Katar zabrinut zbog nuklearnih projekata Abu Dhabija

Prizori katastrofe u nuklearnoj elektrani u Černobilu u doba Sovjetskog saveza duboko su urezani u sjećanje i izazivaju strah i kod najiskusnijih stručnjaka od mogućnosti ponavljanja jednog ovakvog slučaja na bilo kojem drugom mjestu u svijetu.

U aprilu 1986. godine svijet se probudio uz vijest da je došlo do eksplozije nuklearnog reaktora broj četiri, kada je u njemu podignut pritisak tokom sigurnosne provjere u nuklearnoj elektrani u Černobilu, na sjeveru Ukrajine, što je bila najgora katastrofa u civilnom nuklearnom sektoru.

Černobilska nesreća uzrokovana je ljudskom greškom i nedovoljnim iskustvom pojedinih zaposlenika, a eksplozije i požari su stvorili smrtonosni radioaktivni oblak, koji se proširio po Ukrajini i susjednoj Rusiji i Bjelorusiji.

Prijetnja stabilnosti i okolišu

Radioaktivni oblak podijelio se na tri manja oblaka, koja je vjetar odnio prema drugim državama.

Jedan je otišao prema Poljskoj i skandinavskim zemljama, drugi u Češku te zatim u Njemačku, a treći u Rumuniju, Bugarsku, Grčku i Tursku.

Nema sumnje da su ovakvi bolni prizori potakli Katar i druge zaljevske države da na nuklearni rektore Barakah, koji su još uvijek u fazi izgradnje u oblasti Al Dhafra, u emiratu Abu Dhabi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide kao ozbiljnu prijetnju za regionalnu stabilnost i okoliš.

U pismu Ministarstva vanjskih poslova, Katar je pozvao Yukiya Amana, direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju – IAEA, da postavi okvir za nuklearnu sigurnost u Zaljevu, naglašavajući veliku zabrinutost u pogledu rada nuklearne elektrane.

Također je navedeno da nepostojanje nikakve međunarodne saradnja s državama u susjedstvu po pitanju planova za suprotstavljanje katastrofama, kao i onima koji se tiču zdravlja, sigurnosti i zaštite životne sredine, predstavljaju ozbiljnu prijetnju za stabilnost regije i veliku prijetnju za okoliš.

Stalni predstavnik UAE-a pri IAEA-u izjavio je u tom kontekstu: “UAE se zalaže za najviši nivo nuklearne sigurnosti i zabranu širenja nuklearnog oružja, kao što je navedeno u nuklearnoj politici UAE-a iz 2008. godine.”

Strahovi i pitanja su legitimni i realni

Predstavnik UAE-a je istakao da je nuklearni program UAE-a u skladu sa standardima sigurnosti IAEA i najboljim međunarodnim praksama.

Izjavio je da nuklearna elektrana Barakah koristi naprednu nuklearnu tehnologiju treće generacije, koja obuhvata četiri reaktora, s modernim korejskim dizajnom i napredne sigurnosne karakteristike.

U proteklih deset godina UAE je bio domaćin više od deset međunarodnih misija koje pokrivaju različite oblasti nuklearne infrastrukture, pravni i regulatorni okvir, nuklearnu sigurnost, pripravnost u hitnim slučajevima i neproliferaciju, dodao je.

Nema sumnje da su katarski strahovi i pitanja sasvim legitimni i realni, s obzirom na to da su zemlje Zaljeva tek odnedavno u svemu tome i da nemaju iskustva u projektima nuklearne energije.

Također treba imati u vidu geografske karakteristike ove regije, koji je gusto naseljen, zatim prirodu terena i klimu, pored toga da se skoro u potpunosti oslanja na deslaniziranu vodu iz Zaljeva.

Svi ovi faktori ukazuju na nužnost koordinacije među državama regije, kao i s međunarodnim ekspertima.

Kraj političke krize se ne nazire

Pored toga, države Zaljeva trebaju ulagati zajedničke napore kada je riječ o bilo kakvim strateškim projektima koji se tiču nacionalne sigurnosti svake zemlje u regiji, kao što su projekti nuklearne energije, pa čak i ako su isključivo u civilne svrhe.

Izražavanje zabrinutosti, bez obzira da li se radi o Kataru ili bilo kojoj drugoj zaljevskoj zemlji, sasvim je legitimna stvar, pa čak i neophodna kada se radi o ovakvoj vrsti projekata, uzimajući u obzir njihove dugoročne efekte, koji zahtijevaju planove na kojima trebaju sarađivati sve zemlje koje su u susjedstvu ili u njihovoj neposrednoj blizini.

Potrebno je postići dogovor i postaviti precizne strategije u slučaju da se dese bilo kakve greške ili nezgode, zbog mogućih ljudskih ili tehničkih grešaka, pogotovo u regiji koja živi u sjeni konstantne političke krize, čiji se kraj još uvijek ne nazire i koja se nastavlja odražavati na cijelu oblast u kontekstu odsustva koordinacije i saradnje.

Sve ove stvari povećavaju zabrinutost i čine stvarnima i logičnim strahove prema ovakvim projektima.

Ostaje pitanje kako će IAEA riješiti pitanje zabrinutosti i strahova koje je Katar otvoreno iznio, iako ih ostale zaljevske zemlje ignoriraju?

Svaka zemlja ima pravo raditi u skladu sa svojim politikama i procjenama, iako takva ignoriranja ne znače da ne postoji razlog za brigu.

Projekat koštao 24 milijarde dolara

Ovo pitanje se počelo nametati u svjetlu stalnog Abu Dhabijevog odlaganja otvaranja reaktora, nakon što je ministar energetike UAE-a Suhail Al Mazroui najavio da se odgađa pokretanje prvog reaktora, predviđeno za kraj 2019. godine, s tim da nisu otkriveni razlozi ovog već trećeg odgađanja.

IAEA je saopćila u julu prošle godine da je grupa za pregled integrirane nuklearne infrastrukture završila treću fazu pregleda projekta UAE-a i identificirala specifična područja koja zahtijevaju dalji rad prije pokretanja.

Važno je spomenuti da je trošak projekta iznosio oko 24 milijarde dolara, a očekuje se da će pokriti četvrtinu potreba za električnom energijom Ujedinjenih Arapskih Emirata prilikom pokretanja sva četiri reaktora, što čini stub nuklearnog projekta UAE-a, koji je počeo s izgradnjom sredinom 2012. godine.

Izvor: Al Jazeera