Oglasi

Kampanja za predsjednika Hrvatske: Nekim kandidatima mediji i ne trebaju

Ili se svađaju s novinarima, ili ih izbjegavaju, ili ih biraju, ili ih jednostavno zaobilaze - različita je praksa kandidata za hrvatskog predsjednika.
Po posljednjim podacima, na izborima za novog predsjednika hrvatski građani mogli bi birati između 10-ero kandidataReuters - Ilustracija

Broj kandidatkinja i kandidata za predsjednički ured na Pantovčaku ovih je dana postao dvoznamenkast, nakon što je kandidaturu za izbore na kojima će hrvatski građani birati novog predsjednika, odnosno novu predsjednicu već najavilo ili potvrdilo njih 10-ero.

Iako službeno i osobno nije potvrdila da će u predsjedničku utrku, aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prvo je na obilježavanju Dana pobjede u Kninu rekla novinarima kako se želi i idućih pet godina [kao predsjednica] viđati s njima na kninskoj tvrđavi. Potom je za Hrvatski tjednik govorila o mnogo čemu, među ostalim i o kandidaturi, a na naslovnici je pisalo „Želim drugi mandat“. U kampanji su već odavno Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija Hrvatske), neovisni kandidati Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić, bivši Mostovi ministri Tomislav Panenić i Vlaho Orepić, potom Ivan Pernar, saborski zastupnik koji je nedavno izašao iz Živog zida i osnovao stranku koju je nazvao po sebi, dvije kandidatkinje – Katarina Peović i Dalija Orešković, a odnedavno im se priključio i Dejan Kovač, ekonomist s Princetona iza kojeg je stala Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS).

Za većinu njih, pogledom na televizijske kanale, u novine ili portale, karakteristično je da su vrlo često u svađi s novinarima, ili biraju medijske kuće putem kojih će se obratiti javnosti, ili medije jednostavno ignoriraju. Nekima od njih mediji i ne trebaju, jer vrlo vješto koriste prednosti društvenih mreža. No, koliko im takva ideja, bilo da je riječ o svađi, ignoriranju ili biranju novinara i medijskih kuća, odnosno korištenju prednosti suvremene tehnologije u komuniciranju s javnosti, u ovoj fazi priprema za izbornu utrku zapravo može štetiti?

Čekajući potez protivnika

Stručnjak za politički marketing Krešimir Macan kaže kako im takav pristup ne može štetiti, pogotovo ne u ovoj fazi kampanje, kako „ne bi prerano morali odgovarati na određena pitanja“.

„S jedne strane zato sto još nisu do kraja izbrusili svoje programe i poruke, a s druge jer očekuju negativnu kampanju protukandidata. Ne vjeruju medijima i upravo zbog toga biraju kanale preko kojih će komunicirati, s kojima mogu razmijeniti ekskluzivnost za neku vrstu dogovora o temama koje će se otvarati. Mediji mogu postaviti agendu koja ne odgovara kandidatima i u ovoj fazi je oprez možda i bolja taktika nego što se na prvu čini. Bolje biti nedostupan, nego prerano potonuti“, ukazuje Macan.

Nije neobično da političari biraju medije preko kojih će slati svoje poruke, konstatira Boris Pavelić iz Novog lista, novinar s dugogodišnjim iskustvom koji je ispratio brojne kampanje, kandidate i političare. No, napominje i da bi „mediji koji drže do sebe trebali birati političare kojima će dopustiti da preko njih komuniciraju“.

„Nije li logično da je Kolinda Grabar-Kitarović odabrala baš ultradesni Hrvatski tjednik da u njemu objavi kandidaturu? Možete li zamisliti da s istim takvim porukama, s istim takvim intervjuom, objavi kandidaturu u bilo kojem mediju srednje struje, a kamoli ljevice? 'Medij je poruka' – poznata rečenica u ovom kontekstu dobiva i novo, sadržajno značenje“, ukazuje Pavelić.

Prema njegovim riječima, „manji je problem to što političari odabiru medije – ozbiljniji je problem što mediji ozbiljno tretiraju čak i političare kakva je aktualna hrvatska predsjednica“.

Mediji još uživaju status relevantnog društvenog arbitra

Zanimljiv je komunikološki fenomen način na koji medije koristi, odnosno ne koristi američki predsjednik Donald Trump. Još se davno posvađao sa svim vodećim medijima, uključujući CNN, The New York Times i The Washington Post te uz njih koristi, sada već poštapalicu „fake news“, odabrao za sebe Fox News, ali i Twitter.

Slijede li, u tom smislu, potencijalni kandidati za predsjednika/predsjednicu Hrvatske možda Trumpovu taktiku svađe s novinarima, računajući na izravno obraćanje biračima (iako društvene mreže baš i ne koriste poput njega)? Pavelić odgovara kako „nema političara u Hrvatskoj koji tradicionalne medije napada kao što ih napada Trump“. Hrvatski mediji, dodaje, „ma koliko neotporni na političko-ekonomske pritiske bili, još uvijek uživaju status relevantnog društvenog arbitra, kako i treba biti“.

„Takav status američkih medija, koji su među najuglednijima u svijetu, Trump sustavno nastoji srušiti i to je vjerojatno jedna od najopasnijih 'tekovina' njegovog mandata. U Hrvatskoj, slično kao u Americi, politička i medijska scena podijeljena je sve više, ali desni političari ovdje ne nasrću na medije srednje struje kao što čini Trump“, kaže Pavelić.

Napominje i kako društvene mreže, „na svu sreću naravno, još nisu potpuno preuzele politički diskurs, kao što u Americi nastoji Trump“.

„Čudim se da lijevi i mladi kandidati za predsjednicu Republike, poput Katarine Peović iz Radničke fronte, nisu dovoljno iskoristili neslućeni potencijal društvenih mreža, da dosegnu do građana koji apstiniraju i motiviraju ih da izađu i glasaju za njih“, navodi Pavelić.

Trumpovi trikovi, ali samo djelomično

Doduše, postoje političari na Balkanu koji se u nekim stvarima nastoje ugledati na Trumpa – neki mu namjeravaju dati podršku i pozvati svoje sunarodnjake da na narednim izborima glasaju za njega (što je učinio Ivica Dačić, šef diplomacije Srbije), dok mu se drugi, primjerice, svim silama nastoje približiti na zajedničkom fotografiranju (kao što je to svojedobno učinila Grabar-Kitarović). U tom smislu, Macan primjećuje i da koriste Trumpove trikove, doduše „samo djelomično“.

„Miroslav Škoro je objavio kandidaturu na društvenim mrežama i bio je hit dana. Dakle, pokazao je medijima da može i bez njih. No, pokazao je da je to kanal koji se kod nas koristiti prilično jednosmjerno – da šaljete vaše poruke, no ne nužno i da odgovarate na pitanja iz već gore navedenih razloga. U svakom slučaju društvene mreže mogu pomoći u stvaraju dojma otvorenosti prema javnosti, iako se i tu radi o prilično kontroliranim uvjetima“, kaže Macan.

Koristili Trumpove trikove i/ili društvene mreže za zaobilaženje medija, odnosno birajući medijske kuće ili gostujući po svima kako bi se što više približili biračima, sve kandidatkinje i kandidati svjesni su da je pred njima duga utrka, jer su izbori tek s početkom zime. A još je ljeto… Stoga će im biti potrebno pažljivo osmisliti kampanju obraćanja biračima, jer će im svaki post, tweet, objava, izjava ili gostovanje, kao i svaki glas, biti itekako važan.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.