Kakve bi posljedice imalo povlačenje vojnika SAD-a iz Njemačke?

'Američki vojnici u Njemačkoj prije svega štite interese Washingtona', kaže Avdagić (Al Jazeera)

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će smanjiti broj vojnika te zemlje u Njemačkoj, i to gotovo za 9.500, što je potez kojim želi kazniti, prema njegovim riječima, Berlin. Ono što je upitno, smatra Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, jeste može li američki čelnik svoje prijetnje provesti u djelo i da li bi one imale posljedice kakve Trump očekuje.

  • Štite li američki vojnici zaista Njemačku, kako to tvrdi Donald Trump, ili ne, kako tvrdi Berlin?

– Ovdje je riječ i o jednom i o drugom. Amerikanci su u Njemačkoj prije svega zbog zaštite vlastitih interesa, kao globalne sile, te da bi potvrdili da rade na transatlantskim odnosima i da su okosnica obrane Europe.

S druge strane, sama Njemačka je nakon Drugog svjetskog rata nedovoljno ulagala u svoju obranu i, naravno, u tom pogledu američke snage na njenoj teritoriji predstavljaju određeni štit.

Bitno je naglasiti da situacija nije jednaka onoj kakva je bila u doba hladnog rata, kada je tamo bili stacionirano osam-devet puta više američkih vojnika.

Naravno, situacija se dodatno usložnjava u posljednje vrijeme i sigurnost Europe nije na istoj razini i ne možemo je gledati jednakim očima onako kako je to bilo prije nekih petnaestak godina.

Ukratko, Amerikanci su tamo i zbog zaštite Njemačke i cijelog europskog kontinenta, ali i zbog vlastitih interesa, odnosno interes SAD-a ipak je važniji i nosi prevagu.

Vojnim prisustvom Washington dokazuje i pokazuje svoju poziciju i važnost na globalnoj sceni, ne samo sigurnosnoj nego i međunarodnoj.

  • Bi li najavljeno povlačenje američkih vojnika iz Njemačke utjecalo na odnos snaga u svijetu?

– Još ne znamo hoće li doista doći do povlačenja američkih vojnika, jer ta odluka nailazi na veliki otpor u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ključno je da otpor u ovom slučaju nije toliko jak među oporbom, odnosno ne dolazi samo iz Demokratske stranke nego ovog puta oporba odluci dolazi direktno iz redova Trumpovih republikanaca i ona nije mala.

Može se reći da su gotovo svi predstavnici republikanca koji rade na segmentu obrane i sigurnosti gotovo unisoni da to nije dobar čin.

Trump može samostalno donijeti odluku o povlačenju, unatoč protivljenju, prije svega, unutar njegove stranke, ali je pitanje može li se to tek tako provesti, s obzirom na sadašnje podjele i probleme, jer stvari nisu tako jednostavne. Donošenje odluke je jedna stvar, a prelamanje toga unutar američke političke scene je potpuno druga.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Što se tiče odnosa snaga u svijetu, hoće li u Njemačkoj biti 35.000 ili 25.000 američkih vojnika ne čini veliku promjenu.

Važno je naglasiti da u Njemačkoj trenutačno od tih 35.000 ljudi nešto više od trećine čine ljudi koji su vezani za zrakoplovne snage.

Ne može se tek tako povući tisuću jer to nisu vojnici koji su tek tako u šatorima nego je riječ o cijeloj logistici.

A ako se doista smanji ta brojka ljudi, mora se ozbiljno smanjiti broj pripadnika zračnih snaga, jer se ne može sve uzeti od kopnenih snaga, jer bi onda oni postali logistički nesposobni.

Samim tim, mora se umanjiti broj vojnika i od one trećine koja predstavlja zračne snage, a to znači da će biti riječ i o povlačenju zrakoplova, što je već vrlo snažnija poruka, odnosno doista će se osjetiti na razini sigurnosti zračnog prostora ne samo Njemačke nego i svih saveznika, barem što se tiče Europe.

  • Rusiju, nakon relativno kratkog zatišja, ponovo predstavljaju kao glavnu prijetnju. Je li ona zaista takva prijetnja kakvom je pokušavaju predstaviti?

– Kada govorimo o Europi, tu moramo napraviti određene podjele. Imamo Europu koja je u Europskoj uniji i Europu koja je u NATO-u te Europu koja nije ni u EU-u ni u NATO-u. Što se tiče Europe koja je i u EU-u i u NATO-u, prijetnja je minimalna i morao bi biti suludi potez da dođe do napada na neku članicu Europske unije ili NATO-a, ili zemlje koja je i jedno i drugo, što je najčešći slučaj.

Međutim, prisutnost američkih snaga i NATO-a u Europi nije garancija samo članicama NATO-a i Unije nego ona služi i kao garancija i drugima. A kada govorimo “drugima”, vidjeli smo šta se dogodilo u Ukrajini. Ne možemo to nikako drugačije nazvati nego invazijom Rusije na Ukrajinu, gdje je odsječen cijeli jedan veliki komad teritorija. Ne može se tu dogovoriti da su sami ukrajinski državljani odlučili da se pripoje Rusiji bez ikakve intervencije ili da se Donbas, odnosno tzv. regija Novorusija bori sama protiv Ukrajine bez ikakve asistencije i pomoći Rusije. To bi bilo skretanje pogleda u stranu od nečega što jako blješti i što je jako vidljivo.

Zatim imamo Gruziju, gdje postoje dvije odmetnute regije i intervencije koje je izvela Rusija. Imamo situaciju između Armenije i Azerbajdžana koja je direktno vezana uz Rusiju, zatim situaciju u Moldaviji, gdje imate stacionirane ruske snage.

Naravno, imamo i pitanje što će se događati na Balkanu, gdje još imamo neriješeno pitanje srca Balkana, odnosno neriješeno pitanje Bosne i Hercegovine, pitanje Srbije, koje nisu članice. A činjenica je da je NATO temelj stabilnosti i završetka rata u Bosni i Hercegovini. Ako to sve uzmemo u obzir, onda će nekome ko nije u Njemačkoj možda biti jasno šta znači prisustvo američkih snaga.

A mnogima je manje poznato da su američke snage prisutne u većem broju europskih zemalja, čak i u našem susjedstvu.

  • Može li odluka o povlačenju američkih vojnika iz Njemačke imati posljedice na Balkan i ruski utjecaj na regiju?

– Za sada ne, jer ovo nije poruka koja je usmjerena Balkanu. Što se tiče naše regije, važnije je ono što će se odviti na najavljenom susretu Donalda Trumpa sa čelnicima Kosova i Srbije. Bit će izuzetno važno kako će se odviti ta priča i tu ćemo vidjeti kakav je stav ove administracije što se tiče zemalja bivše Jugoslavije.

Međutim, ova poruka o povlačenju iz Njemačke može biti prvi korak i naravno da se svi boje da bi to mogao biti samo početak, odnosno da bi nakon ovog povlačenja moglo doći do drugih povlačenja, kojima bi se poslala znatno snažnija poruka svima koji su ovdje prisutni u Europi, a to nisu samo zemlje u Europi nego i oni koji imaju određene interese u Europi.

  • U objavi o povlačenju vojnika američki predsjednik nazvao je Njemačku i “delinkventom”. Šta je povod za takve komentare?

– Teško mi je reći što se točno uvezuje s tim. Činjenica je da je Trump nezadovoljan i već duže vrijeme izražavao je to nezadovoljstvo i po pitanju trgovinskih odnosa i po pitanju ulaganja Njemačke u obranu, a nijedno pitanje od ta dva nije lako rješivo.

Ne može se i nije dopustivo sa stajališta europske strane da se pokušava Europsku uniju razbiti na komade. Mi, a s obzirom na to da dolazim iz zemlje članice EU-a to mogu reći, moramo pregovarati o trgovinskim problemima na razini Europske unije i ne možemo dopustiti da se to svodi na Njemačku ma koliko ona bila velika i utjecajna. I sva ta pitanja vezana za Europsku uniju moramo rješavati paketno.

Činjenica je da se ulaganja u obranu moraju povećati, međutim, mnogo prije dolaska Donlada Trumpa na čelo SAD- dogovoren je rok dokad se zacrtani ciljevi moraju ispuniti, što je okvirno do 2024. Ono što se nama dogodilo i što će jako utjecati na taj rok jest koronakriza, koju prati ekonomska kriza i zbog koje ne znamo u kojoj će se mjeri moći odvijati planovi za ulaganja.

Bitno je naglasiti da nije moguće u multilateralnim odnosima imati tako krut, nepopustljiv stav da netko mora nešto točno uraditi i to nije dosad bilo tako od strane SAD-a.

Mada se mora reći da, kada je riječ o ulaganju u obranu, nije moguće reći da Amerika nema pravo to zahtijevati nakon što je godinama doista bila glavni oslonac i štit na cijelom transatlantskom području.

  • Jedan od Trumpovih razloga za povlačenje vojnika jest i finansijsko kažnjavanje Njemačke, odnosno tvrdnja da će time utjecati na ekonomiju te zemlje.

– Povlačenje američkih vojnika sigurno će utjecati na lokalnu ekonomiju. Njemačka ekonomija je preglomazna da bi se povlačenje 10.000 potrošača s njenog tržišta toliko jako osjetilo, ali lokalne zajednice iz kojih će ti ljudi odlaziti to će itekako osjetiti, i to ne samo u ekonomskom smislu.

Riječ je o višedesetljetnoj povezanosti lokalnih zajednica s američkom vojskom, gdje su oni u nekom dubokom suživotu i odlazak će uzrokovati ne samo ekonomske posljedice nego će to utjecati i općenito na izgled te zajednice, koja je na neki način bila amerikanizirana zbog prisustva američkih snaga. Sociološki gledano, teško je prognozirati kolike će te posljedice biti, ali, kao što sam rekao, ovo nije konačna odluka, pa ostaje da se vidi hoće li doista doći do provođenja ovih prijetnji.

Izvor: Al Jazeera