Kalkan: Zalagat ću se za evropski put BiH

Razgovarala: Snježana Mulić-Softić

Prošle nedjelje Kongres Radničke partije za Holandiju (PvdA) zvanično je kandidirao Nejru Kalkan za članicu Evropskog parlamenta (EP).

Tridesetogodišnja Nejra, rođena Sarajka, koja je kao izbjeglica sa roditeljima napustila BiH, ovom kandidaturom je postala prva Bosanka iz Holandije koja je kandidirana za EP.

Rođena 1983. godine. Osnovno školovanje je počela u Sarajevu, da bi ga, zbog rata, nastavila u Holandiji. 

Danas živi na relaciji Brisel-Kaltwijk, a posljednje četiri godine radi na poziciji više savjetnice u Evropskom parlamentu kao stručnjakinja za pravosuđe, unutrašnje poslove i građanska prava u Evropi. Također, savjetuje članicu EP-a Emine Bozkurt o pitanjima koja se tiču BiH i prava žena na zapadnom Balkanu.

• Gospođice Kalkan, koliko je bio težak put od izbjeglice do osobe koja je uspjela u holandskom društvu?

Kalkan: Kada je rat počeo niko nije mogao sanjati da će toliko dugo trajati, pogotovo zato što se to dešavalo u Evropi. Međutim, moja porodica je uvidjela da kraja neće biti skoro, pa smo odlučili da izbjegnemo. Živjeli smo u izbjegličkim centrima u iščekivanju statusa. Tokom boravka u izbjegličkom centru u Rurmondu na jugu Holandije, gdje sam išla u školu za izbjeglice, dobili smo zadatak da napišemo šta za nas znači sloboda. To mi nije bilo teško napisati, jer bih se, još kao dijete, uvijek ljutila kada bih vidjela nešto što je nepravedno i branila sam slabiju stranu.

Evropski parlament postoji radi građana i treba slušati njihov glas, uključujući i glas bh. dijaspore.

Moj rad je izabran kao najbolji i dobila sam šansu da ga predstavim na proslavi 5. maja, Dana oslobođenja Holandije u Drugom svjetskom ratu. Tada sam vidjela kako u ovoj zemlji postoje šanse za svakoga ko hoće da se bori i radi za svoj cilj. To mi je bila motivacija da što prije naučim jezik.

Kad sam saznala da možemo ostati u Holandiji i kad smo dobili smještaj u Katwijku, odlučila sam što prije studirati i sama se boriti za svoja, a onda i za prava onih koji to sami nisu u stanju. Poslije srednje škole, u kojoj sam dobila šansu da usavršim više stranih jezika i perfektno naučim holandski, odlučila sam studirati pravo. Nakon diplomskih studija, gdje sam naučila osnovu holandskog prava, otišla sam u Amsterdam na postdiplomski studij iz međunarodnog i evropskog prava. Tokom studija sam se najviše interesirala za ljudska prava.

• Šta Vas je motiviralo da se zainteresirate za politiku?

Kalkan: Nakon svega što se desilo – rat i boravak u izbjeglištvu – rekla sam: Ovo se nikad više i nikom ne smije desiti i ja ću uraditi sve što mogu da spriječim da se nešto ovako opet dogodi. Amerika je igrala veću ulogu u postizanju mira u Bosni nego Evropa, a tako smo blizu. Tako sam poslije studija aplicirala za  „Humanity in action “ (Humanost u akciji ili HIA), program koji obrazuje, inspiriše i povezuje globalnu mrežu studenata, mladih profesionalaca i već ostvarenih lidera, posvećenih promociji ljudskih prava, različitosti i aktivnog građanstva u njihovim zajednicama i širom svijeta.

Prvačić bez pionirske kape

„Bila sam prva generacija prvačića koja nije primljena u Pionirsku organizaciju. Izostala je i svečana akademija tim povodom, kao i crvena marama i titovka sa petokrakom. U to vrijeme sam silno zavidjela sestri, jer je ona bila pionir. Sjećam se i drugih, uglavnom lijepih momenata iz svog bezbrižnog djetinstva u Sarajevu. Voljela sam svoju učiteljicu i željela sam i sama to postati, ali je poslije počeo rat i stvari su se promijenile“, prisjeća se Nejra svog ranog djetinjstva.

„Humanost u akciji“ počinje od proučavanja Holokausta – najtežeg primjera kolapsa demokratskog društva, te proučavanja primjera uskraćivanja prava manjinama. Kao svoj akcioni plan prvo sam pisala o važnosti različitosti u amsterdamskim školama, a poslije toga sam pravila koncept programa za BiH, tako da mladi iz BiH imaju pristup tom programu i šansu za staž, te sam pomagala u dobijanju finansija za ovakve projekte. HIA nudi mogućnost profesionalnog razvoja kroz programe u Američkom kongresu i odlučila sam se za to prijaviti.

Boravak od šest mjeseci u Američkom kongresu, na visokom političkom nivou, pružio mi je mogućnost da naučim o diplomatskoj i internacianolnoj saradnji. Vratila sam se u Evropu sa željom da to iskustvo iskoristim i dam svoj doprinos miru i razvoju Evropske unije, posebno u doba ekonomske krize, kada je lako tražiti “žrtvenog jarca”.

• Zbog čega ste se opredijelili za socijaldemokratsku stranku?

Kalkan: Zato što vjerujem u ideale za koje se bori PvdA, partija čija sam članica i ispred koje sam kandidatkinja za Evropski parlament. Ideali socijaldemokratije bazirani su na pet glavnih principa: sloboda, demokracija, pravda, održivost i solidarnost. Drugim riječima, kada bih ja bila bogata, a moj komšija živio u siromaštvu, ne bih mogla živjeti ne osvrčući se i misleći – svako treba brinuti za sebe. Vjerujem da svi ljudi imaju pravo na život dostojan čovjeka i da onima koji to ne mogu ostvariti sami u tome treba pomoći, dajući svima iste šanse da ostvare svoje želje i bolju budućnost.

Socijaldemokratski pokret se protivi kršenju ljudskih prava i protiv je nerazumne nejednakosti prihoda i moći, protiv siromaštva i diskriminacije. Odrasla sam u kući koja je gajila ove ideale. Za te ideale se bori i PvdA (Radnička partija) za koju radim. Baš zbog toga sam se i učlanila u tu partiju.

Članovi EP-a su optimistični u vezi sa antivladinim protestima u BiH i vjeruju kako je dobro da građani konačno žele uzeti sudbinu u svoje ruke. 

PvdA je po svom sastavu jako pluralna, kao što je i samo holandsko društvo. U novembru je pokrenut proces za kandidiranje članova partije koji su se svojim radom dokazali, te koji po svom profilu zaslužuju biti kandidati za članove Evropskog parlamenta.

Osnovana je posebna Komisija za izbor kandidata pod vodstvom Joba Cohena, bivšeg lidera stranke PvdA. Komisija je ocijenila prijavljene kandidate i odlučila o listi. U prošlu nedjelju je Kongres partije formalno potvrdio tu listu i time sam oficijelno postala kanidatkinja. Sada mi predstoji izborna kampanja za izbore, zakazane za 22. maj.

• Da li kao buduća članica Parlamenta možete pomoći Bosni i Hercegovini i na koji način?

Kalkan: Evropski parlament radi za sve građane Evrope. Kao ekspertica za građanske slobode, unutrašnje poslove i pravosuđe u Evropi i kao savjetnica za BiH naučila sam mnogo toga. Mislim da BiH, koja pretendira za članstvo u Evropskoj uniji, predstoji dosta rada na tom putu.

Prije tri godine u EP-u smo održali konferenciju za mladu bh. dijasporu, uglavnom iz Holandije, ali i drugih evropskih država. Tu sam mogla vidjeti kako su mnogi mladi ljudi, kao i ja, koji smo porijeklom iz BiH, zainteresovani da daju svoj doprinos demokratskom razvoju države. Moja kanididatura je šansa da društvo koje je raznoliko dobije glas svih građana. Mislim da je evropska perspektiva jako važna za bolju budućnost i razvoj BiH i u Parlamentu ću se boriti za to.

• Da li ste kao muslimanka iz BiH imali otpora u Holandiji prilikom političkog angažmana, budući da je jedna od snažnih partija u toj zemlji desničarska nacionalistička stranka, čiji je protagonista Geert Wilders poznat kao ekstremista?

Kalkan: Moja partija se bori za ravnopravnost i protiv je diskriminacije građana po bilo kojoj osnovi, uključujući i onu na osnovu vjerske pripadnosti. Zato je jako važno da se čuje glas socialdemokrata, koji se za to bore, posebno u doba ekonomske krize. Mislim da ljudi koji, kao ja, vjeruju u ideale slobode i ravnopravnosti, trebaju izaći na izbore i dati svoj glas za evropsku saradnju i moguća evropska rješenja za nastalu krizu, te da se na taj način suprotstave nacionalističkim ili ekstremnim tendencijama.

• U zadnje vrijeme se primjećuje da u Evropi jača ekstremna desnica. Kakva je kompozicija Evropskog parlamenta?

Kalkan: Ekonomska kriza je potaknula jačanje ekstremne desnice. U EP-u je najveći politički klub Klub zastupnika Evropske pučke stranke (kršćanski demokrati). Njih treba razlikovati od ekstremne desnice. Socijaldemokrati su drugi najveći klub. Nakon njih slijedi Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Evropu, Klub zastupnika Zelenih/ Evropskog slobodnog saveza.

Manji klubovi su Evropski konzervativci i reformisti i Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene evropske ljevice i Nordijske zelene ljevice, te još jedan mali broj nezavisnih članova.

• Da li imate kontakte sa političkim strankama u BiH?

Kalkan: Kao savjetnica u Evropskom parlamentu sarađivala sam sa različitim političkim strankama iz BiH. Također, radim za neformalnu grupu „Prijatelji Bosne i Hercegovine“, koju smo osnovali kao platformu koja prevazilazi partijska opredjeljenja, te služi kao platforma za međunarodne i lokalne organizacije i civilno društvo u BiH. Imala sam kontakte sa raznim stranama iz cijelog društva BiH.

• Koje je, po Vama, najbolje rješenje za BiH i šta se može očekivati od Evrope u tom pogledu?

Kalkan: Evropski parlament postoji radi građana i treba slušati njihov glas, uključujući i glas bh. dijaspore u Evropi, te njihove želje o pitanju na koji način žele urediti svoju zemlju. Treba ih podržavati u borbi za njihova prava.

Mislim da je podrška iz EU-a ključna u neutralizaciji preovladavajućeg straha, koji nacionalističke stranke koriste da održe status quo. Vrata Evropske unije su otvorena za BiH, zavisno od brzine kojom će ona biti u mogućnosti provesti reforme. Mislim kako je važno da fokus bude na razvoju oblasti koje BiH što prije vode ka evropskom putu – oblasti važne Evropi, a koje i građani BiH traže. Mislim kako je važno da EU nastavi pružati podršku BiH i da njenim građanima ponudi jasnu evropsku platformu, posebno onda kada oni misle da ih niko više niti vidi niti čuje.

• Kako gledate na aktuelne antivladine proteste u BiH?

Kalkan: Protesti nisu iznenađujući. Godinama se očekuju reforme, a na političkom nivou se ništa ne dešava. Dok se socijalno-ekonomska situacija pogoršava, nikakve pozitivne odluke se ne donose. Zato su ovi protesti bili neizbježni.

Evropska unija sa zabrinutošću prati situaciju u BiH. Članovi EP-a su optimistični i vjeruju kako je dobro da građani konačno žele uzeti sudbinu u svoje ruke. Razmatraju se modaliteti o tome kako dalje postupiti sa reformama da bi BiH mogla aplicirati za status kanidatkinje članice. Govori se, također, mnogo
o angažmanu EU-a u pomoći rješavanju ekonomske i političke situacije u BiH. 

Izvor: Al Jazeera