Klima na Balkanu se mijenja

Prosječna temperatura raste iz godine u godinuu regiji Balkana a povremeni periodi ekstremno visokih i niskih temperatura bit će sve uobičajeniji.

U Srbiji je ove godine šteta i od suše i od požara dostigla rekordne iznose, a strategija koja bi predstavljala odgovor države na nove vremenske prilike, ne postoji.

„Požari, suše, poplave, zaleđene reke, klima je ove godine Srbiji donela nove rekorde. Leto je bilo najtoplije od kada postoje merenja“, javlja Jelena Milutinović, novinarka Al Jazeere.

Šteta 50 milina eura

Šteta od požara procijenjena je na 50 miliona eura, dok je suša napravila račun od oko milijardu i po. Visoke temperature najviše su pogodile poljoprivrednike.

U centru za klimatske promjene Srbije kažu da je ovog ljeta temperatura bila za 4 do 6  stepeni viša od prosjeka, dok je padavina bilo tri puta manje. Oni vjeruju da je klima tek počela da nagoviještava moguće posljedice.

Goran Pejanović, klimatolog , smatra:

“Po ekstremnim scenarijima glavne karakteristike promena na Balkanu biće povećanje temperatura od preko 4 stepena Celsijusa po nešto optimističnijem scenariju  sa umanjenjem emisija gasova to bi odnosilo dva do tri stepena doći će do promjene režima u padavinama,znači sa postojanjem intenzivnijih padavina i sa produženjem perioda bez  padavina.”

Ni u Sektoru za vanredne situacije ne pamte naporniju godinu. Gasili su nezapamćen broj požara, veliki broj njih izazvan je visokim temperaturama. Tu su se, kažu, dobro vidjele slabosti sistema.

Predrag Marić, Načelnik sektora  za vanredne situacije, govori: “Mislim da regionalno posmatrano, politika naknade štete dominira nad politikom ulaganja u preventivu i to je taj ugao koji  mora da se promeni u godinamna pred nama.”

Procjene posljedica

Prvu procjenu o mogućim klimatskim posljedicama uradio je nevladin sektor. Klima se loše može odraziti na poljoprivredu, zdravlje stanovništva i biodiverzitet.

Vladan Šćekić  iz Centra za unapređenje životne sredine, upozorava: “Prvi put imamo ozbiljnu situaciju da NVO sektor preuzima vodeću ulogu u nečemo što je problem celog društva, na šta  država nije odreagovala. Veliki broj investicija je potreban za adaptacije i to je nešto o čemu moramo da razmisljamo, jer ćemo u budućnosti imati veću štetu nego što ćemo imati koristi od toga što ih ne primenjujemo.”

I dok klimatolozi upozoravaju, Srbija još nema strategiju za prilagođavanje klimatskim promjenama.

Izvor: Al Jazeera