Knjiga koja svjedoči o sveprisutnosti i doprinosu muslimana u Hrvatskoj
Islamski enciklopedijski almanah, jedinstveni projekt Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, nakon više godina upornog rada je finaliziran i nedavno je izašao iz tiska.
Prvi primjerak ove knjige koja, između ostaloga, navodi osobe muslimanske vjere koje su na bilo koji način i na bilo kojem području pridonijeli razvoju Zajednice te Hrvatske i hrvatskog društva do današnjih dana, izašao je u travnju.
Iako će službena promocija biti u rujnu, kada će se naći i u široj prodaji, kupcima je već dostupan u Zagrebačkoj džamiji.
Nema područja bez zapaženog traga
Prvotno je bilo planirano da djelo svjetlo dana ugleda početkom 2017. godine, povodom 100 godina priznanja islama u Hrvatskoj – odnosno odluke da se islam izjednači u pravima s drugim religijama – koja se obilježavala 2016. godine, no intenzivan se rad zbog zahtijevnosti projekta ipak produljio te pred publiku izlazi tri godine nakon obljetnice.
Kako navode u Mešihatu IZ-a u Hrvatskoj, odluka o izjednačavanju islama s drugim religijama na području Hrvatske bila je institucionalni oslonac za razvoj ove vjerske zajednice te kao takva iznimno društveno korisna.
Struktura knjige nije klasična enciklopedijska – osim što su zadovoljeni standardi potrebni da bi se radilo o enciklopedijskom djelu, knjiga sadrži i povijesni prikaz razvoja Islamske zajednice u Hrvatskoj.
No, pokazuje i da ne postoji gotovo nijedno područje djelovanja – od znanosti, preko kulture, sporta, političkog ili nekog drugog društvenog angažmana, u kojima pripadnici muslimanske zajednice nisu ostavili zapaženi trag.
Blizu 500 zaslužnih osoba
“Držali smo važnim ponuditi informacije o osobama koje imaju posebne zasluge za razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj, neovisno o njihovoj privrženosti ili duhovnoj povezanosti sa Zajednicom, ali i cijeloga društva kroz svoje znanstvene, kulturne, umjetničke, sportske i druge prinose. Također, ništa manje nisu bitni ni brojni događaji, kao ni temeljni pojmovi o vjeri islam, jer tako istodobno možemo razumjeti kakva i koja vjerska načela motiviraju ljude na činjenje dobra i odvraćanje od zla”, navode u Mešihatu.
U Islamskom enciklopedijskom almanahu nalazi se tako 1.200 natuknica, od kojih se njih blizu 500 odnosi na imena zaslužnih osoba.
Preostali dio se odnosi na vjerske pojmove, one povezane s islamskom kulturom i civilizacijom te događaje iz povijesti islama.
Tu su i brojne nacionalne i druge udruge proizašle iz Islamske zajednice, posebno početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, koje su spomenute u kontekstu doprinosa razvoju šire društvene zajednice.
Knjiga sadrži i više od 450 ilustracija, fotografija i slika, kojima se željelo upotpuniti i vizualizirati sadržaj.
Početna tačka za praćenje aktivnosti muslimana
Sakupljena je i leksikografski obrađena građa, a vrijednost ovog djela je i što uz informativnost, kao prvi projekt takve vrste IZ-a u Hrvatskoj, nudi početnu točku za praćenje aktivnosti muslimana i njihova doprinosa razvoju društva.
“Riječ je o djelu koje predstavlja trajni spomenik prisutnosti islama i muslimana na prostorima koji obuhvaćaju današnju Hrvatsku, kako onog starijeg tijekom Osmanskog razdoblja koje je utjecalo na arhitekturu, kulturu, književnost, gastronomiju do novijeg od 19. stoljeća naovamo”, kaže izvršna urednica Islamskog enciklopedijskog almanaha Ida Alić.
Iako se na projektu više godina intenzivno radilo, pogreške su, napominju, moguće, pa pozivaju sve koji imaju kakve zamjerke, osobito ako uoče eventualni izostanak nekih osoba, da to dojave kako bi moglo biti ispravljeno u elektronskom izdanju.
“Mnogi muslimani – ili oni koji porijeklom pripadaju ovom vjerskom krugu – su kao pojedinci dali veliki prinos hrvatskom društvu. Među njima su brojni znanstvenici, sveučilišni profesori, ugledni liječnici, umjetnici, kulturni djelatnici, književnici, nakladnici, sportaši, političari, diplomati, gospodarstvenici. Ako imamo na umu brojnost muslimana u Hrvatskoj, onda je ovakav doprinos još značajniji”.
Alić: Prva knjiga takve vrste u Hrvatskoj
S obzirom da je riječ o enciklopedijskom djelu koje zahtijeva sagledavanje doprinosa islamske kulture u svim segmentima, kaže kako se može reći da je to predstavljalo poseban izazov u radu i realizaciji.
Na projektu su surađivali deseci osoba s doprinosom na raznim poljima, a u prikupljanju podataka su, navodi, pomogli I imami te džematlije, no najveći posao odradio je manji tim.
“Veliki obol su dali djelatnici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, gospođa Ankica Šunjić, Edin Muftić, Martina Kokolari i Iva Mandušić. Vjerske pojmove su obradjivali hafiz Fahrudin Haseljić, prof. Mevludi Arslani, Edin Muftić, a za određene pojmove smo konzultirali prof. dr. Fikreta Karčića”.
Idejni začetnik cijelog projekta, ujedno i glavni urednik, je zagrebački muftija Aziz Hasanović bez kojeg, ističe, priča ne bi zaživjela, a važno je spomenuti, kaže, i doprinos Kemala Mujičića, koji je također izvršni urednik knjige.
Djelo namijenjeno svima
“Islamski enciklopedijski almanah prva je knjiga ovakve vrste u Hrvatskoj pa već kao takva predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi, ali i temelj koji će svatko tko će se baviti ovom tematikom konzultirati”, zaključuje Alić.
Kako su u Mešihatu isticali još dok je projekt bio u fazi realizacije, jedan od motiva bio je ponuditi i informacije kojima će se moći koristiti i nemuslimani, budući da se o islamu mnogo govori i piše uz nedostatke, a ovdje je bila želja da se islam približi svima, time što on na jednom mjestu sadrži ono najvažnije što bi netko o islamu trebao znati kao dio općeg znanja.
Stoga je djelo i namijenjeno svima, naročito onima koji kreiraju javno mišljenje i donose odluke, a svojim sadržajem pokazuje i spremnost muslimana da se integriraju i budu uključeni u društvene tokove u Hrvatskoj, ali da pritom ne gube svoj identitet u društvu.
Izvor: Al Jazeera