Knežević: Fontovi su kao garderoba

Aleksandra Nina Knežević uvrštena je među dvije stotine najboljih svjetskih ilustratora u selekciji Luerzers Archiva (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarala: Saida Mustajbegović

Svaka naslovnica knjige svojevrsna je umjetnost koja nam preporučuje drugu umjetnost – onu između korica. Kroz naslovnice knjiga mogla bi se iščitati vjerodostojnija historija od one koju imamo u knjigama. Stoga je posebno značajna nesvakidašnja izložba naslovnica za knjige “Buybook Designs” grafičke dizajnerice Aleksandre Nine Knežević koja je otvorena u okviru Internacionalnog festivala književnosti Bookstan, u organizaciji izdavačke kuće Buybook.

Autorica godinama u svojim radovima koristi i pronalazi kreativnu snagu slova i poruke koju nose, uvijek imajući na umu da su slova stilizirane i pojednostavljene slike, koristi ih kao “vodiče” kroz rodni grad i kroz historiju zemlje u kojoj je odrasla. U plakatima, naslovnicama knjiga, suvenirima – vidljiva je njena fascinacija slovom. Do sada je dizajnirala nekoliko fontova – Nina Mašina, Sarajevo Dingbats i Bosančica. Knežević je prije četiri godine uvrštena među dvije stotine najboljih svjetskih ilustratora u selekciji Luerzers Archiva.

  • Koliko su naslovnice knjiga odraz vremena, knjige ali i umjetnika koji radi njenu naslovnicu? Uporedimo naslovnice starih izdanja knjiga poput onih koji je napisao nobelovac Ivo Andrić sa onima koje ste dizajnirali.

– Veliki izazov je uraditi naslovnice za neke knjige poput Ive Andrića koje su do sada rađene veliki broj puta – od različitih umjetnika, dizajnera, izdavača. Mislim da svaki put, u svakom novom vremenu pruža se neka mogućnost više i novi izazov. Tako sam i ja s mojim radom na naslovnici Andrićevih knjiga, odabrala neki noviji pristup, savremenu ilistraciju sa jednostavnom tipografijom (slovima, fontom).

[Ustupljeno Al Jazeeri]

Sarajevo Dingbats je vrsta fonta koja sadrži samo slike (to je takozvani dingbats font). U tom slučaju je bilo puno teže raditi jer sam prvo fotografisala motive Sarajeva koje će kasnije preći u simbole. Zatim iscrtavanje svih simbola, pa tek onda prenošenje u digitalnu formu. Sa Bosančicom je slično bilo, ali kako vremenom dobiješ i više znanja i iskustva, išlo je puno brže.

  • Koji je od Vaših fontova najkorisniji i šta je uopće važno da znamo koji font treba koristiti?

– Kako jako cijenim tipografiju, već godinama se slučajno ili namjerno, susrećem s raznim fontovima i pokušavam “ovladati” njima. Pratim šta se u tom tipografskom svijetu dešava, koji novi fontovi se pojavljuju i maštam za šta sve bi mogli biti korišteni. Naravno da se dobri, uspješno napravljeni fontovi i plaćaju. Najčešće pratim (ali i kupujem) fontove koji se nalaze na web prezentaciji myfonts.com

Jako je važno znati kako koristiti fontove i kombinovati jedne s drugima. Ne slažu se svi fontovi jedni s drugima. Znači fontovi sami za sebe su kao garderoba: ima loših, jeftinih, brendiranih, skupih, sa dodacima, ravnih, kosih… Zatim trebaju da se primijene na npr. knjizi, plakatu, da “obuku knjigu”. E’ onda nastaje problem ako neko ko to radi nema osjećaj, ne zna da spoji različite fontove zajedno – pretjera ili promaši ideju sa tipografijom. Zato kažem: Loše kombinovani fontovi su kao neukusno obučen čovjek!

Izvor: Al Jazeera