Kesten, radost Cazinske krajine

Kad s krajem proljeća procvjeta kesten i svojim resama ukrasi šume, u Cazinskoj krajini se obraduju svi: i oni koji će plodove skupljati u jesen i zaraditi novac, oni koji uživaju u okusu prženog i kuhanog kestena, ali i pčelari, jer se kestenov med smatra jednim od najboljih u Evropi.

Prostor Bosanske krajine, sa naglaskom na Cazinsku, prekrivaju šume kestena. I dok se u preostala dva lokaliteta u Bosni i Hercegovini, okolica Konjica i Bratunca, nalazi svega 1000 hektara pod kestenovom šumom, na području sjeverozapadne BiH nalazi se čak 7000 hektara kestenove šume.

Kesten je zbog svoje nutritivne vrijednosti neizostavan u ishrani na ovom području, a stariji stanovnici pamte gladne godine kada ih je kesten spašavao. Veoma ponosni na kesten i na kestenove šume, posebno na području Koprivne i Pećigrada (mjesta pored Cazina), održali su i krilaticu: “Kesteni su resali, Koprivljani su veseli”.

Danas, osim uživanja u njegovom okusu, mnogi Krajišnici popravljaju svoj budžet skupljanjem i prodajom kestena. Kompanija Agrodar iz Cazina vrši stalni otkup pitomog kestena i u prosjeku je to 300 tona. Aldin Kuduzović ističe da je rekord u otkupu bio 500 tona, a da je cijena tržišna:

“Cijena je od 50 do 75 centi po kilogramu i veoma je tražen u cijeloj Evropi.”

Pored izvoza u zemlje Evropske unije, kesten se suši i ostavlja za zimu kako bi se kuhao, ali se isto tako i prži i pakuje u vrećice. Tako obrađen i zaleđen može se konzumirati tokom cijele godine. Cijena jednog kilograma prženog, oguljenog i spakovanog kestena dostiže i 2,5 eura.

Klima i zemljište

Zbog iznimnog značaja ove kulture za područje BiH, a naročito za područje njenog sjeverozapada, istraživanju njegovih vrijednosti se posvetila profesorica Biotehničkog fakulteta u Bihaću, Azra Skender. Njena knjiga o kestenu će uskoro biti objavljena, a priča kako se bavila kestenom i u okolici Bratunca i Konjica, ali ponajviše u Bosanskoj krajini.

“Ovo područje prirodnih populacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini dio je linije rasprostranjenosti pitomog evropskog kestena koja ide od Španije i Francuske, preko Italije, Balkanskog poluostrva i Male Azije sve do Kaspijskog mora”, objašnjava profesorica Skender regije na kojima se kesten nalazi, te nastavlja:

“Kesten ne može svugdje uspijevati. Klima i zemljište su dva osnovna faktora koji ograničavaju njegov rast i razvoj. To je i razlog što pitomi kesten raste u samo određenim područjima, kod nas u BiH, a i u svijetu. Veoma bogato područje kestenom, područje Cazinske krajine, nalazi se na nadmorskoj visini 300 – 400 m, u zoni umjereno-kontinentalne klime gdje se dosta osjeća uticaj sredozemnog prodora vazduha. Prosječna godišnja temperatura se kreće oko 10,29 ºC. On je najviše ograničen tipom zemljišta na kojem raste, a to prije svega odnosi na pH vrijednost i sadržaj kalcija.“

Kestenov med

Kesten je posebno bitan za pčelare jer je kestenov med jedan od najkvalitetnijih u Evropi, a u prilog tome govore i mnogobrojne nagrade za izvrsnost koje su dobili pčelari iz Cazinske krajine. Kestenov med Cazinske krajine je prvi brendirani med u BiH i smatra se medom nad medovima. Njegov okus nije sladak i ovaj med je tamnije boje i gorkog okusa. Zbog izuzetno kvalitetnog sastava koristi se u liječenju mnogih bolesti probavnog trakta, ali pčelari će ipak naglasiti da se med treba uzimati konstantno, a ne samo u slučaju bolesti. U odnosu na druge vrste meda, npr. bagremov, kestenov med sadrži i do sto puta više peludnih zrnaca, a samim time ima više bjelančevina, aminokiselina i vitamina.

Cazinsko Udruženje pčelara “Kesten” samim svojim imenom je na značaju dalo  kulturi koja njihov med čini tako kvalitetnim. Sa radom su počeli 1950-ih godina kada je to bilo samo udruženje entuzijasta. 1982. godine rad je postao ozbiljniji, a danas je to respektabilno udruženje koje okuplja pčelare i koje stalno radi na edukaciji i na stručnom usavršavanju svojih članova.

Svjesni činjenice da je kestenov med Cazinske krajine  kvalitetan i drugačiji od onog u Hrvatskoj gdje je sve manje pitomog kestena, a sve više marona, Udruženje je odlučilo da ide u projekat zaštite geografskog porijekla kestenovog meda. Rezultat toga je da danas postoji jedini brendirani med sa geografskom oznakom porijekla. Naljepnica koju ima brendirani med garantira visoki kvalitet meda, kao i samog procesa nastajanja.

Ugrožena vrsta

Nažalost, u zadnje vrijeme, pitomi kesten je izložen velikim opasnostima i na nekim dijelovima mu prijeti i nestanak. Prema riječima profesorice Skender, ugrožavaju ga mikroorganizmi, insekti i čovjek.

“Patogeni mikroorganizmi izazivaju opasne bolesti koje su već znatno uticale na sušenje stabala. Pored toga, tu je mastiljava bolest kestena koja uzrokuje trulež korijena, vrata korijena i trulež odraslih stabala i sadnica.”

Međutim, najveći problem za krajiški kesten predstavlja insekt osa šiškarica. U BiH je otkrivena tek 2015. godine kada je na područje Velike Kladuše stigla iz Hrvatske jer se na tom dijelu spaja kesten iz BiH i Hrvatske. Nakon toga, štetnik se proširio i na šume u Cazinu i Bužimu.

“Štetni insekti napadaju i oštećuju lišće i pupoljke, koru i drvo, a manji broj njih napada  i oštećuje plod. Kestenova osa šiškarica se smatra jednim od najznačajnijih štetnih organizama pitomog kestena u Evropi jer može smanjiti urod ploda i do 80 posto. U Evropskoj uniji ima status karantenskog štetnog organizma”, objašnjava profesorica Skender.

Pored prirodnih mikroorganizama i insekata, najveću štetu, ipak, čini čovjek i to neplanskom i divljom sječom kestenovog drveta koji se zbog otpornosti i dugovječnosti koristi u građevinarstvu, ali i za pravljenje stubova za malinjake.

Projekti za zaštitu kestena

Cijeneći značaj kestena za područje sjeverozapadne BiH, lokalna medijska kuća iz Cazina, Radiotelevizija Cazin je odlučila da se aktivno uključi u priču oko podizanja svijesti o značaju i vrijednosti kestena. Tako je 2015. godine aplicirala za sredstva kod Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Njihov projekat je ocijenjen kao veoma kvalitetan, te je i podržan.

“Osnovni cilj projekta bio je podizanje javne svijesti o značaju sprečavanja devastacije kestenove šume na ovom području, jer ista predstavlja najveći areal pitomog kestena u cijeloj BiH. Kroz provođenje medijske kampanje nastojali smo obuhvatiti sve teme koje su značajne za opstanak ove vrste na našem prostoru.  Vjerujemo da smo prva i jedina medijska kuća koja je punih 10 mjeseci veoma sistematično ukazivala na značaj opstanka kestenovih šuma“, ističe direktorica RTV Cazin, Indira Topčagić.

Kroz svoj projekat koji su realizirali tokom 2015. i 2016. godine obrađivali su niz tema, a sve u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti. O tome direktorica Topčagić govori:

“Jednom mjesečno emitirane su  televizijske i radijske emisije, te je vršeno reemitiranje. Svakodnevno su emitirani radijski i TV spotovi koji su svakog mjeseca prilagođavani tematici koju obrađujemo. Teme su bile od nelegalna sječa kestenovih šuma, prevencija u smislu zaštite šuma od raka kestena i ose šiškarice do podizanja svijesti o važnosti planske reprodukcije i  značaja zaštite i daljnje proizvodnje brendiranog kestenovog meda.“

Također, ističe da su primijetili i pomake, a za svoj trud u oblasti zaštite životne okoline su nagrađivani i pohvaljivani.

Kesten je kultura koja zbog velike ugroženosti treba pomoć svih nivoa vlasti i šire društvene zajednice, ali profesorica Skender nije optimistična po ovom pitanju:

“Do sada nema ozbiljnih pomaka na očuvanju kestena. Prošle godine je održan stručni skup u Velikoj Kladuši koji je organizirao Poljoprivredni zavod USK, a na njemu su bili prisutni stručnjaci  i naučnici koji se bave izučavanjem kestena, predstavnici vlasti, pčelari i farmeri ovog kraja. Konstatovano je trenutno loše stanje, definirane su potencijalne šanse i okvirne smjernice šta bi trebalo učiniti da se situacija sa kestenom poboljša. Međutim do danas nije ništa konkretno urađeno.”

Neiskorištene mogućnosti

Mogućnosti koje nudi kesten kao veoma rasprostranjena kultura u ovom dijelu BiH nisu do kraja iskorištene. O tome profesorica Skender kaže:

“Prije rata su postojali prehrambeno – prerađivački kapaciteti za preradu kestena u Velikoj Kladuši, Agrokomerc. Domaći pire od kestena bio je roba za izvoz u mnoge zemlje širom svijeta. Danas ne postoje značajni prerađivački kapaciteti. Uglavnom se još uvijek kesten skuplja i otkupljuje po niskoj cijeni (0,5 eura/kg), umjesto da se preradi i na taj način njegova vrijednost umnogostruči jer, npr. 100g pirea od kestena košta 1,25 eura.”

Kada je u pitanju turizam koji je vezan za kesten i proizvode koji nastaju od njega, onda treba spomenuti manifestaciju u čast kestena, Kestenijadu, koja se svake godine održava u mjestu Pećigrad. Taj dan se isprži i podijeli na stotine kilograma kestena, a organizira se i raznolik kulturno-zabavni program.

Međutim, ta manifestacija bi tek u narednim godinama trebala da se digne na veći nivo i da posluži promociji jedinstvene i značajne kulture na području Krajine, kestena, ali i da potakne širu društvenu akciju za podizanje svijesti o važnosti kestena i očuvanja kestenovih šuma Bosanske krajine.

Izvor: Al Jazeera