Oglasi

Kineske investicije na zapadnom Balkanu

Cilj Kine je da zaposli 9-12 miliona svojih radnika svake godine. Bilo gdje! Interes BiH je da iskoristi njihove potencijale za svoje potrebe.
Pre osam godina je Kina pokrenula inicijativu 17+1, koja podržava razvoj infrastrukture i novu industralizaciju zemalja centralne i istočne EvropeEPA

Prodor Kine na zapadna tržišta je sve češći i snažniji, a onda i medijski eksponiraniji. Kako Zapadni Balkan kao mikro-regija figurira u tim procesima i postavlja li se tek kao transfer-stanica roba, tehnologije i kapitala ili je i konačno odredište? Ako su Kinezi naveliko u Evropi, onda naše područje ne predstavlja ni „most“ ni „ulaznicu“, ali ni konkurenciju u privlačenju investicija.  Interesuju nas konačni ciljevi sve očiglednije ekspanzije i imaju li države regiona spremnosti i volje za saradnju sa sistemom koji privlači i uspješno konkurira Evropi i svijetu?

„Cilj Kine je da zaposli 9-12 miliona svojih radnika svake godine. Bilo gdje! Naš interes je da iskoristimo njihove potencijale za naše potrebe. Nama su neophodne termoelektrane, autoputevi, postrojenja... Dakle, ciljevi i interesi se preklapaju, pogotovo što ćemo do naših ciljeva doći na jeftiniji način. I ne samo zbog finansija na tržištu kapitala, nego i zbog znanja, naprednih tehnologija i potencijala radnika. Oni imaju sve ono što nama nedostaje. Mi, s druge strane više nemamo ljudi koji mogu realizovati velike infrastrukturne projekte, jer su mnogi napustili zemlju ili biološki nestali. Moramo promjeniti način promišljanja svoga života, kako bi znali šta hoćemo i čvrsto stati iza toga. Inače, nakon stajanja u mjestu 50 godina ćemo svi otići u Njemačku“, kaže Amel Kovačević, ministar u Vladi Kantona Sarajevo i Ambasador BiH u NR Kini 2010-2013.godine.

I zaista, Kina u poslovanju ima drugačije standarde od zapadnih. Barem na prvi pogled, jer nude zaokružen proces, od novca, tehnologija, znanja do radnika-izvođača, dok je Zapad uglavnom plasirao kreditna sredstva, koja bi se u šumi propisa i korupcije često nepovlačila i plaćali penali, a posao stajao. Kinezi su tako postali veliki konkurenti dosadašnjem ekonomskom i političkom mentorstvu nad ovom regijom.

Inicijativa Pojas i put

„Moramo hrabrije i otvorenije ulaziti u poslove sa Kinezima. Nemamo razloga za strah od pogoršanja odnosa sa bilo kime. Sa njima na ogromnim i strateškim projektima posluje cijela Evropa. Od Austrije i Italije, preko Grčke, a u našem regionu Hrvatske. I svi su u Evropskoj uniji. Svoje interese moramo zaštiti. Pogotovo što Kina ne uslovljava procese. Oni gledaju na opravdanost projekta i jasan ekonomski cilj povrata uloženog kapitala uz zapošljavanje svojih radnika“, poručuje Amel Kovačević.

Trošimo osmu godinu otkako su Kinezi pokrenuli inicijativu 17+1, koja podržava razvoj infrastrukture i novu industralizaciju zemalja Centralne i Istočne Evrope. Samo Srbija je imala 10 milijardi eura investicija iz Kine, a profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu  Dragan Đuričin je u aprilu ove godine za Al Jazeeru rekao da su to značajna sredstva za zemlju koja ima BDP 42 milijarde eura. Nije zapostavljen ni ostatak regije.

„Ako i Sloveniju uključimo u regiju Zapadnog Balkana, a prošle je godine kineski Hisense kupio 94 posto dionica slovenačkog Gorenja za 293 miliona eura, ta investicija će se sigurno osjetiti i u Bosni i Hercegovini zbog prisustva Gorenja na našem tržištu. Da ne govorimo o mogućnostima potencijalne saradnje novih vlasnika sa partnerima u BiH i dalje u regiji. Dakle, sve je povezano. Na umu moramo imati i činjenicu da Kina preferira multilateralne platforme kao što su Inicijativa „Pojas i put“ i 17+1 mehanizam, za koji su vezani različiti investicioni i razvojni fondovi i kreditne linije. Dosta truda je uloženo u razvoj Inicijative „Pojas i put“, vanjskopolitičke ideje predsjednika Xi Jinpinga kojom Kina nudi rješenja za brojne probleme globaliziranog svijeta, na putu ka, kako se to uobičava reći, zajedničkoj sudbini čovječanstva. Inicijativa „Pojas i put“ je u regiju dovela CoscoShipping, po veličini treću svjetsku brodarsku kompaniju današnjice. Oni su kupili 51% luke Pirej u Grčkoj za 280,5 miliona eura, posluju i iz Kopra, Rijeke, Beograda, a imaju predstavništvo i u Sarajevu“, smatra Faruk Borić, predsjednik Udruženja Bosansko-kineskog prijateljstva i izvršni direktor Centra za promociju i izgradnju Inicijative "Pojas i put" u BiH.

U okviru mehanizma 17+1 su bila planirana i izdvojena sredstva za zemlje regiona. Na samitu u Budimpešti 2017.godine, vlasti BiH su sa kineskim partnerima potpisali projekte ukupne vrijednosti blizu dvije milijarde eura. Ipak, neki nisu realizirani, a neki od njih su u fazi realizacije. Takav je projekat izgradnje zamjenskog Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, vrijedan 722.345.000 eura, uz kredit Izvozno-uvozne Exim banke Kine od 613 miliona eura.

Kinezi ulažu u velike projekte

„Kako valorizirati projekte koji su u toku i da li ih uvoditi u neku statistiku? Napominjem, riječ je o finansijski veoma obimnim projektima koji mogu bruto društveni proizvod države poput BiH podići za 0,5 ili 1 posto. O zamjenskom bloku u TE Tuzli govori se kao o najvećem poslijeratnom projektu u BiH. Ako se uzmu u obzir projekti kao što su izgradnja Pelješkog mosta, potpisanih ugovora koje su kineske kompanije dobile u BiH na izgradnji autocesta i brzih cesta, izgradnja autoputa kroz Crnu Goru, energetske projekte u BiH, ulaganje u grčku luku Pirej, željeznicu između Beograda i Budimpešte, kupovinu RTB Bor i Željezare Smederevo u Srbiji, kupovinu Hisensea u Sloveniji, te vanjskotrgovinski bilans koji imaju preduzeća iz regije sa kineskim, suma projekata mjeri se stotinama i hiljadama milijardi eura. Da bi stavili te brojeve u kontekst, recimo i to da NR Kina i EU dnevno ostvaruju trgovinu vrijednosti preko milijardu eura, da je u 2018. u Kini zabilježeno 131,04 milijardi dolara direktnih stranih investicija, a da je BDP za 2018.godine bio 11.472,85 milijardi eura.“, navodi Borić.

Što BiH može ponuditi Kini?

„Godišnje potrebe tržišta BiH za mobilnim telefonima, klima uređajima ili štapnim mikserima, neka kineska firma proizvede za nekoliko dana. Slično je i u drugom smjeru, samo sa obratnom kalkulacijom - ne postoji proizvod iz BiH, poljoprivredni ili neki industrijski, koji može zadovoljiti potrebe tržišta veće od jednog manjeg grada ili čak samo dijela grada.

No, kad se sve uzme u obzir, ja sam veliki optimist da BiH ima šta ponuditi Kini i to naročito kroz visokoobrazovani kadar u naprednim tehnologijama, i to da naša pamet se udruži sa kineskom. Neki koraci su učinjeni i u ovom smjeru, ali ne bih ulazio u detalje nedovršenih poslova“, smatra Borić govoreći o šansama plasmana roba u obrnutom smijeru, dok Kovačević rezolutno zaključuje: „Moramo shvatiti da smo u malo čemu konkurentni. Praktično ni u čemu“.

Interesovao nas je i broj kineskih državljana koji stalno borave u Bosni i Hercegovini, te broj turističkih posjeta i interesa za ovo podneblje, koji su bili jedan od razloga otvaranja Muzeja Valter brani Sarajevo, ali i priče o prodaji spomen kompleksa u Kumrovcu u Hrvatskoj.

„Procjene govore da kineska zajednica u BiH broji oko 500 ljudi koji više-manje tu stalno borave. Sad, otvaranje svakog gradilišta podrazumijeva da taj broj značajno raste, jer dio radne snage dolazi iz Kine. Liberalizacija viznog režima, odnosno ukidanje viza za nositelje običnih pasoša za građane NR Kine i BiH, kao i sličan raniji slučaj između Srbije i Kine, bio je značajan ne samo sa primarnog turističkog, nego i sekundarnog značaja, porasta ulaganja kroz mala i srednja preduzeća u dvije države. Ove godine očekuje se da će broj turista iz Kine koji posjete BiH biti šestocifren, što predstavlja fantastičan potencijal za razvoj, da se ulože napori kako bi se turisti zadržati što je moguće dulje u BiH, i samim tim pružile prilike za uspostavu poslovne saradnje“, poručuju iz Udruženja Bosansko-kineskog prijateljstva.

Teško do zvanične izjave

Sve manje Kineze gledamo kroz prizmu jeftine proizvodnje i nekvalitetne robe, pa se polako mijenja i percepcija naših građana u posmatranju kineskog čovjeka. Izuzetaka koji gaje stereotipe još ima.

„Nisam siguran da li je riječ o promijenjenoj percepciji bosanskog čovjeka koji je još snažno konzervativan u svojim razmišljanjima i percepciji svijeta oko sebe, a istovremeno tvrd prema promjeni stavova. Čini se da se svijet mijenja brže nego što su Bosanci i Hercegovci spremni da shvate i uhvate korak s vremenom.  S druge strane, istina je da sve manje dolaze Kinezi koji se bave trgovinom roba široke potrošnje. Ali taj biznis još je uspješan, naročito u Distriktu Brčko. Pravilo je da svaka roba ima svoga kupca, pa tako i tekstil sa istoka i širokopotrošnaroba koja dolazi iz Kine u BiH. Kinezi su svjetski trgovci sa pet hiljada godina tradicije u toj djelatnosti i znaju šta mogu prodati u regiji. To svakako nisu tehnološki najsofisticiraniji proizvodi, ili barem nisu u mjeri koja bi mogla biti tržišno interesantna. Malo smo tržište, pritom i rascjepkano i shodno tome ne baš atraktivno da bi se najveći svjetski brendovi otimali za nas“, zaključuje Borić.

Ima i nešto negativnosti. Razgovarati sa kineskim privrednikom ovdje je moguće, ali ne i dobiti zvaničnu izjavu. Pitanja idu u Ambasadu, pa u ministratsvo u Kinu. Kada se vrate, odgovori su poprilično neinteresantni i toliko uopšteni da ih zna prosječno informisan domaći čovjek. Na „probleme“ je naletio i jedan sarajevski advokat u razgovoru sa kineskim delegacijama.

„Za ekonomske i pravne savjete imaju oprediljeno 30 miliona eura. No, u dosadašnjih pet susreta sa njihom delegacijom, svaki put sam nailazio na druge ljude. I svaki put iznova objašnjavam i ne dobijam konkretan odgovor. Valjda, ne žele koncentraciju moći kod malog broja pojedinaca?“, pita se advokat ne želeći navoditi ime zbog buduće saradnje.

Put ka ekonomskoj sili Kina je skratila kopirajući druge, a sada je i sama zemlja inovacija i novih tehnologija. Mogu li i trebaju li zemlje Zapadnog Balkana pokušati kopirati Kinu i da li bi im ona to dozvolila?

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.