Kipar spreman na štednju, ali traži duži rok

Kipar je spreman da dodatno štedi kao što to od njega zahtijevaju međunarodni povjerioci, ali pod uvjetom da mu se produži rok za ispunjavanje zahtjeva, navodi se u dokumentu proslijeđenom novinarima, prenose agencije.

Vlasti ove mediteranske države zatražile su u junu pomoć od evropskih partnera i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), poslije ogromnih gubitaka koje su napravile dvije vodeće kiparske banke pogođene grčkim dugom.

Kipar, koji pokušava obuzdati neravnotežu u budžetu i izaći iz recesije, prve poslije gotovo 40 godina, zatražio je kompletnu finansijsku pomoć.

MMF snižava prognozu privrednog rasta Njemačke

Međunarodni monetarni fond (MMF) snizit će prognozu privrednog rasta Njemačke za ovu i narednu godinu, piše njemački poslovni list Handelsblat, pozivajući se na izvor blizak njemačkim vlastima.

List saznaje da bi MMF to zvanično trebao saopćiti sljedećeg utorka, ali ne navodi precizne brojke.

MMF je u julu prognozirao privredni rast najveće evropske ekonomije od jedan posto u 2012. i od 1,4 posto za iduću godinu, zbog oživljavanja potražnje i stabilne situacije na tržištu rada.

Međunarodni kreditori, pripremajući zahtijevanu pomoć, zatražili su od Kipra provođenje mjera štednje u iznosu od 975 miliona eura u periodu od četiri godine.

U dokumentu koji sadrži kontraprijedlog kiparskih vlasti, Nikozija predlaže produžavanje perioda za provođenje mjera štednje na pet godina u visini od 1,01 milijardi eura, umjesto zahtijevanih 975 miliona eura.

Održiva država

Sa druge strane, Španiji „uopće“ nije potreban paket pomoći, poručio je ministar ekonomije te države Luis de Guindos Jurado u govoru u Londonskoj školi ekonomije, u vrijeme zabrinutosti zbog četvrte po veličini privrede u eurozoni.

On je insistirao da njegovoj državi nije potrebna međunarodna pomoć, jer je „konkurentna i održiva država“, prenijela je agencija AFP.

Španski premijer Mariano Rajoy je ranije ove sedmice negirao navode da zvanični Madrid planira u najkraćem roku zatražiti finansijsku pomoć partnera iz eurozone da bi okončao finansijsku krizu. Međutim, njegove riječi nisu umirile tržišta.

Da bi Evropska centralna banka aktivirala program kupovine obveznica u cilju smanjenja troškova zaduživanja zemalja eurozone, potrebno je da država koja je u problemima formalno zatraži pomoć evropskih fondova za spas, što je potez koji Španija oklijeva učiniti.

Izvor: Agencije