Oglasi

Kerryjevi politički manevri

Čini se da je John Kerry prezauzet gašenjem požara da bi se posvetio osmišljavanju sveopće vanjskopolitičke strategije.
Nuklearne prijetnje i regionalne krize će oduzeti većinu Kerryjevog vremenaEPA

Piše: Janusz Bugajski

John Kerry je tokom svoje prve zvanične posjete u funkciji američkog državnog sekretara obišao neke od najbližih američkih saveznika u Evropi i na Bliskom istoku.

Njegov izbor destinacija je sušta suprotnost izboru državne sekretarke Hillary Cliton, koja je ciljano posjetila Istočnu Aziju prije Evrope. Kerryjev plan i program je pokrenuo burnu raspravu o političkim prioritetima Obamine druge administracije.

Kerryjeva turneja je počela s Britanijom, Njemačkom, Francuskom i Italijom, a pokrenula je buru komentara da se vanjska politika Washingtona preusmjerava od Azije ka Evropi. Nakon prvog predsjedničkog mandata koji se fokusirao na zemlje Pacifika, predsjednik Obama se navodno nada da će učvrstiti neke tradicionalne veze.

Visoko na listi prioriteta Kerryjeve agende je nedavno najavljena inicijativa o sporazumu o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Predloženo Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo bi poboljšalo ekonomski rast i stvorilo bi radna mjesta na obje strane Atlantika. Washington želi podršku Evrope da ostvari napredak na polju slobodne trgovine na samitu G8, koji će se održati u junu u Sjevernoj Irskoj.

Iako je istina da SAD želi stabilnu, sigurnu, produktivnu i međunarodno angažiranu Evropu, sama Evropa nije glavni predmet američke kratkoročne agende. Kerryjeva trenutna diplomatija se očito fokusira na konflikte u Maliju, Siriji i Afganistanu, te na moguće konflikte sa Iranom i Sjevernom Korejom.

U Parizu je Kerry razgovarao o američkoj pomoći aktuelnoj francuskoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika u Maliju. U Rimu se Kerry koncentrirao na multilateralne razgovore o krizi u Siriji. U Berlinu se sastao sa ruskim ministrom vanjskih poslova, Sergejom Lavrovom i razgovarao o raznim temama, sa posebnim naglaskom na Siriju, Iran i Sjevernu Koreju.

Aktuelne krize

Značajno je naglasiti da u Kerryjevu posjetu nisu bila uključena dva područja koja su nekada bila veoma važna za interese SAD-a – Centralna i istočna Evropa i zemlje NATO-a. On nije posjetio Poljsku, koja je aktivno i vojno podržavala američku politiku u Iraku i Afganistanu, više nego neki tradicionalni saveznici. Također, izostavio je Brisel, indicirajući da Obamina administracija možda više ne smatra Sjevernoatlantski savez vitalnom komponentom strategije SAD-a.

Realno gledajući, Washington se ne može osloniti na svoje saveznike za buduće borbene misije. Britansko-francuska operacija u Libiji i iskrcavanje francuskih snaga u Maliju ne bi bilo moguće bez ključne obavještajne i logističke podrške SAD-a. Samo Amerika posjeduje adekvatnu flotu transportnih aviona i aviona za snabdijevanje gorivom u zraku, koji čine takve misije uspješnim.

Zabrinjavajuće je to da dok Evropljani nastavljaju smanjivati budžete za odbranu, proliferacija oružja nakon građanskih ratova u Libiji i Siriji potiče širenje militantnih pokreta u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku.

Nuklearne prijetnje i regionalne krize će oduzeti većinu Kerryjevog vremena. Ali, državni sekretar također treba obratiti pažnju na Kinu, s obzirom da Peking širi svoj utjecaj globalne sile i predstavlja prijetnju američkim interesima.

Kerryjeve posjete Turskoj, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru učvršćuju fokus na aktuelne krize. Ustvari, nekoliko dana nakon Kerryjevog imenovanja, ponovno su se pojavila dva goruća problema: nuklearne prijetnje iz Sjeverne Koreje i Irana. Pjongjang se priprema za nastavak testiranja nuklearnog oružja, a režim Kim Jong-una želi pokazati da se neće povinovati međunarodnim pritiscima, dok postiže status velesile sa nuklearnim kapacitetima.

Kerry će pokušati uključiti susjedne zemlje u suprotstavljanje nuklearnom testiranju, ali će se ponovno suočiti sa otporom Kineza i Rusa protiv učinkovite međunarodne reakcije. Sankcije nametnute Sjevernoj Koreji ne djeluju, dok bi preventivni američki napadi na nuklearna postrojenja mogli izazvati novi rat sa Južnom Korejom.

Bijela kuća je odbijala dijalog sa Pjongjangom, ali bi se sada mogla uključiti u razgovore da bi izbjegla nagomilavanje nuklearnog arsenala. Bez obzira na bilo kakve razgovore, tokom Obaminog drugog mandata će porasti šanse da dođe do vojnog obračuna sa Sjeverom.

Gašenje požara

Slična situacija prevladava po pitanju iranskih nuklearnih ambicija. Potpredsjednik Joe Biden je otvorio mogućnost direktnih razgovora sa Teheranom, koji su naknadno pokrenuti u Kazahstanu. Obama se protivio takvom dijalogu tokom svog prvog mandata, da ne bi bio smatran slabim u odnosima sa diktaturama, ali će Kerry imati više slobode za upuštanje u diplomatske odnose sa Iranom.

Obama također želi da ostavi trag u izraelsko-palestinskom sukobu pomažući naporima da dođe do rješenja dvije države bez ugrožavanja sigurnosti Izraela. To bi se moglo pokazati kao Kerryjev najteži zadatak, jer obje strane redovno sabotiraju bilo kakve dugotrajne sporazume, a Washington nije bio u stanju da uspostavi trajni mir. Ipak, Obama može biti manje suzdržan u pritiscima da se postigne kompromis, jer ne mora stalno misliti o budućim izborima.

Kerryjeve diplomatske vještine će biti testirane do krajnjih granica, jer mnoge od trenutnih prijetnji ne zahtijevaju međunarodne vojne koalicije, već kompleksnije političko manevriranje.

Za Kerryja bi najveći izazov mogao biti kako se suprotstaviti postojećim diktaturama na Bliskom istoku, bez indirektnog podržavanja radikala, koji bi se mogli pokazati kao još veći protivnik Zapadu ako dođu na vlast. Kerryjeve diplomatske vještine će biti testirane do krajnjih granica, jer mnoge od trenutnih prijetnji ne zahtijevaju međunarodne vojne koalicije, već kompleksnije političko manevriranje.

Nuklearne prijetnje i regionalne krize će oduzeti većinu Kerryjevog vremena. Ali, državni sekretar također treba obratiti pažnju na Kinu, s obzirom da Peking širi svoj utjecaj globalne sile i predstavlja prijetnju američkim interesima.

Rusija Vladimira Putina također može Washingtonu stvoriti probleme oko svojih ogromnih granica, jer pokušava ponovno stvoriti blok kojim bi upravljala Moskva. Usred svih tih izazova, Kerry zna da SAD mora hitno riješiti svoje ozbiljne fiskalne probleme ako želi ostanti vjerodostojna globalna sila.

U nedavno objavljenom izvještaju, profesor Međunarodne sigurnosti Univerziteta Tufts William C. Martel tvrdi da SAD nema sveopću strategiju koja će političarima dati jasnu viziju načela i ideja koje upravljaju američkom vanjskom politikom.

Da bi bila djelotvorna, takva strategija mora uvjeriti saveznike i partnere da američka vanjska politika balansira načela i ideale, ali i izbjegava dvostruku opasnost strateškog pretjerivanja ili nemara. Čini se da je sekretar Kerry prezauzet gašenjem požara da bi se posvetio osmišljavanju sveopće strategije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera
 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.