Knjige: Diskriminacija, skandal i smak

Piše: Damir Uzunović

Krajem svake godine, u novinama, časopisima, na web portalima, u posebno naručenim tekstovima poznatih pisaca i novinara kojima se vjeruje, pojave se liste najboljih knjiga objavljenih u tekućoj godini.

Nađu li tamo i svoje naslove, te liste – subjektivan redoslijed i intimni zapisi i ushićenja pročitanim – utjeha su izdavačima da su objavili važnu knjigu i da će možda na njoj nešto i zaraditi, a sujetna potvrda čitaocima da i dalje dobro pogađaju šta jeste dobra književnost ili publicistika.

Nakon jesenjih sajmova knjiga u Beogradu  (kraj oktobra), Zagrebu (početak novembra), i Puli (početak decembra), priča o tekućoj, regionalnoj produkciji završava se na Zimskom salonu knjiga u Sarajevu (polovina decembra) i najbolji su uvid u trendove i kvalitetu realiziranih izdavačkih planova.

Sajam u Beogradu: Godinama tempiran da se desi nekako odmah poslije najvećeg svjetskog sajma knjiga u Frankfurtu, pratila je tiha diskriminacija nesrpskih izdavača koju nije primijetila većina posjetilaca sajma, jer im nije bila bitna.

Članovi upravnog odbora organizacije sajma knjiga, navodno „nezadovoljni lošim tretmanom izdanja iz Srbije na aprilskom sajmu knjiga u Sarajevu i lošim odnosom organizatora sajma prema prodavačima tih izdanja, koji su bili primorani da knjige prodaju na najgorim mjestima, u hodnicima i budžacima“, donijeli su odluku da u Areni, centralnoj hali beogradskog sajma, gdje se postiže i do 80 posto ukupnog prometa knjiga, ne dopuste zakup štandova izlagačima koji nisu iz Srbije i da, drugim riječima, ne dozvole da se jede zajednički kolač koji je „ionako sve manji“.

Nesrpski izdavači prebačeni su u halu 4, odmah iza štanda Kosova i Metohije koji je svojom veličinom dominirao skoro na dvije/trećine te hale, cca 500 m2. Zbog takve politike izdavači iz regije pretrpili su velike gubitke i donijeli odluku da u budućnosti više neće samostalno nastupati na tom sajmu.

Sajam u Beogradu proticao je u krupnim osmjesima Suzane Mančić, voditeljice i kućne porno glumice, koja je na štandu izdavača Alnarija i knjižare Vulkan prodavala i potpisivala svoju knjigu, roman Neukrotivo srce, te je ovaj naslov ujedno bio i jedan od najprodavanijih na pomenutom sajmu, iako je izdavač Eurogunti novinarima slagao da je svjetski bestseller J.K.Rawling, Upražnjeno mesto, koji se na srpskom pojavio ni mjesec dana nakon svjetske premijere, prodat u 10.000 primjeraka. Preveden je tako brzo jer ga je prevodio bračni par, ona po danu a on po noći.

Kao i do sada, najveća gužva stvorila se na štandu Lagune i tamo se od od ljudskih tijela nije ni moglo vidjeti koje je knjige objavio taj izdavač.

Po plakatima koji su visili sa plafona Arene vidjelo se da će najprodavanija knjiga biti 50 nijansi sive, autorice E.L. James, za koju je pisac Salman Rushdie rekao da je Sumrak saga za nju Tolstojev Rat i mir, zatim Sulejman veličanstveni, autora Radovana Samardžića, i domaći turbo bestseler, Simeonov pečat,  o misterijama u zapaljenom manastiru Hilandar, autora Vanje Bulića.

Međutim, ti naslovi svakako ne bi došli na listu najboljih knjiga koju sastavlja autor ovog teksta, ali bi zato tamo došla treća knjiga intimnne istorije Zimski dnevnik (prva je Izum samoće, druga  U zemlji posljednjih stvari), autora Paula Austera (Geopoetika Beograd), po mnogima trenutno najboljeg američkog pisca i svakako da je na mojoj listi prva od prevedenih knjiga izašlih u Srbiji u tekućoj godini.

Na drugom mjestu u izdanju poznatog malog izdavača velikih pisaca LOM iz Beograda je roman Johna Fantea, Bratstvo loze, nastavak priče o Fanteovoj porodici i ključnoj figuri njegovog oca italijanskog porijekla, njegove italijanske sudbine, strasti i propasti.

Na treće mjesto ne bih stavio više niti jedan naslov, ali zato bih stavio cijelog izdavača: Izdavač se zove Službeni glasnik i po svojim prometima drugorangirani je izdavač u Srbiji, prvi je razumljivo Zavod za udžbenike Srbije, treća Laguna, četvrti Kreativni centar, peti MonoManjana, šesti Alnari, itd.

Ovaj, i dalje državni izdavač je važan po tome što je u svom godišnjem realiziranom izdavačkom planu objedinio sve ono što su nekada bile dobro poznate jugoslovenske kuće koje više ne postoje – Nolit, Rad, Prosveta, Dečija knjiga, BIGZ, itd.

Službeni glasnik objavi pola važnih knjiga ukupne srbijanske produkcije. Na četvrtom mjestu je opet izdavač: Centar za medije i komunikacije. Na njihovom štandu među novim Žižekom, Balibarom, Lotringerom, najprodavanija knjiga je bila Moć/Mediji/&.

Na peto mjesto, i mislim da ću tim iscrpiti svoju listu, stavit ću neprobojnu gužvu pred štandom izdavača Laguna u samom centru Arene. Samo zbog toga što su tu gužvu formirali redovi kupaca knjiga, što bi značilo da knjige i izdavaštvo, makar to bile i tako komercijalne knjige, nisu propali.

U Srbiji od izdavaštva živio oko 10.000 ljudi, broj objavljenih knjiga u 2012. godini bio je oko 11.000. Od toga na beletristiku otpada oko 45 posto, na publicistiku oko 23 posto i na djela iz društvenih i primjenjenih nauka oko 10 posto.

Sajam u Zagrebu: Interliber 2012. počeo je i završio u znaku skandala za koji je gotovo redovno zadužena poznata izdavačka kuća VBZ (skraćeno od: Vlasnik Boško Zatezalo).

Ovaj put na svoj ogromni štand donijeli su svoje bosanskohercegovačko izdanje 50 nijansi sivog, autorice E.L.James, i time oduzeli pravo prvenstva prodaje domaćem Profilovom izdanju koji ima kupljena autorska prava za hrvatski jezik i hrvatsku teritoriju.

Profil je reagirao tako što je sve VBZ-ove knjige već sutradan izbacio iz svih svojih knjižara. VBZ se pravdao da to rade i ostali izdavači, na primjer „Buybook iz Bosne“, ali su mu u medijima objasnili kako je to na međunarodnim sajmovima dozvoljeno samo ako taj izdavač ima svoj vlastiti štand.

VBZ Sarajevo nije imao svoj štand (a Buybook jeste) i sve se odvijalo na velikom, matičnom VBZ štandu na kojem je u stotinama primjeraka prodao knjigu koja jeste dobila prava za Bosnu i Hercegovinu i za bosanski jezik a da s tim jezikom i tom državom nema ama baš ništa zajedničko.

Kako je izdavaštvo u Hrvatskoj privilegirana društvena djelatnost, a izdavači zaštićeni kao svete krave (visoka maloprodajna cijena knjige, nulti PDV, četiri godišnja otkupa knjiga od strane Ministarstva kulture, veliki fond grada Zagreba, potpore djelima domaćih autora i recentnih prijevoda) gdje platu zarađuje (prema pisanju Jutarnjeg lista) preko 12.000 uposlenih, svaka lista najčitanijih, najprodavanijih i najbolje napisanih knjiga predmet je oštrih prepucavanja i ogovaranja, i stara je priča da se na primjer u emisiji Pola ure kulture lista bestselera beletristike i publicistike frizira i da se broju prodatih primjeraka dopisuju nule.

Međutim knjige koje sam kući ponio sa ovog sajma moja su topla preporuka za ovozimsko čitanje knjiga, a kasnije sam neke od njih našao i na listama najboljih knjiga objavljenih u Hrvatskoj u 2012:

1. Božiji žrvanj, Islam i nastajanje Europe 570 – 1215, autor David Levering Lewis, (Algoritam, Zagreb). Na poleđini ove knjige piše: „Arapi su takozvanom Mračnom dobu Europe donijeli revoluciju, za tren oka izvršivši najveći preokret moći, religije, kulture i bogatstva u povijesti. Arapi su, ukratko, doveli sa sobom sve ono što je od Europe stvorilo Europu“.

2. Anima Delmatica, Ljubo Stipišić Delmata (Profil, Zagreb). Ogromna knjiga, veličine male sehare. Životno djelo Ljube Stipišića i sramota onih koji nisu učinili baš ništa da kapitalna knjiga dalmatinskog identiteta, na skoro 1.400 stranica bude objavljena za njegova života. I dalje će je pratiti Ljubina sudbina jer imam podatak da je ministarstvo kulture Hrvatske  za potrebe tamošnjih biblioteka otkupilo svega 20 komada tog djela, djela koje u raznim institutima za svoga postojanja ne mogu da urade ni oni kojima je to posao.

3. Božanska dječica, Tatjana Gromača (Fraktura, Zaprešić). Književnica od koje nakon svake pročitane knjige tražite još neku njenu knjigu.

4. 2666, Roberto Bolano (Vuković Runjić, Zagreb). Remek djelo čileanskog pisca, petoknjižje prevođeno tri godine od pet prevoditelja, dugo iščekivana u Hrvatskoj. U izdanju Buybooka i u prevodu pisca Igora Marojevića, Bolanovog prijatelja izašla godinu dana prije i bila hit i najprodavanija knjiga Zimskog salona u Sarajevu krajem 2011. godine.

5. Autoportret s torbom, piše i crta Semezdin Mehmedinović (Fraktura, Zaprešić). Objavljivanje svake njegove knjige kod nas se s pravom doživi kao poseban književni događaj.

6. Priče iz Los Angellesa, Ry Cooder (Šareni dućan, Koprivnica). I svirač, i muzičar i producent (svima poznat po muzičkom projektu Buena Vista Social Club), Cooder je evo i pisac i možda ovo i nije neka važna knjiga ali je njena posebnost za autora ovih redova u tome što podsjeća na neke druge njemu važne i velike knjige, npr. Motelske kronike od Sam Sheparda.

7. Kad se sunce ženilo, Petar Gudelj, (Školska knjiga, Zagreb). Knjiga koju je pomenuti izdavač uz još druge Gudeljeve knjige kao nakit i drago kamenje ljubomorno čuvao u staklenoj vitrini usred sajma. Petar Gudelj je svačiji pjesnik, jer su ga se, kao i sve one koji su svačiji, kasno sjetili.

8. Sunset park, Paul Auster (Profil, Zagreb). Roman kojeg sam od svih ponesenih knjiga prvi uzeo na čitanje i ovo osmo mjesto nije realno jer ovo rangiranje je po sjećanju a ne po kvaliteti pročitanog.

9. Snaga sirovog, Lena i Darko Jurić, (Planetopija, Zagreb). „Recepti za vitalnost i dugovječnost“, piše ispod naslova, a najbliže: Bukvar za spremanje jela od sirovih namirnica. Ovo djelo u sebi nosi potencijal kulinarske revolucije jer nam iz nekog potpuno drugog ugla govori i dokazuje kako možemo biti puno srećniji i zdraviji. Knjiga je hit u Hrvatskoj i ovaj bračni dvojac je na neprestanoj turneji po većim hrvatskim gradovima, u trgovinama organski uzgojenih i zdravih namirnica.

10. Nahrani me, Roman Simić Bodrožić. Knjigu ovako sjajnog naslova jesam ponio sa sobom ali je nisam pročitao, međutim na listama nekih hrvatskih kritičara zauzima visoko mjesto, pa im treba vjerovati.

Na kraju Zagrebačkog sajma izdavači su zadovoljni trljali ruke, dodatno sretni, jer im je prodaja išla i na krilima oslobađajuće presude za Gotovinu i Markača koja je saopštena naciji nekako taman u to vrijeme. Između dva sajma u Hrvatskoj je objavljeno oko 1.500 naslova.

Sajam knjiga u Puli: Početkom decembra, popularan pod nazivom Sa(n)jam knjige u Istri, donio je jedan jako bitan naslov kojeg ili nije bilo ili ga nisam primijetio na zagrebačkom sajmu. To je knjiga turskog autora Ahmeta Hamdi Tanpinara, Pet gradova (Antibarbarus i Sa(n)jam knjige u Istri), u prijevodu studenata turkologije iz Zagreba, nadgledanih od strane sjajnih prevoditelja s turskog jezika Marte Andrić i Ekrema Čauševića.

Ahmet Hamdi Tanpinar, prema priznanju Nobelovca Pamuka njegov je učitelj i posebnu pažnju izazvao je također u Hrvatskoj tek prevedeni Tanpinarov roman Institut za namještanje satova, (Fraktura, Zaprešić) ili objavljen prije godinu dana u izdanju sarajevskog Buybooka, Institut za podešavanje vremena.

Na pulski sajam gost pisac, u pratnji izdavača Nenada Popovića (Durieux) došao je Claudio Magris, dugogodišnji kandidat za Nobelovu nagradu, a posebnu pažnju na sebe je skrenuo i bosanskohercegovački pisac Dževad Karahasan sa promocijom novog romana Sjeme smrti u izdanju naklade Ljevak iz Zagreba.

Kiklopa za životno djelo ove godine u Puli dobio je, po autoru ovog teksta trenutno najbolji regionalni pisac, Mirko Kovač. U izdanju podgoričkog izdavača Sibila ove godine objavljen mu je izbor vanserijskih priča Malvina i druge priče, drugim riječima, praznik i prasak jezika i svih njegovih varijateta.

Zimski salon knjiga u Sarajevu: U prostorijama Colegium Artisticuma, tradicionalno počinje sa radom polovinom decembra i završava dan prije katoličkog Božića, sa vječnom nadom da u to vrijeme ljudi troše pare na poklone i da će ih rado trošiti i na knjige.

Bosanskohercegovački izdavači između dva salona, među dva-tri puta brojnijim štandovima prodavača knjiga iz Srbije, djeluju kao preživjeli nakon rata te su njihovi štandovi smotra onog što je ostalo.

Među njima kakvu takvu živost pokazuju jedino izdavači iz Sarajeva: Buybook, Dobra knjiga, Šahinpašić, Conectum i Rabic, i Vrijeme iz Zenice.

Realizacija njihovog izdavačkog plana ujedno predstavlja i većinu objavljenih naslova u godini dana. Otprilike radi se o blizu 200 naslova beletristike i publicistike, pa je BiH ubjedljivo na posljednjem mjestu u Evropi po broju objavljenih naslova. To je zemlja u kojoj je porez na knjige 17 posto, u kojoj na izdanja iz Srbije otpada oko 70 posto ukupnog prometa knjiga u državi i u kojoj ima oko 30 posto nepismenih.

Znajući to, daleko više vrijede nego što to jesu naslovi ovih izdavačkih kuća koje su uspjeli objaviti u ovoj godini i donijeti čitalačkoj publici koja ih još jedina održava u životu:

Gert Maak, U Evropi; Ja sam Zlatan, David Lagenkrantz; Američki derviš, Ayad Akhtar; Ogorčenost, Philip Roth; Jarčeva fešta, Mario Vargas Ljosa; Knjiga o Uni, Faruk Šehić (drugo izdanje) – dobitnik nagrade Meša Selimović, Čarobnjak vode, Zilhad Ključanin; Odlaganja, Parezija, Andrej Nikolaidis – dobitnik najveće crnogorske nagrade ove godine; Nevjerovatna i tužna istorija nevine Erendire i njene bezdušne babe, Gabriel Garcia Marquez, Memoari jednog revolucionera, Vicko Krstulović, itd, sve u izdanju sarajevskog Buybooka.

Sjeme smrti, Dževad Karahasan (Conectum, Sarajevo); Kriza islamske civilizacije, Ali A. Allawi, sjajna i hrabra analiza uzroka i posljedica krize koja traje godinama (Dobra knjiga, Sarajevo); Otkup sirove kože, Abdulah Sidran, nakon hrvatskog i srpskog izdanja prvo bosanskohercegovačko izdanje, (suizdavači Zalihica, Sarajevo i Biblioner, Banja Luka); dvije knjige: Noć ispod kamenog mosta i Turlupin, autora Leo Perutza, u izdanju Vrijeme Zenica.

Kafka na žalu, Haruki Murakami; Kepec, Chuck Palahniuk, Zvona su još zvonila, Nura Bazdulj Hubijar, sve u izdanju Šahinpašić, Sarajevo.

Ovo su neki od naslova na koje morate naletjeti obilazeći sarajevske sajmove knjiga krajem godine, jer doslovno, na štandovima bh. izdavača drugih i nema.

U vrijeme najavljenog Smaka svijeta (21.12.2012.) desio se zaista jedan, onaj koji uvijek dođe, Smak bosanskohercegovačkog izdavaštva.

Ne zna se koliko ljudi u Bosni  Hercegovini živi od izdavaštva i proizvodnje knjiga.

Izvor: Al Jazeera