Oglasi

Ključ prevencije ovisnosti je u suočavanju sa stresom

Ovisnosti o psihoaktivnim supstancama i rizičnim ponašanjem je izazov sa kojim se tinejdžeri u procesu odrastanja susreću u svim društvenim zajednicama.
Mladi trebaju unaprijediti „životne vještine“ i odnosno socijalne kompetencijeFacebook

Odnos nadležnih institucija i društva u cjelini može biti preventivni ili retroaktivni od čega zavisi uspješnost rješavanja ovog problema.

Najpozitivnije rezultate u posljednjih 20 godina na polju prevencije ovisnosti mladih postigao je Island. Prije uvođenja sistemskih mjera brige o mladima to je bila jedna od najproblematičnijih država u Evropi po pitanju ovisnosti.

Ovisnost o alkoholu, drogama, kocki (sportsko klađenje), duhanu, tehnologijama, nargili, kao i skolonosti prema ekstremnim stavovima, grupama i podložnost teorijama zavjera su u direktnoj vezi sa odnosom pojedinca prema stresu.

Američki profesor psihologije Harvey Milkman je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u svojoj doktorskoj disertaciji na osnovu istraživanja došao do zaključka da ovisnici o heroinu i amfetaminu koriste ove supstance kao pokušaj da se izbore sa stresom, tj. da pobjegnu od po njih nepogodne stvarnosti.  

Island kao pozitivni primjer

Pomenuti profesor je nakon objavljivanja istraživanja angažovan u Nacionalni institut za bolesti ovisnosti od droga u SAD-u, gdje je nastavio svoja istraživanja, iz kojih su proizašli programi prevencije.

Njegov rad  su na najbolji način na Islandu primjenili u praksu.

Pogrešan način borbe sa stresom kod mladih često je „ulaznica“ u različite vrste ovisnosti i ekstremnih ponašanja, a ranjivost mladih se drastično povećava manjkom životnog iskustva, volonterskog rada, sportskih aktivnosti...

Mr. Elharun Selimović, psiholog i psihijatar iz Konjica je uz Anelu Selimović autor „Priručnika za prevenciju maloljetničke delinkvencije“, koji je 2017. godine izdala Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport – AKOS.

Jedan od ciljeva ovog priručnika je pomoć prosvjetnim radnicima da u nastavnom procesu implementiraju preventivne elemente koji će djelovati podsvjesno na učenike. Želja je autora i izdavača da se smjernice iz ovog priručnika implementiraju pri pisanju udžbenika.

Da je opravdana potreba za ovim svjedoči primjer iz Mostara gdje se u udžbeniku za 8. razred iz matematike uzima primjer klađenja „umirovljenica Kate, Mare i Milke“.

„Ovim priručnikom želimo kroz školu ponuditi programe edukacije u području emocija, treninge za rješavanje sukoba, poboljšanje komunikacijskih vještina, tehnika suočavanja sa stresom kao i odgoj u duhu ljudskih vrijednosti. Djeca koja prođu ovakav program i steknu potrebne vještine imaju mogućnost razvoja prilagođenog socijalno-emocionalnog funkcionisanja i mogu izbjeći mnoga rizična ponašanja“, smatra Selimović.

Prevencija kroz školski sistem i porodicu

Da bi proces odrastanja prošao što bezbolnije potrebno je unaprijediti „životne vještine“ mladih, odnosno socijalne kompetencije.

„Socijalna kompetencija razumijeva niz osobina koje govore o odnosima s vršnjacima, prihvaćenost djeteta od strane vršnjaka, popularnost, ponašanje u društveno prihvaćenim okvirima, vještine komunikacije, uspostavljanje prijateljstva, počinjanje igre i razgovora, vještine rješavanja sukoba s vršnjacima, odsutnost agresivnosti i društveno neprihvatljivog ponašanja, prihvaćanje društvenih pravila“, pojašnjava Selimović, te postavlja pitanje:

„Zar navedenim ne formiramo odgovornost kod mladih i zar nije to upravo ono što je otkrio navedeni američki psiholog kao glavni razlog zašto mladi uzimaju drogu? Eto, mi smo svojim naumom kroz naš rad pogodili 'u sridu' o čemu je zapravo riječ i čemu mlade učimo“.

Cijena ranije propuštenih prilika

Formalno obrazovanje danas nudi nedovoljno prilika za posao, a sa druge strane već godinama odrastaju generacije koje osjećaj odgovornosti, altruizma, proaktivnog pristupa imaju na vrlo niskom nivou, a već su „ovisne“ o društvenim mrežama.

„Jedan od razloga takvog ponašanja mladih je teškoća izazova kada u ranim 20-tim muškarac nakon završenog fakulteta treba da zasnuje radni odnos i porodicu. Na ta dva životna ispita plaća se cijena ranije propuštenih prilika za sticanje iskustva, radnih navika, osjećaja odgovornosti. Zbog toga mladima preporučujem da uz školovanje stiču volontersko i radno iskustvo, te da se već fokusiraju na ono što će raditi i čime će se baviti u budućnosti“, smatra Čolan.

Ključni elementi u svim programima prevencije prema mišljenju Selimovića su komunikacijske vještine, strategije kognitivnih promjena i tehnike suočavanja.  

„Ako preventivno djelujemo na porodicu, time možemo spriječiti žarišta koja produciraju individualnu psihopatologiju i socijalnu patologiju. Ulaganjem u znanje i vještine koje se odnose na dijete želimo da porodica funkcioniše tako da producira zdrave, uravnotežene i za život osposobljene potomke. U tom smislu, važno je i uključivanje roditelja u porodično savjetovanje, roditeljske edukacije i treninge na kojima bi roditelji trebali učiti o rješavanju sukoba, aktivnom slušanju, o vještinama upravljanja stresom, gubicima, ljutnji, problemima komunikacije, discipline i vrijednostima. I roditeljima treba pomoći da što bolje „odrade“ svoje roditeljstvo kroz bezuslovne pozitivne nagrade, empatije i učinkovitije komuniciranje i konstruktivnije rješavanje sukoba“, kaže Selimović.

Almir Čolan je Sarajlija koji već 20 godina živi i radi u Australiji. Polje njegovog rada se kreće od ekonomije, islamskih finansija i upravljanja vakufima do podrške NVO sektoru i obrazovnim ustanovama.

Internet ima kontrolu nad mladima

Često drži seminare i radionice za mlade kroz koje im pomaže da razvijaju svoje vještine i da pravilno trasiraju svoju karijeru.  

„Danas su mladi više nego ikad izloženi brojnim izazovima u procesu odrastanja. Stanje na terenu pokazuje da lošije rezultate postižu muškarci, odnosno da su skloniji rizičnim ponašanjima, ovisnostima i ekstremnim stavovima. Savremeno društvo ima sve manje potrebe za 'dominantno muškim osobinama', a mladići se sve teže nose sa tim izazovom“, smatra Čolan.

Jedno od najaktivnijih udruženja koje radi na prevenciji ovisnosti kod mladih u Bosni i Hercegovini je „Narko-ne“ koje je 2016. objavilo rezultate projekta „Putokazi u zdravije društvo“. Radi se o istraživanju o kockanju i korištenju interneta, te navikama konzumiranja cigareta, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine na uzorku od 1.200 ispitanika uzrasta od 13 do 17 godina.

Direktor Udruženja „Narko-ne“ Amir Hasanović je prilikom predstavljanja rezultata istraživanja koje je rađeno u saradnji sa Porodičnim savjetovalištem Sarajevo, izjavio da je trenutno najveći problem među mladima ovisnost o internetu.

Čak 20 posto ispitanih koristi internet svaki dan šest sati, 73 posto ispitanih učenika su kazali da internet koriste duže od šest sati, a 63 posto je izjavilo da uopće nemaju kontrolu od roditelja, niti imaju određenih restrikcija o pitanju korištenja interneta, „a to znači da oni nemaju kontrolu nad internetom, već internet ima kontrolu nad njima“.

Tehnologije i društvene mreže su svojevrsni pojačivači emocija šta na najslikovitiji način pokazuje suštinu problema ovisnosti u savremenom društvu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.