvo nije put do profita.

“I dalje mi glavnu podršku pruža moj suprug. Ako se neko želi obogatiti, onda pisanje knjiga za djecu nije način na koji će to postići. Bavite se ovim poslom ako imate priču koju želite ispričati i samo ako to zaista volite.”

I Taftar dijeli to mišljenje.

“Naš cilj nije bio da se obogatimo pisanjem knjiga za djecu, premda smo prodali sve primjerke koje smo odštampali. Suprug i ja ne možemo se posvetiti u potpunosti ovoj kompaniji jer izdavačka kuća ‘Rummana’ nije dovoljno profitabilna da napustim svoj posao.”

Razbiti stereotip o muslimanima

Također se požalila na pitanje kršenja izdavačkih prava zbog nedozvoljenog kopiranja knjiga te kaže da je to prava borba u svijetu izdavaštva.

Osim izazova s kojima se suočava izdavaštvo, Khan kaže da je “kvalitet znatno napredovao”.

Na kraju, izdavaštvo je trgovina. Ako se knjiga ne prodaje, onda će je izdavač prestati štampati. Nama treba više knjiga o muslimanima i sretna sam zbog vrlo kvalitetnih priča koje su ugledale svjetlo dana. Treba nam još priča koje će nas predstaviti kako bi se razbili stereotipi o muslimanima.”

Objavljivanje knjiga čiji su junaci muslimani dio je općeg trenda da se poveća etnička i vjerska raznolikost u američkoj literaturi, a čini se da je stvar postala više institucionalizirana pojavom organizacije “We Need Diverse Books” (“Trebaju nam raznovrsne knjige”).

Ellen Oh, predsjednica i osnivačica organizacije, za Al Jazeeru je izjavila da je ta organizacija neprofitna i otvorena za sve ljubitelje dječijih knjiga.

“Organizacija poziva na temeljne promjene u izdavačkoj industriji i promociju književnosti koja odražava i poštuje živote svih mladih. Naš cilj nije samo to da svako dijete pronađe sebe u knjizi koju čita nego i da svako dijete čita o onima koji su drugačiji od njega.”

Knjige su potrebne djeci u društvu

Oh se ponosi uspjehom koji su ostvarili autori poput Khan i Aishe Said.

“Kad je organizacija ‘Salaam Reads’ objavila knjigu Karune Riazi, bila sam veoma uzbuđena, jer je to talentirana muslimanska spisateljica, koju sam vidjela kako postaje poznati autor. Kada se knjiga Samire Ahmed popela na ljestvici New York Timesa, doslovno sam postidjela svoju djecu vriskom na javnom mjestu. Sve ove knjige napisali su muslimanski autori i one su potrebne djeci u društvu.”

Oh ovakvu zainteresiranost izdavača za djecu veže za dva razloga: prvo, urednici, agenti i pisci vide kolika je važnost raznovrsnosti i smatraju to prioritetom; drugo, te knjige pokazuju da mogu ostvariti uspjeh ili neuspjeh jednako kao i djela koja pišu bijelci.

Izvor: Al Jazeera