Karadžićev kapetan Jezdimir, drugi čovjek Tužilaštva u Tuzli

Nihad Ključanin je u logoru nastojao preživjeti, ali mu ponos ni u tim strašnim danima nije dozvoljavao da bude ponizan (Al Jazeera)

U kobnom i zlom vremenskom odsječku Balkana između 1992. i 1995. godine Sanjanina Nihada Ključanina zatvarali su i mučili po logorima tadašnje paratvorevine Radovana Karadžića od Sanskog Mosta, policijskog zatvora, osnovne škole, logora Betonirka, preko banjalučke Manjače, do Batkovića kod Bijeljine. U vremenu sužanjstva Ključanin je, kao i ostala logorska sabraća, nastojao preživjeti, ali njegov ponos čak ni u tim strašnim danima nije mu dozvoljavao da bude ponizan dželatu.

Zbog takvog stava proživio je daleko teže logoraške trenutke nego što se “moralo”, bio crn od batina, vožen u “traktorima smrti” na Batkoviću. Danas, kao i jučer, nakon 496 dana po logorima, na neki način isti – kočoperan, buntovan, principijelan i pravedan, mada umoran, često letargičan i s osjećajem bespomoćnosti pred nepravdom bh. društva.

Ključaninu je, dok je nedavno pratio jednu televizijsku emisiju, u primozak ušlo jedno ime i prezime – Jezdimir Spasojević. “Bože, gdje sam to ime čuo?”, prebirao je po sjećanjima, potpuno zbrkan.

Elementarno rasuđivanje kroz magle godina o kalvariji kroz koju je prošao opet ga je odvelo u logoraške dane. Vratio se u proživljene drame i opet rasplamsao teške bujice misli o strašnoj “enciklopediji” mrtvih i prebijenih logoraša. U jednom šipražju sjećanja, kao kad se sunce probije kroz kumuluse, pred njim je zasvijetlio lik kapetana Jezdimira Spasojević iz Bijeljine. “Da, to je čovjek koji je, dok smo bili u logoru Batković, vodio istragu protiv mene i Redže Kurbegovića zbog ‘ugrožavanja ustavnog poretka Republike Srpske'”, dokučio je Ključanin.

Rješenje iz rata tužioca iz mira

Jedan je od rijetkih, vjerovatno i jedini, logoraša koji je iz tog pakla sačuvao jednu stranicu Rješenja s datumom 29. mart 1993. godine u čijem zaglavlju piše: “Istražni sudija Vojnog suda u Bijeljini, kapetan Spasojević Jezdimir, sa zapisničarkom Dragojlović Snežanom, u krivičnom predmetu istraga okrivljenih Kurbegović Redže i Nihada Ključanina iz Sanskog Mosta, zbog krivičnog djela oružane pobune iz Člana 124. Stav 2. preuzetog KZ SFRJ…”

Nihad Ključanin je danas bivši logoraš i čovjek koji 26 godina kasnije “liže rane” tih crnih vremena. Svoja poništena građanska prava u pet logora vjerovatno nikada neće naplatiti. Jezdimir Spasojević, nekada bučna i bahata pravosudna zaštitnica Karadžićeve paradržave, s posebnim zadacima u logorima, danas je ugledni predstavnik bh. pravosuđa, zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Tuzlanskog kanton. Plata mu je “evropska”.

Ključanin je jedan od rijetkih, vjerovatno i jedini logoraš, koji je sačuvao jednu stranicu Rješenja sa datumom 29. mart 1993. godine

Prošle godine, u novembru, na ovu funkciju imenovalo ga je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, koje je pri donošenju odluke o imenovanju uzelo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata; stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnosti da nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; odnosa s radnim kolegama, ponašanja van posla, profesionalne nepristranosti i ugleda te iskustva na rukovodećim poslovima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Izbila je i afera u vezi Spasojevićevog imenovanja, jer je bio drugorangirani i bez dobrih “mirnodopskih” rezultata rada, njegov ratni doprinos ovdje nije ni mjeren. Prvo i trećerangirani su podigli ukupno 68 optužnica iz oblasti koruptivnog i privrednog kriminala, dok je Spasojević radio obične predmete. No, izborni inžinjering u VSTV-u bio mu je itekako naklonjen. Spasojević je zamjenik glavnog tužioca i radi u Odjelu 1 Tužilaštva TK-a, i to u Odsjeku za ratni zločin i Odsjeku za borbu protiv korupcije, organiziranog i privrednog kriminala.

Pritvor za zarobljene logoraše?

“Sjećam se, bili smo u logoru, a onda smo zatvoreni kao u nekom karantinu, jer se protiv nas vodila istraga. Nevjerovatna je bila naša pozicija tada, jednom zatvoreni kao logoraši, a onda nam kapetan Jezdimir Spasojević određuje pritvor u logoru od 30 dana, i to, pazite, zato što su na području Republike Srpske u toku ratna dejstva, pa bi puštanjem na slobodu postojala mogućnost da okrivljeni pobjegnu i postanu nedostupni organu gonjenja i sudu i izbjegnu eventualna kažnjavanja… Zamislite, nigdje ni riječi o tome da smo mi već zarobljeni, prebijeni, maltretirani i u logoru, nego nam se još dodatno određuje pritvor, kao da je logor Batković neka banja s ljekovitom vodom u kojoj odmaramo”, priča Ključanin.

Dodaje kako je samo u zemlji apsurda, kriminala i laži moguće da ljudi poput Spasojevića i njemu sličnih budu imenovani na visoke funkcije.

“Samo u ovakvoj državi može danas biti imenovan na visoku dužnost u pravosuđu kapetan vojske u toku rata koja je počinila genocid i kojeg je na dužnost sudije vojnog suda imenovao osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, koji je za Spasojevića, tužioca odjela za ratne zločine predsjednik države, a entitet nastao na zločinu – država. Samo u ovoj državi žrtve, svjedoci najgorih zločina, bez ikakvih prava moraju tražiti da najodgovorniji i najbolje plaćeni iole savjesno i pošteno rade svoj posao, kako i naša djeca ne bi doživjela naše životne sudbine”, kaže bivši logoraš i “dobar poznanik” kapetana i zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva TK-a Jezdimira Spasojevića.

“Bilo je i nekih osuđujućih presuda u Batkoviću, ali bila je intencija da idu na liniju, a ne da leže u zatvoru”, kazao je zamjenik glavnog tužioca Jezdimir Spasojević novinaru Federalne televizije o svom “minulom radu” kao Karadžićev kapetan. Ne reče ništa o ubijenim logorašima Batkovića, jer to, očito, i nije bio zadatak koji je pred njega tada bio postavljen.

“Radovan Karadžić je pravosnažno presuđen za genocid, Jezdimir je mala tačkica, šrafić jedan, u toj užasnoj mašineriji. I on mnogo zna i mogao bi sad da procesuira, ali ja ne vjerujem u takve tužioce i zato tražim lustraciju…” rekao je advokat Duško Tomić.

Jukić: Šta će mi smetati…

No, kao on, i kao bivši logoraš Nihad Ključanin ne misle, recimo, Milan Tegeltija i Ružica Jukić, prvi ljudi VSTV-a, a oni su ti koji se “pitaju”. Jukić ne smeta nimalo što je Spasojević od 14. jula 1992. do 30. septembra 1993. godine bio sudija Vojnog suda u Bijeljini, u vrijeme kada su nad nesrbima Bijeljine i Brčkog od pripadnika Vojske i policije RS-a počinjeni stravični zločini, a bijeljinski sud je na ove zločine “zažmirio”. “Žmurke” se tada igrao i kapetan Jezdimir.

“Šta će mi smetati… znate li vi koliko je sudaca i tužitelja u [entitetu] Federacija Bosne i Hercegovine bilo i na ratištu, i vojne sudije, i to nikome ne smeta … smeta jedino Jezdimir”, rekla je Ružica Jukić.

Nihad Ključanin kazuje na kraju ono što svi znamo, a riječ je o moralnoj dimenziji.

“Jezdimir Spasojević ne može biti dostojan funkcije tužitelja u bh. pravosuđu, bez obzira šta misle ‘jukićke’ i ‘tegeltije’. To će vam reći svaki pošten i pravedan čovjek. Nažalost, pravda i dostojanstvo ne žive u Bosni i Hercegovini”, zaključuje Ključanin.

Izvor: Al Jazeera