Katalonci spremni glasati o nezavisnosti

Prkoseći vlastima u Madridu, katalonski nacionalisti ustraju u namjeri da u nedjelju održe simbolično izjašnjavanje i prikupe dovoljno glasova da jednu od najsnažnijih španjolskih pokrajina jednoga dana povedu u neovisnost.

Na poziv katalonskog predsjednika Artura Masa, 5,4 milijuna birača te sjeveroistočne pokrajine pozvano je odgovoriti na dva pitanja: Žele li da Katalonija postane država? Ako da, žele li da bude neovisna država?

Ustavni sud, kojemu se dvaput obratila španjolska Vlada, oba je puta naredio odgodu referenduma kako bi dobio vremena da se očituje o meritumu predmeta.

Madrid: Izjašnjavanje paravan za referendum

No, službena Barcelona odlučna je održati barem simbolično izjašnjavanje, dok za Vladu u Madridu ta simbolika nije ništa drugo do paravan za referendum, prenosi Hina agenciju AFP.

Mas, izabran za predsjednika Katalonije 2012, kada je obećao raspisati referendum o neovisnosti, tvrdi da simbolično glasovanje nije protuzakonito, da će ga organizirati volonteri i da se ne radi o referendumu.

Taj 58-godišnji umjereni nacionalist, praunuk pomorca i sin poduzetnika iz građanske klase, Katalonce poziva neka glasuju “bez straha”, jer imaju pravo izraziti svoje mišljenje.

Katalonija, jedna od 17 španjolskih pokrajina, uživa široku autonomiju u zemlji od 47 milijuna ljudi, u kojoj su ovlasti između središnje Vlade i pokrajinskih vlasti složene i raznolike.

Zakoni jamče jednakost svih Španjolaca, no o nacionalnosti, useljeničkim pitanjima, međunarodnim odnosima, obrani i pravosuđu, valuti, carini, vanjskoj trgovini odlučuje središnja Vlada.

Sektori zdravstva, obrazovanja, znanosti, zakon o radu i građansko pravo uređuju se prema općem zakonu, ali pokrajine imaju široku slobodu njihove primjene.

Međutim, te su pokrajine nasljednice povijesnih kraljevina i kneževina, pa su neke od njih naslijedile i različite povlastice.

Tako Navarra i Baskija imaju fiskalne povlastice koje ne vrijede za druge pokrajine. Te dvije pokrajine izravno ubiru porez i dio tog novca uplaćuju državi.

Katalonija, koja u španjolskom BDP-u sudjeluje s približno 20 posto, ima najširu autonomiju uz Baskiju, napose u obrazovanju i zdravstvu, čak i vlastitu policiju, ali ne i fiskalnu autonomiju. 

Ekonomske nedoumice

Katalonske vlasti zato smatraju da su na gubitku jer pokrajina zaradi više nego što dobiva.

Iako je jedna od najbogatijih u Španjolskoj, Katalonija je ujedno i treća najzaduženija pokrajina Španjolske, njezin je dug 31,2 posto BDP-a, dok je prosjek za španjolsku državu 21,7 posto.

Izvoznici strahuju da bi njihovi proizvodi u ostatku Španjolske mogli biti carinjeni, da bi banke mogle biti nelikvidne jer bi izgubile pristup Središnjoj europskoj banci i ukratko imali bi teškoća s izvozom, zbog čega bi morali svoja sjedišta preseliti.

Oprezniji poslodavci, s druge strane, ističu da bi Barcelona s Madridom morala zaključiti novi fiskalni sporazum koji bi Kataloniji omogućio da zadrži više poreznog novca. Kao model poslužio bi im režim kakav postoji s pokrajinama Navarrom i Baskijom.

Zagovornici neovisnosti u takvu mogućnost ne vjeruju i tvrde da je prekasno jer “španjolska država ne pregovara, nego samo naređuje”.

Izvor: Al Jazeera i agencije