Kina i Tajvan otvaraju predstavništva
Nakon više od šezdeset godina sukoba, Kina i Tajvan u utorak su se na povijesnim razgovorima usuglasili u vezi sa što skorijim međusobnim otvaranjem predstavništava, iako se o osjetljivim političkim pitanjima, poput službenog mirovnog sporazuma, nije razgovaralo, prenosi Hina.
Razgovori u kineskom gradu Nanjingu između tajvanskog ministra za matičnu zemlju Wanga Yu-chija i zamjenika kineskog ministra vanjskih poslova Zhanga Zhijuna, u čijoj je nadležnosti Ured za tajvanska pitanja, bili su prvi od uspostave Narodne Republike Kine 1949.
Agencija Xinhua je nakon razgovora objavila da su se dvije strane usuglasile u vezi sa “što skorijim” otvaranjem predstavničkih ureda dviju poluslužbenih organizacija koje su nadležne za odnose između Kine i Tajvana.
Jačanje gospodarskih veza
Kineska Komunistička partija smatra Tajvan odmetnutom provincijom i nikad nije odbacila mogućnost nasilnog pripojenja te otočne države matici.
Zhang je ponovio da Kina nikad neće dopustiti službeno tajvansko proglašenje neovisnosti i da tu Peking povlači crtu koju Taipei nikad ne smije prijeći.
Ali posljednjih su se godina značajno pojačale gospodarske veze, a tim je razgovorima ostvaren veliki korak naprijed u širenju međusobnih odnosa i na područja koja nisu gospodarske ili trgovačke naravi.
Wang je sastanak opisao “nečim nezamislivim još prije nekoliko godina”, objavila je kineska službena agencija Xinhua.
“Moći sjesti za isti stol i razgovarati je doista vrijedna prilika, ako se uzme u obzir da su dvije strane svojedobno gotovo zaratile”, rekao je tajvanski ministar.
Zhang je sugovorniku poručio da bi obje strane morale imati “malo više mašte” glede međusobnih odnosa.
“Naš sastanak prate velika pozornost i očekivanja, pa je odgovornost golema”, rekao je Zhang.
Sastanak bez zastava
S obzirom na niz osjetljivih pitanja, u prostoriji u kojoj su se dvojica čelnika sastala nije bilo zastava, a na pločicama s imenima sudionika nije bilo titula ni naziva država.
Tajvanske vlasti svoju državu nazivaju Republikom Kinom, koja je djelomično priznata kao de facto država. Vlasti Narodne Republike Kine, kao i većina država u svijetu, ne priznaju Vladu Republike Kine.
SAD podupire tajvanske vlasti, iako Tajvan nije priznao kao neovisnu državu.
Riječ je o povijesnim četverodnevnim razgovorima na visokoj razini, prvi put od završetka kineskog građanskog rata 1949. godine, javili su ranije svjetski mediji.
Sastanak je plod dugogodišnjeg napora da se poboljšaju odnosi otoka i kopna, iako nema službene agende razgovora i doživljeni su kao “simbolična vježba izgradnje povjerenja”, prenijela je agencija AFP.
“Posjet ne dolazi lako. To je rezultat interakcije između dvije strane, koja traje mnogo godina”, rekao je Wang novinarima i dodao da neće biti potpisivanja bilo kakvog sporazuma jer su glavni ciljevi posjet i “pomoć u olakšavanju međusobnog razumijevanja”, prenio je Tanjug.
Odvojene vlade
Tajvan i Kina imaju godinama odvojene vlade i ponovno su uspostavili kontakt tijekom 1990. kroz kvazislužbene organizacije, iako je cilj vlasti u Pekingu i dalje da ujedine sav kineski teritorij pod svojom vlašću i Tajvan vide kao “pobunjeničku regiju koja čeka ujedinjenje s kopnom – silom ukoliko je potrebno”, navela je francuska agencija.
Tajvan sebe smatra kontinuitetom Republike Kine osnovane 1912. godine, koja je u ostatku Kine realno prestala postojati osnivanjem Narodne Republike Kine.
Država je bila članica Ujedinjenih naroda, ali je mjesto morala ustupiti Narodnoj Republici Kini 1971. godine, nakon što je Tajvan s Kinom sklopio dogovor poznat pod nazivom “Politika jedne Kine”, po kojemu se Tajvan i Narodna Republika Kina trebaju smatrati jednom državom s dvjema vladama koje se međusobno ne priznaju, čemu se protivi dio tajvanskih političara koji zagovara neovisnost.
Tajvan su priznale 22 države članice Ujedinjenih naroda i ima vojnu potporu Sjedinjenih Američkih Država i Japana, koji Taipei nikada nisu službeno priznale i uživa u dugogodišnjem ekonomskom bumu.
Izvor: Agencije