Kimova pobjeda na samitu sa Trumpom

Nakon mjeseci napetog iščekivanja, američki predsjednik Donald Trump održao je historijski susret sa sjevernokorejskim liderom Kimom Jong-unom.

Grad-država Singapur, trgovačka nacija koja je održala jake veze sa obje strane proteklih godina, bio je domaćin dvojici lidera u luksuznom hotelu Capella na otoku Sentosa.

Singapur je potrošio skoro 15 miliona dolara da pokrije troškove smještaja sjevernokorejskom lideru, logistiku za susret kao i ukupno osiguranje za dvojicu svjetskih lidera. Međunarodne sankcije su otežale Kimu da pokrije troškove svog prekomorskog smještaja.

Kina, bliski saveznik Sjeverne Koreje, osigurala je logistiku za transport ponudivši avion Air China-e, dodatno opremljeni Boeing (747-4J6) za dugo putovanje iz Pjongjanga do Singapura.

Zvanična Kimova letjelica, četiri decenije star Iljušin Il-62, napravljen u Sovjetskom savezu i nazvan „Air Force UN“, proglašen je nespremnim za putovanje.

Hiljade novinara stiglo je u Singapur kako bi izvještavalo sa historijskog samita.

No, uprkos svim ovim velikim pripremama i uprkos svim velikim očekivanjima, ishod samita je na kraju bio veoma razočaravajući. Zajednička deklaracija SAD-a i Sjeverne Koreje je bio veoma uobičajeni dokument, bez opipljivog kompromisa dvije strane.

Na kraju, ono što je samit postigao jeste da je predsjednik SAD-a indirektno dao legitimnost zloglasnom diktatoru.

Puno priče oko ničega

Obojica su očajno željeli ovaj susret, Trump možda više. Američki predsjednik je želio doći do svog prvog većeg vanjskopolitičkog postignuća. Njegova vladavina, do sada, bila je označena rastom tenzija sa susjedima i saveznicima, kao i velikim padom američkog globalnog utjecaja.

Nedavno se našao na udaru kritika zbog njegove trgovinske politike, uključujući nametanje carinskih tarifa vodećim američkim trgovinskim partnerima, predlaganje ponovnog primanja Rusije u G7, iznenadno napuštanje iranskog nuklearnog sporazuma ranije ove godine, a prošle godine je napustio i Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Sjevernokorejski lider, sa druge strane, pružio je Trumpu šansu za diplomatsko iskupljenje, bez obzira koliko je ono nestalno. Očito zadovoljan zbog veoma očekivanog samita u Singapuru, Trump je ohrabrujuće rekao Kimu kako će imati „ogromne odnose“. Manje ushićeni sjevernokorejski lider jednostavno je odgovorio kako „mi rado prevazilazimo sve kako bi došlo do ovog sastanka“.

U zajedničkoj deklaraciji, Trump i Kim su se obavezali da nastave graditi „trajni i čvrsti režim mira na Korejskom poluotoku“. Preciznije rečeno, SAD se „posvetio da će dati sigurnosne garancije“ Pjongjangu dok je druga strana „istakla svoju čvrstu i nepoljuljanu posvećenost potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka“.

Ipak, nema spominjanja ključnih zahtjeva Washintona, odnosno Potpunog, Provjerljivog i Nepovratnog Razoružanja (CVID – Complete, Verifiable, and Irreversible Disarmament) sjevernokorejske infrastrukture. Trump također nije dao jasnu ideju kakve „sigurnosne garancije“ SAD je spreman ponuditi Pjongjangu.

Dva su lidera jednostavno podvukla svoju „čvrstu i nepoljuljanu posvećenost potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka“. Za Trumpa je možda važnija trenutna medijska pokrivenost događaja od dogovora pravog sporazuma koji, kako tvrde vodeći eksperti, može se postići tek za deceniju.

Stoga, teško je vidjeti ishod samita osim kao seriju „domovinskih izjava“ sa malo konkretnih stvari.

Dva lidera će vjerovatno trebati napraviti uzajamne posjete prijestolnicama onog drugog u narednim godinama prije konačnog dogovora. Bijela kuća je najavila moguće višestruke susrete Trumpa i Kima, a diplomate i zvaničnici odbrane će se morati dobro pomučiti sa detaljima konačnog dogovora.

Pobjeda za Kima Jong-una

Premda je bilo malo konkretnoga u deklaraciji sa samita, Kim je iz ovog seta razgovora izašao kao pobjednik. On je uživao u globalnoj popularnosti i uspio ojačati legitimitet svog režima tako što je stupio u visoku diplomatiju uz pomoć velikih sila. Stoga je samit bez sumnje pomogao korejskom režimu da djelimično ukloni veo svoje duboke međunarodne izolacije.

Sada svih ključni igrači, od Kine do Južne Koreje, Singapura i SAD-a imaju direktan udio u osiguranju da napreduju mirovni pregovori što je bolje moguće. Kao nagrada za samit, Trump bi trebao suspendirati zajedničke vojne vježbe sa Južnom Korejom i razmotriti šanse umanjenja američkog vojnog prisustva na korejskom poluotoku.

Objava je dovela do nezadovoljstva Seula, no to je muzika za uši sjevernokorejskog režima koji je uspio dobiti ustupke od SAD-a bez da je pristao na jasan plan denuklearizacije. Samit je, na mnogo načina, bio rat drugim sredstvima.

Sa Trumpovim stalnim čestitkama sjevernokorejskog lidera i isticanjem šansi pune normalizacije bilateralnih odnosa, povučeni režim postepeno i tiho gubi svoj status „osovine zla“. Čak neko spominje i da Trump i Kim trebaju dobiti Nobelovu nagradu za mir.

Kao rezultat toga, sa stola je uklonjena priča o promjeni režima. Ovo bi moglo, s vremenom, također oslabiti međunarodnu odlučnost i spremnog mnogih nacija, naročito van Zapada, da provode međunarodne sankcije protiv Sjeverne Koreje.

Stoga je samit bio velika pobjeda za Kima i dao mu duboku mjeru strateškog odmora. U narednim mjesecima će sjevernokorejski režim, kao u šahu, razmotriti svoj naredni potez u tehničkim i potencijalnim pregovorima ka konačnom i trajnom sporazumu.

Nije samo u pitanju preživljavanje Kimova režima, veći i dobrobit njegova naroda koji očajno želi veću ekonomsku uvezanost sa svijetom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera