Kapetanović za AJB: Premalo inspektora za kontrolu hrane u Sarajevu

Mali broj inspektora jedan je od osnovih razloga izbijanja zaraznih bolesti ili mogućih trovanja (Al Jazeera)

Piše: Ibrahim Sofić

Nakon što je više desetaka djece iz sarajevskih vrtića primljeno u bolnicu, a 21 ih je zadržano na liječenju, zbog sumnji na trovanje hranom, potražili smo mišljenje stručnjaka o tome ko i kako vrši kontrolu sanitarnih uslova u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

U najkraćem, informacije su zabrinjavajuće.

Samo šest inspektora vrši sanitarnu kontrolu svih vrtića, škola, drugih obrazovnih ustanova, restorana i drugih ugostiteljskih objekata, kao i kuhinja u javnim i privatnim ustanovama na području bosanskohercegovačkog Kantona Sarajevo. Ovu cifru potvrdili su nam i iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Prekršajni nalog i privremeno zatvaranje

Sanitarni inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS kontinuirano, tokom cijele godine vrše usmjerene i redovne nadzore kod svih subjekata koji posluju hranom, navode iz ove Uprave za Al Jazeeru.

„Tu, između ostalog, mislimo na ugostiteljske objekte, javne kuhinje, ali i bolnice, domove za zbrinjavanje starih i iznemoglih lica, studentske domove, školske i predškolske ustanove.  Aktivnosti se realiziraju u skladu sa Programom i planom rada Inspektorata sanitarne, zdravstvene i farmaceutske inspekcije, kojim se svake godine u proljetnim i ljetnim mjesecima planiraju i pojačani nadzori u ugostiteljskim objektima koji prometuju lahko kvarljivim namirnicama“, ističu.

Inspektori vrše pregled prostorija, uređaja i opreme, odjeće i obuće uposlenika, kao i prateće dokumentacije, a istovremeno uzimaju uzorke namirnica i briseve radnih površina na laboratorijsku analizu.

Kada je riječ o sankcijama, inspekcija može privremeno zatvoriti objekat dok se on temeljno ne očisti i ne obavi dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija; rješenjem narediti otklanjanje nedostataka uočenih u toku inspekcijskog nadzora, te podnijeti prekršajni nalog za učinjeni prekršaj.

„Najčešći razlozi radi kojih inspekcijski organi sankcionišu subjekte su nehigijenski uslovi u objektu, nepropisna radna odjeća uposlenih, neobavljeni sanitarni pregledi, kao i preventivne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.“

Prije rata u Bosni i Hercegovini, odnosno prije 1992. godine njihov broj je bio daleko veći, tačnije 27, a broj objekata koji su trebajli kontrolirati daleko manji.

No, na 1.276,9 kvadratnih kilometara koliko iznosi površina Kantona, sada ih djeluje svega šest. Ako se uzme u obzir da se skoro svaki dan otvara neki novi poslovni prostor sa raznim namjenama, da se svaki dan spremaju obroci za hiljade mališana u raznim ustanovama, onda informacija da se ljudi koji kontroliraju čistoću i uslove rada na tim lokacima mogu izbrojati na prste dvije ruke, zaista brine.

Ekstremna situacija

Osman Kapetanović, bivši načelnik Sanitarne inspekcije KS, sada u mirovini, za Al Jazeeru navodi kako je mali broj inspektora jedan od osnovih razloga izbijanja zaraznih bolesti ili mogućih trovanja, čije simptome ima veliki broj djece sarajevskih vrtića.

„Ja sam za vrijeme svog mandata kao načelnik, koji je trajao više od 10 godina, u svakom izvještaju navodio uvijek osnovnu stvar koja je izvor svih rizika, a to je da je broj inspektora nedovoljan u odnosu na postojeće normative da bi se mogao efikasno pokriti kanton kao cjelina, te da se efikasno obavlja funkcija kontrole javnog zdravstva“, ističe Kapetanović.

Dodaje kako je razlika broja uposlenih prije i poslije rata radikalan rez u sistematizaciji, te da slučaj od prije nekoliko godina iz Sarajeva kada je veliki broj ljudi obolio zbog nekontrolirane hrane upravo pokazatelj smanjene frekvencije inspektora.

„U odnosu na prijeratni period, broj objekata u nadzoru se višestruko povećao, a broj inspektora se  smanjio, pa je tako došlo do jedne ekstremne situacije“, ističe Kovačević.

Na pitanje da li postoji neki raspored kontrola, ističe kako nema normativa o broju sanitarnih kontrola određenih objekata jer nema ljudi. Radi se na osnovu godišnjeg plana i programa, a u Sarajevu svakodnevno dolazi do promjena (otvaranja i ukidanja) objekata raznih primjena – bilo da je riječ o ugostiteljskim, trgovinskim, obrazovnim ili objektima raznih drugih namjena.

Uobičajena šema

Al Jazeera je ranije pisala kako sarajevski vrtići imaju problema sa manjkom prostora, pa su im kapaciteti ispunjeni iznad mogućnosti, a to je za ovog stručnjaka jedna od predispozicija za širenje bolesti.

„Osnovana pretpostavka problema je i prebukiranost vrtića, kao što se zna da je kod djece kontagioznost velika.“

Tokom inspekcijske kontrole, postoji standardna i uobičajena šema kontrole. Posmatraju se i pregledaju prostorije, uređaji, oprema, mjesta gdje djeca borave…

„Također se provjerava sanitarna dokumentacija osoblja koje dolazi u kontakt s djecom. Provjerava se i svaka lokacija gdje god se prometuje namirnicama, da li to zadovoljava osnovne sanitarne uvjete i uzimaju se obavezno uzorci hrane“, objašnjava Kapetanović.

Izvor: Al Jazeera