Katar brani pravo domaćinstva za COP18

Razgovori o klimatskim promjenama u Dohi skrenuli su pažnju na količinu ugljendioksida koju ta zemlja ispušta.

klimatske promjene, UN, Katar, COP18
Predsjednik COP-a je rekao da su klimatske promjene zajednički problem [EPA]

Katar, zemlja domaćin 18. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP18), brani svoje pravo da bude domaćin ovim razgovorima rekavši da i druge zemlje domaćini proizvode ugalj.

„Naše emisije CO2 dolaze najviše iz energetskog sektora“, rekao je nekadašnji ministar energije Katara i predsjednik Konferencije partija, Abdullah bin Hamad al-Attiya.

Razgovori o klimatskim promjenama skrenuli su pažnu na Katar koji godišnje proizvede skoro 50 tona ugljendioksida na svakog od 1,6 miliona stanovnika te zemlje.

Ozbiljno shvatiti problem

„Vjerujem da je Katar dobro mjesto za održavanje ove konferencije. I druge zemlje proizvode ugalj“, rekao je Attiyah.

„Ne vjerujem u per-capita mjerenja distribucije. To je napravljeno da bi se male zemlje prikazale kao najgore“, rekao je ranije.

Zaljevska zemlja, najveći izvoznik tekućeg prirodnog gasa i jedna od zemalja sa najvišim prihodom po glavi stanovnika, još nije postavila tačne ciljeve za smanjenje emisije gasa.

„Problem sa Katarom je da još nisu dokazali kako klimatske promjene shvataju ozbiljno“, rekao je Reutersu direktor nevladine organizacije Climate Action Networka, Wael Hmaidan.

Ipak, Attiyah je rekao da je okolišna održivost stub nacionalne vizije Katara.

Također je rekao da je to jedna od 10 zemalja u razvoju za koje se predviđa da će najviše biti pogođene povećanjem nivoa mora.

Dozvole za ugljik

Tasneem Essop, iz World Wide Fund for Nature fonda, rekao je za Al Jazeeru da postoji nedostatak povjerenja između razvijenih i zemalja u razvoju.

Centralna tema samita je problem ograničenja ugljičnih "vrućih isparenja". Ovaj termin se odnosi na pokušaje nekih imućnih država da prenesu ugljična ograničenja kako ih ne bi pogodila buduća smanjena ograničenja.

Države u razvoju tvrde kako ovo nije pošteno i smanjuje vrijednost svog zalaganja na smanjenju emisija ugljendioksida.

Analitičari smatraju da će najveći izazov domaćinu biti prevazići podjele između zemalja u razvoju i razvijenih zemlalja po pitanju ko bi trebao biti odgovoran za smanjenja emisija gasa.

Među prvim objavama na samitu, Australija je rekla da planira smanjiti emisije gasa, što je druga potvrda posvećenosti Kyoto protokolu.

Maxwell Smith iz Australian Youth Climate koalicije rekao je za AL Jazeeru da je misli kako je odluka Australije da dodatno smanji emisije gasa „pozitivan korak“. Ali, dodao je kako je 0,5 posto „ništa. Potpuno neprihvatljivo.“

Na prvom razgovoru radne grupe o Kyoto protokolu, Novi Zeland je rekao, iako neće učestvovati u drugom periodu posvećenosti smanjenju gasova, da će nastaviti „igrati po pravilima Kyota“ i boriti se protiv klimatskih promjena.

Novi Zeland je primjetio da, u drugom periodu, zemlje od kojih se zahtijeva smanjenje emisija, čine svega 15 posto svjetske emisije gasa.

Predstavnica Naurua, koja je govorila u ime Alijanse malih otočkih zemalja – grupe od 44 zemlje kojima klimatske promjene posebno prijete – pozvala je na veće ambicije za drugi period posvećenosti Kyoto protokolu, koji mnoge razvijene zemlje tjera na smanjenje emisije gasa koji izaziva efekat staklenika.

„Ova konferencija govori o ničemu manjem no očuvanju fundamentalnog integriteta režima klimatske promjene“, rekla je ona, „a to mora početi snažnim drugim periodom posvećenosti pod Kyoto protokolom.“

„Ako razvijene zemlje ne mogu ispuniti svoje obaveze, kako možemo vjerovati u buduće dogovore?“

Nauru je također pozvao na snažniju posvećenost razvijenih zemalja da zemljama u razvoju finansijski pomognu u nastojanjima da smanje emisije gasova koji stvaraju efekat staklenika.

Trenutno zemlje u razvoju su obećale obezbijediti 100 milijardi dolara dogišnje za adaptaciju i mjere smanjenja za zemlje u razvoju do 2020. godine.

Zagađivači u centru

Jamie Henn, suosnivač grupe za okoliš 350.org je rekao da je Katar postavio neke ciljeve, uključujući i plan da do 2024. godine koristi 20 posto obnovljive energije. Ipak, dodao je da bi zemlja domaćin mogla učiniti mnogo više.

„U potpunosti smo svjesni opasnosti sa kojima se svijet suočava“, rekao je Attiyah.
„Nadamo se da će konferencija postići rezultate i ojačati međunarodnu saradnju.“

Kina, kada se govori o kapacitetu, odašilje najviše ovih gasova, sa više od osam milijardi tona na godišnjem nivou, što je porast od 171 posto od 2000. godine.

Prate je Sjedinjene Američke Države (pet milijardi tona godišnje), premda su se njihove emisije smanjile od 2007. godine.

Na trećem mjestu je Indija. Njen ekonomski "bum" napravio je od Indije trećeg svjetskog zagađivača sa skoro dvije milijarde tona ugljendioksida godišnje.

Izvor: Al Jazeera i agencije
 

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.