Kineski ‘autoput za nigdje’ proganja Crnu Goru

Vlada je 165 kilometara dug autoput opisala kao konstrukcije stoljeća i put u moderno doba (Al Jazeera)

Doseći do vrha masivnih betonskih stupova koji se nadvijaju iznad crnogorskog kanjona rijeke Morače uspjeh je kineskih radnika, koji grade državni autoput kroz jedan od najnepristupačnijih terena u južnoj Evropi.

Vlada Crne Gore je 165 kilometara dug autoput opisala ističući impresivne mostove i dugačke tunele kao konstrukcije stoljeća i put u moderno doba.

Autoput je dizajniran da poveže luku Bar na crnogorskoj jadranskoj obali sa susjednom Srbijom, linija koja prolazi kroz sjeverni planinski dio Crne Gore završena je i Vlada se suočava s novim izazovom.

Kineski zajam za izgradnju prve faze povećao je dug Crne Gore i prisilio Vladu da podigne poreze, djelomično zamrzne plate u javnom sektoru i ukine benificije majkama kako bi doveli finansije u red.

Uprkos ovim mjerama očekuje se da da ove godine dug Crne Gore dosegne 80 posto bruto domaćeg proizvoda, a iz Međunarodnog monetarnog fonda poručuju da zemlja ne može sebi priuštiti novo zaduženje kako bi završila svoj ambiciozni projekat.

Debata o kineskom uticaj

“Postavlja se veliko pitanja na koji način će oni završiti projekat”, rekao je zvaničnik Evropske unije, koji želio ostati anoniman.

“Njihov fiskalni prostor se nevjerovatno smanjio. Nastave li ovako, udavit će se. I kako sada stvari stoje, ovo je autoput koji vodi prema ničemu”, dodao je.

Autoput se našao u srcu intenzivne debate o kineskom utjecaju u Evropi, jednako među zemljama EU-a i onima koje žele pristupiti zajednici, među koje spadaju Crna Gora i njeni susjedi u regiji zapadnog Balkana – Srbija, Makedonija i Albanija.

Crna Gora je prva država u Evropi koja se našla u ovakvoj situaciji, i to u vrijeme kada se Vlada našla pod pritiskom zbog promoviranja autoputa kao načina da nacija dosegne bolju budućnost.

“Ovaj autoput je velika stvar za Crnu Goru. Podsjeća narod na [dugogodišnjeg predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza] Tita i na vrijeme velikih socijalističkih projekata u regijiu”, kaže Mladen Grgić, referirajući se na bivšeg jugoslovenskog komunističkog lidera.

“To je zamka. Sada, kada je projekat pokrenut, ne može se zaustaviti, bez obzira koliko štetan mogao biti. Iskreno, oni i ne žele to”, kaže Grgić, autor studije o autoputu iz 2017. godine.

Projekat zagovarao Milo Đukanović

Ideja gradnje autoputa od obale do Srbije datira od 2005., u godini prije nego je Crna Gora izglasala nezavisnost.

Projekat je zagovarao Milo Đokanović, koji je obnašao predsjedničku ili premijersku dužnost neprekidno od 1991. godine.

Vlada se nada da će autoput donijeti ekonomski rast nerazvijenim dijelovima zemlje na sjeveru, pospješiti trgovinu sa Srbijom i poboljšati sigurnost na putevima, jer su planinski putevi zloglasno opasni.

Shvativši da ima malo prostora za podizanje novog kredita, Vladine opcije za gradnju u tri faze su veoma limitirane.

Opcija koja se sada favorizira je javno-privatno partnerstvo, u kojem će vanjski partner izgraditi i rukovoditi autoputom, onda upravljati njime pod koncesijom sljedećih 30 godina, kako bi povratio svoju investiciju.

Kineska kompanija za izgradnju puteva i mostova, velika kompanija u državnom vlasništvu, koja gradi prvu sekciju autoputa, potpisala je memorandum o razumijevanju u martu, izrazivši želju da kompletira izgradnju puta na bazi javno-privatnog partnerstva.

Izvor: Agencije