Oglasi

Kapija za prodor Izraela u zemlje sliva Nila

Analitičari vjeruju da Tel Aviv koristi krizu između Etiopije i Egipta u vezi Velike brane na Nilu za jačanje svog utjecaja u Africi.
Izrael je ušao u sukob oko vode Nila u Africi na velika vrata, iskorištavajući regionalne promjeneEPA

Piše: Mohamed Mohsen Watad, okupirani Jerusalem

Dok su izraelski mediji izvještavali o zajedničkim vodnim i energetskim projektima između Tel Aviva i Kaira, instituti za sigurnost i strateška istraživanja pomno su se bavili pitanjem izraelskih ambicija da prodre u Afriku i zemlje sliva Nila u kontekstu krize nastale zbog Velike renesansne brane.

Zbog insistiranja etiopskog premijera Abiya Ahmeda, koji ima bliske odnose sa svojim izraelskim kolegom Benjaminom Netanyahuom, na izgradnji Velike brane na Plavom Nilu, pojavili su se strahovi u Egiptu. To je navelo ovu državu da traži od Izraela da posreduje u Addis Abebi kako bi se izbjegla mogućnost suočavanja sa krizom historijskih razmjera.

Sve veći manjak vode u posljednjim desetljećima prisilio je Egipat da se suoči s raznim izazovima koji proizlaze iz ovog pitanja, i da krene u potragu za rješenjima. Prema izraelskim istraživačima, Egipat i Izrael su pokazali svoju stručnost u promociji pitanja koja nisu direktno vezana za sigurnost, pogotovo kada je riječ o važnim ekonomskim interesima.

Proširenje normalizacije

Analitičari se slažu da otvorenost Egipta za stranu pomoć u rješavanju krize s vodom s kojom se suočava, pored praktičnih poteza predsjednika Abdel Fataha al-Sisija vezano za to pitanje, otvara mogućnost za proširenje normalizacije odnosa između Tel Aviva i Kaira.

Vjeruju da Tel Aviv koristi krizu s Velikom branom na Nilu za jačanje svog utjecaja u Africi i radi savezništva s režimom Al-Sisija, upotrebljavajući izraelsko znanje u oblasti upravljanja vodama, pročišćavanja i desalinizacije vode te pretvaranja pustinje u plodno tlo. Time se otvara mogućnost za saradnju na raznim poljima, što može pridonijeti produbljivanju mirovnih odnosa između dvije zemlje.

Što se tiče projekta snabdijevanja Izraela vodom iz Nila preko kanala i vodovoda sa Sinaja, dr. Ofir Winter, istraživač sa Instituta za nacionalnu sigurnost na Univerzitetu u Tel Avivu, osvrnuo se na prijedlog pokojnog predsjednika Anwara Sadata, nakon potpisivanja sporazuma u Camp Davidu, koji se tiče ideje promoviranja projekta dopremanja vode Nila iz Egipta u Izrael kao inicijative za zbližavanje dvaju naroda.

Iako je Sadatov prijedlog tada bio šala, Winter smatra da regionalni uvjeti danas pružaju priliku objema zemljama da ožive ovu viziju i ideju prema kojoj je Kairo pokazivao suzdržanost. Napominje da bi Izrael trebao poticati tu inicijativu i raditi u oblasti voda s nadležnim vladinim ministarstvima, kao i sa privatnim kompanijama i poduzetnicima.

Objasnio je da učešće Tel Aviva i Kaira te drugih regionalnih igrača kao što su Jordan, Saudijska Arabija i Palestinska uprava u izraelsko-egipatskim projektima u oblasti vode i energetike može pružiti dodatnu vrijednost i povećati šanse za uspjeh istih.

Prema ovom izraelskom istraživaču, nakon okončanja izgradnje brane, koja je počela 2013. godine, to će biti najveća brana u Africi koja bi mogla imati veliki utjecaj na vodoopskrbu u Egiptu. Otprilike 90 posto vode Nila koja teče nizvodno u Egiptu dolazi iz Plavog Nila. Godišnji udio Egipta u vodi rijeke Nil iznosi 55 milijardi kubnih metara, dok Sudan prima 18,5 milijardi.

Dr. Eran Lerman, zamjenik direktora Jeruzalemskog instituta za strateške i sigurnosne studije, smatra da je pitanje Velike renesansne brane jedno od najsloženijih dinamičkih regionalnih pitanja koja predstavljaju glavne izazove za stabilnost Al-Sisijeve vladavine i sistema u Egiptu.

Velika brana na Nilu može staviti sudbinu Sporazuma o podijeli vode Nila iz 1929. godine pred mnoga pitanja. Lerman daje prednost mišljenju da će Al-Sisi međunarodnim posredovanjem u Etiopiji i tripartitnim razgovorima između Kaira, Kartuma i Addis Abebe u Washingtonu nastojati stvoriti što prijateljskiju atmosferu s Etiopijom oko budućnosti brane.

Suprotno stavu pokojnog predsjednika Muhameda Mursija, koji je prijetio ratom i upotrebom vojne sile kako bi se osigurala nacionalna sigurnost vode Egipta ako Etiopija spriječi protok vode u rijeku, Lerman kaže da se "vojnik Al-Sisi usredotočio na diplomatski put pokretanjem razgovora o punjenju akumulacije brane" i imenovanjem stranih savjetnika koji će procijeniti utjecaj ovog jednostranog poteza Addis Abebe.

Jedinstvena pozicija

Izrael se, kada je u pitanju opskrba vodom u Egiptu, nalazi u jedinstvenoj poziciji koji mu omogućava pružanje podrške i pomoći. Tel Aviv je već ranije sarađivao s Kairom na pitanjima razvoja poljoprivrede. Rješenja su izraelski projekti za desalinizaciju i prečišćavanje vode na Sinaju i Crvenom moru. Svaki prigovor tome, pod izgovorom protivljenja normalizaciji odnosa s Izraelom, može se prevazići posredstvom treće strane i uz pomoć mediteranskih inicijativa za saradnju, smatra Lerman.

Izrael je ušao u sukob oko vode Nila u Africi na velika vrata, iskorištavajući regionalne promjene, izjavio je Moshe Terdiman, istraživač na Izraelskom institutu za bliskoistočne političke studije Mitvim. Terdiman smatra vjerovatnim da će Kairo tražiti od Tel Aviva da intervenira u Addis Abebi kako bi se postigao kompromis i zadržala godišnja kvota Egipta u vodi rijeke.

Ovaj izraelski istraživač smatra da se trenutno vodi treća i posljednja bitka između zemalja sliva Nila - Egipta, Sudana, Eritreje i Etiopije, stoga je Kairo zatražio od Tel Aviva da izvrši utjecaj na Etiopiju i pomogne mu u rješavanju krize.

Terdiman naglašava da je položaj Izraela u slivu Nila i Crvenom moru bolji nego ikad prije, jer je Tel Aviv ojačao svoj politički, vojni i obavještajni utjecaj i svoju ulogu regionalne supersile. U svjetlu krize oko Velike brane na Nilu, Izrael prvi put u povijesti održava pune diplomatske odnose ili tajne kontakte sa svim zemljama Crvenog mora, izuzev Jemena.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.