Klimavo prijestolje jordanskog kralja Abdullaha

Kralj Abdullah sastao se s Kushnerom 2017. (AP)

U martu tekuće godine jordanski kralj Abdullah susreo se sa senatskim Odborom za vanjskopolitička pitanja u Washingtonu. Po svemu sudeći, taj sastanak iza zatvorenih vrata s jordanskim monarhom, odanim saveznikom SAD-a, bio je pomalo neugodan. Kažu da je kralj Abdullah izrazio duboku frustraciju zato što ga gotovo potpuno drže u mraku u vezi s “konačnim sporazumom”, koji bi trebao osigurati mir između Izraela i Palestinaca.

Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavni autor tog sporazuma, drži plan u tajnosti, a samo šačica ljudi (neki kažu: šest) zna šta plan zapravo uključuje. U rijetkim prilikama kad je javno govorio o sporazumu, kao što je učinio početkom maja, naglasio je njegove ekonomske koristi i hvalio ga kao “veoma dobar poslovni plan”. Također je tražio da se ne bavi pitanjem palestinske državnosti jer “[to] znači jednu stvar za Izraelce, [a drugu] za Palestince, pa smo rekli ‘Hajdemo ne izgovarati to'”.

Kralju Abdullahu, čija je država dom približno dva miliona palestinskih izbjeglica, izgleda, nije data prilika da doprinese ili utječe na Kushnerov sporazum. Kako je jordanski zvaničnik rekao informativnom portalu Axios, tokom sastanka “Njegovo visočanstvo upitano je za plan i rekao je da ga još nije vidio i stoga ne može komentirati. Također vjeruje da ekonomski plan bez političkog nije dovoljan.”

Iza te sažete i opore izjave leži veliki dio anksioznosti. Na Jordan se vrši pritisak da prihvati užasan sporazum koji će Izraelcima dati doslovno sve što žele u zamjenu za dio ekonomske pomoći koju Saudijska Arabija i druge zaljevske države trebaju osigurati. Palestince i njihove regionalne prijatelje kupit će obećanjem svijetle ekonomske budućnosti i u tom će procesu pitanje palestinske državnosti biti pokopano.

Malo prostora za krivudanje

Kao i Palestinci, kojima će biti predstavljen ultimatum “prihvatite ili će loše postati još gore po vas”, kralju Abdullahu ostalo je veoma malo prostora za krivudanje.

Jordanska ekonomija blizu je tačke pucanja. Javni dug iznosi 28,3 milijarde dinara (39,9 milijardi dolara), gotovo je jednak državnoj ekonomskoj proizvodnji, dok nezaposlenost iznosi približno 20 posto. Prošlog ljeta, kad je niz protesta buknuo u Jordanu u vezi s planovima da se poveća porez na dohodak, Saudijci su predvodili nastojanja da se pruži pomoć Jordanu vrijedna 2,5 milijardi dolara. Uz njihovu podršku kralj Abdullah bio je u stanju preokrenuti planirano povećanje i privremeno stabilizirati situaciju.

Naravno, u saudijskom je interesu da Jordan ne bude destabiliziran protestima na ulicama. Posljednje što žele vidjeti jest da nasljedni monarh bude zbačen s vlasti. No, Abdullah je shvatio poruku da Saudijska Arabija igra vodeću ulogu.

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman, koji je veoma blizak Kushneru, već je pokazao da pomoć može uskratiti jednako brzo kako ju je i pružio. Saudijci su 2017, iznervirani kontinuiranom podrškom koju je Abdullah pružao Palestincima i njegovim neuspjehom da zabrani Muslimansku braću i raskine diplomatske veze s Katarom, iznenada odlučili ne obnoviti zaljevski paket pomoći. Tek kad je Abdullah prošle godine povijene glave došao u Rijad da moli, pomoć je ponovo počela pristizati.

Kriza s vodom

Druga tačka pritiska jest jordanska akutna kriza s vodom, jedna od najgorih u svijetu. Deset od 12 državnih podzemnih bazena s vodom sasvim je iscrpljeno, a rijeka Jordan i Mrtvo more suše se.

Priljev izbjeglica iz Sirije povećao je potrošnju i pogoršao situaciju. Većina od milion sirijskih izbjeglica smještena je u kampove i siromašne ruralne predjele na sjeveru države, gdje je najkritičnija situacija s vodom. U očajničkoj potrazi za pitkom vodom buše se duboka ilegalna vrela, što dodatno osiromašuje podzemne bazene. Uzimajući u obzir globalno zagrijavanje i kontinuirani rast temperatura, očekuje se da će se nestašica vode dodatno pogoršati.

Jedno rješenje – projekt “Od Crvenog do Mrtvog mora” – predviđa da se voda iz Crvenog mora desalinizira u jordanskoj luci Aqabi kako bi se dobila slatka voda, a da se slana voda pumpa u Mrtvo more kako bi se spriječilo njegovo smanjivanje. No, taj projekt košta vrtoglavih milijardu dolara. Izraelci su ponudili da ga finansiraju.

Kao i Saudijci, oni vide korist od stabilnog Jordana. Ta ponuda, pak, uvijek može biti povučena i, iako je Kushner stidljiv u vezi s detaljima svog plana, teško je ne posmatrati projekt desalinizacije kao dio ekonomskog paketa ponuđenog Jordanu.

Prijestolje na klimavom tlu

Mora da zet američkog predsjednika vjeruje da je uhvatio kralja Abdullaha u ekonomska kliješta s Izraelcima na jednoj strani i Saudijcima na drugoj. Zna da treba dobiti kraljevu podršku i izgleda da računa da će je s tim pritiskom imati.

Međutim, čak i oni stručnjaci i diplomati koji favoriziraju izraelsku stranu kažu da će taj plan propasti i da bi mogao dovesti do velikog porasta nasilja. Za kralja Abdullaha to je nemoguć izbor. Palestinci u Jordanu, i izbjeglice i državljani, očekivat će i zahtijevati da on zauzme oštar stav protiv tog sporazuma. No, odbacivanje sporazuma odsijeca ga od finansijske žile kucavice koju Saudijci i Izraelci nude da pomognu riješiti ozbiljnu ekonomsku krizu.

U isto vrijeme na kralja se vrši pritisak da preda pokroviteljstvo nad džamijom Al-Aqsa, trećim islamskim najsvetijim mjestom, Saudijskoj Arabiji. Takav potez uništio bi preostalu legitimnost koju kralj Abdullah i Hašemitska dinastija, koju predstavlja, još imaju.

Ne čudi što je kralj zaista zabrinut. Prijestolje na kojem sjedi počiva na klimavom tlu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera