Kiparski predsjednik protiv zajma

Vlasti kiparskih Grka nikada neće prihvatiti međunarodnu pomoć uslovljenu rokovima, izjavio je predsjednik Kipra Demetris Christofias.

Vlada u Nikoziji, međutim, namjerava predložiti dodatni plan štednje, dodao je Christofias u intervjuu grčkoj televizijskoj stanici NET.

Kiparski predsjednik je izjavio, također, da nikada neće potpisati sporazum u kome se predviđa privatizacija javnih preduzeća, niti ukidanje usklađivanja dohodaka zaposlenih s inflacijom.

“Mi im ne kažemo jednostavno ‘ne’. Mi im nudimo drugačije prijedloge. Oni su u pripremi, nalaze se u posljednjoj fazi izrade i mi ćemo uštedjeti onoliko koliko ‘Trojka’ [Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska centralna banka (ECB) i Evropska komisija (EK)] zahtijeva od nas”, podvukao je Christofis.

Kipar, istočnomeditranski otok s jednom od najmanjih privreda u Evropi, vrijednom blizu 18 milijardi eura, nije bio u stanju pozajmljivati na međunarodnim finansijskim tržištima 2011. godine, pošto mu je kreditni rejting umanjen.

Pregovori

Dvije glavne kiparske banke, pogođene grčkim dugom, pretrpjele su ogromne gubitke.

Kipar je zahtijevao pomoć od evropskih partnera i MMF-a u junu.

Predstavnici Kipra su vodili dvije runde pregovora s “Trojkom”, čiji se zvaničnici očekuju ponovo u Nikoziji tokom ovog mjeseca.

Program ekonomskog uravnoteženja koji su tri međunarodne institucije napisale na 29 strana uručen je kiparskim vlastima krajem jula.

Kiparska Vlada se u četvrtak sastaje kako bi uobličila svoj prijedlog.

Kiparski predsjednik se u petak treba susresti s liderima vodećih stranaka u zemlji radi novih razgovara.

Christofias, član AKEL-a, komunističke partije Kipra, izabran 2008. godine za predsjednika, najavio je da se ne namjerava ponovo kandidirati za tu funkciju.

Generalni sekretar AKEL-a Andros Kyprianu je nedavno izjavio da bi Kipar mogao napustiti eurozonu ukoliko zvaničnici “Trojke” budu insistirali na suviše oštrim mjerama.

Zvanična Nikozija je odmah saopćila da “tako nešto ne postoji”.

Pomoć Rusije

Ministar Finansija Kipra Vassos Shiarly je izjavio prošle sedmice da su rezovi “neminovni”, ali da Vlada želi izbjeći velika i sveobuhvatna smanjenja plata u javnom sektoru, davanjima i penzijama, što “Trojka” predlaže.

Vlada ne želi izazvati “zahlađenje” na domaćem tržištu, produžiti recesiju i dodatno opteretiti one s niskim primanjima, već uvesti namete na osnovu primanja, kazao je ministar.

Stručnjaci kažu da će Kipru trebati 10 do 15 milijardi eura kako bi se nosio s krizom.

U septembru je zamjenik ministra finansija Rusije Seregej Storčak izjavio kako zvanična Moskva razmatra mogućnost da pozajmi Kipru pet milijardi eura i da uz to razmatra platrežnu sposobnost te članice Evropske unije (EU).

Rusija je krajem 2011. godine ponudila Kipru zajam od 2,5 milijarde eura kako bi ispunio svoje finansijske obaveze.

Izvor: Agencije