Oglasi

Karadžić će se danas suočiti s konačnom presudom

Današnjom presudom trebao bi biti okončan pravosudni postupak koji praktično traje od 1995. godine.
U prvostepenom postupku pred Haškim sudom Radovan Karadžić je osuđen na 40 godina zatvoraEPA

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Haagu objavit će u srijedu pravomoćnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Optužen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

U prvostepenom postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen je na 40 godina zatvora.

Današnjom presudom trebao bi biti okončan pravosudni postupak koji praktično traje od 1995. godine, kada je objavljena i potvrđena prvobitna optužnica protiv osobe koja slovi za inspiratora i čelnika "projekta" koji je doveo do masovnih stradanja i etničkih progona u Bosni i Hercegovini i rezultirao genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici.

Godinama bio u bijegu

Psihijatar porijeklom iz crnogorskog planinskog sela Petnice na Durmitoru, koji je karijeru izgradio u Sarajevu, politički se aktivirao krajem 80-ih godina.

Prvo je postao predsjednik Srpske demokratske stranke u Bosni i Hercegovini, a nakon početka rata i predsjednik samoproglašene republike srpskog naroda, uspostavljene na teritoriji Bosne i Hercegovine, s kojega je cilj bio protjerati sve Bošnjake i Hrvate.

Karadžić je godinama bio neprikosnoveni politički autoritet među bosanskim Srbima, sve dok se s pozicije predsjednika RS-a nije bio primoran povući 1995. godine, pod pritiskom američke diplomatije, odnosno tadašnjeg posrednika SAD-a u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini Richarda Holbrookea.

Iako je haško Tužiteljstvo odmah nakon toga protiv njega podignulo optužnicu, Karadžić je ostao na slobodi sve do 21. jula 2008. godine, kada je uhapšen u Beogradu, gdje je godinama živio prerušen u lik nadriliječnika "Dragana Dabića".

U Scheveningen je prevezen devet dana kasnije.

Prvostepena presuda 40 godina

Suđenje, koje je počelo u oktobru 2009. godine, potrajalo je 499 radnih dana i imalo čak 586 svjedoka.

Prvostepena presuda, kojom je 24. marta 2016. godine proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora, izrečena mu je na osnovu optužnice koja ga je teretila po dvije tačke za zločin genocida, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio te zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka poduhvata, s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".

Činili su to zločinima u općinama diljem Bosne i Hercegovine te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva, pucanjem iz snajpera i granatiranjem, navedeno je u optužnici.

Kao udruženi zločinački poduhvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda - UNPROFOR za taoce, kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Genocid počinjen u Srebrenici

Udruženi zločinački poduhvat odnosi se i na plan za uklanjanje Bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine.

Raspravno vijeće Haškog suda u prvostepenom postupku proglasilo je Karadžića krivim za genocid počinjen na području Srebrenice 1995. godine te za progon, istrebljivanje, ubistva, deportacije, nehumana djela, odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Tom je presudom oslobođen krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini.

Nakon izricanja presude, ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na novi mehanizam, kojem su se i Karadžićeva odbrana i tužiteljstvo žalili na presudu.

Rasprave su održane tokom prošle godine.

Žalbeni postupak obilježile su izmjene u sastavu sudskog prizivnog vijeća.

Theodor Meron se povukao

Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca, zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron, koji je vršio i dužnost predsjednika Haškog suda i Rezidualnog mehanizma, sam se povukao iz vijeća, kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude.

Zamijenio ga je Portugalac Ivo Rosa.

Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedavajući Vagn Pruesse Joensen te suci William Hussein Sekule, Jose Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.