Oglasi

Klein: BiH je još uvijek u slijepoj ulici

Umirovljeni američki general i diplomat Jacques Paul Klein za Al Jazeeru govori o iskustvima iz Hrvatske i BiH.
General Klein proglašen je počasnim građaninom Vukovara - u društvu s gradonačelnikom Željkom SabomAl Jazeera

Razgovarao: Branimir Bradarić

Kada se govori o ratnim sukobima na području bivše Jugoslavije, svijet se upoznao s brojnim imenima povezanim s ratnim zločinima, strašnim stvarima koje svaki rat donosi... Isto tako saznali su i za imena mnogih čija se imena i danas s poštovanjem spominju, jer su se suprostavili politici isključivosti, mržnje i šovinizma koja im je nametana.

Pregovori i vrijeme suživota iznjedrili su i mnoga imena iz međunarodne zajednice, koja su dala svoj manji ili veći doprinos za normalizaciju života. Jedan od njih je svakako i umirovljeni američki general i diplomat, danas 74-godišnji Jacques Paul Klein, koji je predvodio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, a potom bio angažiran i u normalizaciju života u Bosni i Hercegovini nakon krvavih sukoba. Prije nekoliko godina bio je angažiran i u mirovnoj misiji u Liberiji.

Al Jazeera: Kako Vam izgleda Vukovar danas, 15-ak godina poslije procesa mirne reintegracije koji ste predvodili?

Klein: Zadovoljstvo mi je opet biti u Vukovaru. Uvijek je lijepo vratiti se ovdje. Razočaran sam samo što se vidi da je izostala značajnija inozemna pomoć. U vrijeme mirne reintegracije rečeno mi je u Zagrebu da će se u Podunavlje ulagati brzo i puno kako bi se obnovila istočna Slavonija. Nažalost, to nije ostvareno.

Al Jazeera: Koga smatrate odgovornim za to?

Klein: Prije svega ministre u tadašnjoj Vladi Hrvatske. Jasno je bilo rečeno - ako želimo brzu integraciju, investicije moraju doći. Ukoliko ljudi ne rade svoje, vrijeme će trošiti na druge aktivnosti koje ne stvaraju ništa.

Al Jazeera: Kada danas, poslije godina odmaka, razmišljate o vremenu kada ste dolazili u Hrvatsku jeste li se bojali neuspjeha i da nećete uspjeti u svome planu? Je li postojala opasnost od neuspjeha?

Klein: Ne stvarna. Imao sam cilj i imao sam plan koji smo provodili. Uspjeli smo u tome bez ikakvog nasilja i da nitko nije ubijen. Trebalo je puno vremena i još više razmišljanja, pregovaranja i napora da se u tome uspije. Moram reći i da su obje strane bile voljne da se konačno okrenu budućnosti.


Klein je Tuđmana ocijenio 'glavnim igračem' [EPA]

Al Jazeera: Kakva su Vaša iskustva s tadašnjim predsjednicima Hrvatske i Srbije, Franjom Tuđmanom i Slobodanom Miloševićem?

Klein: Predsjednik Tuđman nije bio za trupe Ujedinjenih naroda i govorio je da Hrvatska Podunavlje može preuzeti vojnim putem. Podsjećao je na akcije "Bljesak" i "Oluja". Sjećam se i susreta s predsjednikom Miloševićem, koji mi je, kada sam ga upitao tko je zadužen za istočnu Slavoniju, pokazao na ministra spoljnih poslova. Tada mi je bilo jasno da je Beograd Podunavlje smatra vanjskopolitičkim, a ne unutrašnjim pitanjem.

Al Jazeera: Tko Vam je najviše pomogao u procesu mirne reintegracije u Hrvatskoj?

Klein: Glavni igrači su bili predsjednik Tuđman, Vesna Škare Ožbolt i Ivica Vrkić. Predsjednik Tuđman je to učinio i radio je brzo. Škare Ožbolt je bila u njegovom uredu zadužena za odnose sa javnošću, dok je na terenu sve to provodio Vrkić.

Al Jazeera: Je li bilo pokušaja opstrukcije preogovora i mirne reintegracije?

Klein: Svakako. To su, prije svega, činili lokalni političari, od kojih su neki željeli da svi Srbi napuste Podunavlje. Moram istaknuti da je masovni odlazak Srba iz istočne Slavonije spriječio predsjednik Tuđman, koji je rekao da se slaže s tim da oni ostanu u Hrvatskoj, ali pod uvjetom da prihvate činjenicu da su građani Hrvatske. U isto vrijeme neki hrvatski ministri nisu razmišljali na taj način. Sa srpske strane najviše nas je ometao Goran Hadžić koji nije pokazivao nikakvu želju da ostane živjeti u Hrvatskoj, ali je zato činio sve da opstruira dogovore i učinjeno na terenu. On je taj i koji je dio svojih sunarodnika poveo u povijesnu propast.

Al Jazeera: Kada uporedite iskustva iz Hrvatske i Biosne i Hercegovine, kako gledate na do sada učinjeno u Bosni i Hercegovini po pitanju normalizacije života?

Klein: Nažalost, u Bosni i Hercegovini još nema rezultata, ona je i dalje u slijepoj ulici. Tu se tri strane ne mogu dogovoriti ni oko čega. Hrvati napuštaju Bosnu i Hercegovinu jer ne vide tu svoju budućnost, Srbi pokušavaju stvoriti svoju samostalnu državu, a Bošnjaci svoju bošnjačku državu. Svi do jednog prijedloga gledaju se sa tri različite strane i uvijek se pokaže neki nepremostiv problem. Šteta, jer izgubljeno je mnogo godina. Pri tome se gledaju samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, dok ostale manjine nitko i ne spominje. Dobar primjer je problem židovske i romske populacije koji su, zbog jednoga od svojih problema, završili na Sudu u Strazburu, gdje su dobili spor. Međutim, nikada ta presuda nije provedena. U Bosni i Hercegovini je još jako puno posla.


Klein je služio miru i u BiH [EPA]

Al Jazeera: Jeste u Bosni i Hercegovini imali pokušaja opstrukcije?

Klein: Tamo smo imali opstrukciju sa svih strana. Uostalom, uvijek i na svim stranama imate ljude koji žele potkopati proces pomirenja i normalizacije radi nekih svojih osobnih razloga ili zbog ostvarivanja osobne koristi. Ako povjesničara pitate što je utjecalo na raspad bivše Jugoslavije, reći će vam da su političke vođe iz svih republika željele privatizirati državna poduzeća za neku svoju osobnu korist.

Al Jazeera: Ipak se uspjelo donekle normalizirati stanje i provesti neke mjere?

Klein: Jeste, ali sve to ide jako teško i sporo. Uvijek se mora gledati da sve tri strane budu zadovoljne. Tako se radilo i kod državne himne, novčane valute, registracijskih pločica za automobile... Sjećam se situacije kada smo radili na uvođenju jednoobraznih registracijskih pločica. Uzeli smo sve simbole Bošnjaka, Srba i Hrvata i strpali u računar. Pomiješali smo ih i tako dobili šest oznaka koje su kod svih iste. Pri tome smo odlučili da neće biti nikakvih oznaka gradova ili općina. Kada je prijedlog vidio Momčilo Krajišnik, odmah je rekao da njegovi ljudi nikada neće staviti takve registracije, jer je svih šest slova latinično. Rekao sam mu na to: 'Gospodine Krajišnik, pa to su slova koja su ista i na latinici i na ćirilici'. Nakon tjedan dana ljudi su se vozili normalno i bez ikakvih problema.

Al Jazeera: Upravo je u Vukovaru, čiji ste Vi počasni građanin, sada aktualno pitanje dvojezičnosti. Kako gledate na taj problem?

Klein: U svijetu postoje razni načini kako se to rješavalo. Rođen sam u Francuskoj, gdje postoji niz jezika kojima se govori. Međutim, niti u jednome službenom francuskom dokumentu niti za jednoga građanina ne piše koje je nacionalnosti, a ima ih  jako puno. Oni su svi prema službenim dokumentima Francuzi.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.