Kina zabrinuta zbog američke vojne strategije
Američka državna tajnica Hillary Clinton ocijenila je u petak kako nova vojna strategija SAD-a znači da će američka vojska zajedno s diplomacijom raditi na promociji interesa i vrijednosti SAD-a širom svijeta, čime će se štititi i nacionalna sigurnost Amerike.
Clinton je povodom nove vojne strategije naglasila da će se fokus američke politike usmjeriti na azijsko-pacifičku regiju i dodala da NATO ostaje ključni oslonac savezništva i partnerstva za SAD.
Američki predsjednik Barack Obama objavio je dan ranije novu vojnu strategiju SAD-a, kojom će se u narednoj deceniji uštedjeti više stotina milijardi dolara, istaknuvši da će američka vojska biti preoblikovana s naglaskom na borbu protiv terorizma, nuklearnu odbranu i zaštitu teritorija SAD-a.
Clinton: Fokus američke politike na
azijsko-pacifičkoj regiji
Na novu američku vojnu strategiju reagirala je Kina.
Prve reakcije došle su u vidu komentara u službenim glasilima, u kojima se navodi da Kina ne smije odustati od vojnog prisustva u Aziji, kao odgovor na promjenu američke strategije u regiji.
Američki saveznici i analitičari ističu da se Kina ne treba bojati nove politike.
‘Spriječiti odustajanje’
Kina se, međutim, brine da je cilj nove odbrambene politike Washingtona okružiti Kinu i omesti njezin ekonomski rast, prenosi Hina.
U prvoj kineskoj reakciji na promjenu američke strategije, što ju je predsjednik SAD-a Barack Obama objavio u četvrtak, list Globalna vremena navodi da će Kina “platiti cijenu” ako ustukne, kako bi umirila SAD.
“Naravno da želimo spriječiti novi hladni rat sa SAD-om, ali istovremeno moramo izbjeći da Kina odustane od vojnog prisustva u okruženju”, piše list čiji je vlasnik glasilo Komunističke partije Kine.
SAD je objavio kako želi surađivati s Kinom u osiguranju sigurnosti i napretka u regiji, ali će i dalje isticati sigurnosne probleme, kao što je Južnokinesko more.
Što se tiče usmjeravanja pozornosti na Aziju, Pentagon je sve zabrinutiji zbog strateških ciljeva Kine. Peking, naime, razvija novu generaciju oružja, koja bi mogla američke pomorske i zračne snage spriječiti u prodiranju na Daleki istok.
Uz to, Kina širi pomorsku zonu s podmornicama i nosačima aviona, a povećala je i raketne kapacitete, te sisteme nadzora, čime je proširila mogućnosti ofanzivnog djelovanja u regiji i izazvala bojazan susjeda.
SAD je istovremeno objavio kako želi surađivati s Kinom u osiguranju sigurnosti i napretka u regiji, ali će i dalje isticati sigurnosne probleme, kao što je Južnokinesko more, kroz koje se godišnje preveze roba vrijedna pet triliona dolara.
Sporno vlasništvo
Sporno vlasništvo nad naftnim poljima i otocima u Južnokineskom moru jedna je od najvećih sigurnosnih prijetnji u Aziji. Djelomično ili potpuno, prava na more prisvajaju Kina, Tajvan, Filipini, Malezija, Vijetnam i Bruneji.
“SAD je važnom točkom nove strategije označio zaustavljanje intervencionističke sposobnosti Kine na moru”, piše Global Times i dodaje da bi zbog nove politike SAD-a Kina trebala biti “budnija”.
“Nije nužno da Kina kao odgovor razvije novu strategiju. Umjesto toga, Kina bi trebala osnažiti svoje dalekometne napadačke kapacitete i razviti sredstva kojima bi mogla zaprijetiti domaćim američkim vojnim ciljevima”, ističe kineski list.
Izvor: Agencije