Oglasi

Kako upravljati vrijednim nacionalnim resursom kakav je voda

Važno je posvetiti se vodi i povesti brigu o njoj kako bi se spriječilo daljnje zagađivanje, ali i uvoz stranih voda koji je još uvijek velik, kažu stručnjaci.
Gubici u vodovodnim sistemima su generalno visoki što dovodi do prekomjerne eksploatacije vodnih resursa i velikih troškova distribucijeUstupljeno Al Jazeeri

Sektor vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda i sektor vodnih usluga u BiH karakterizira nedostatak pristupa kvalitetnim uslugama, slaba izvedba sektora i upitna održivost pružanja vodnih usluga. Kroz intenzivne konsultacije i koordinaciju u okviru Platforme za dijalog usvojen je Dokument o politikama koji će služiti kao polazna osnova za pokretanje reforme sektora vodnih usluga u BiH.

Udruženje za oblasti voda i zaštitu okoliša „Aquasan mreža u BiH“ je organizacija koja je nastala kao odgovor na izazove u sektoru voda i zaštite okoliša u BiH s ciljem da se ojača saradnja između relevantnih sektorskih aktera, promoviraju i zagovaraju zajednički interesi sektora i omogući učenje kroz razmjenu pozitivnih iskustava, saznanja, informacija i najboljih praksi te doprinese jačanju ljudskih, organizacionih i institucionalnih kapaciteta u sektoru voda i okoliša.

U cilju unapređenja vodosnabdijevanja, prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda, Aquasan mreža je medijima u Bihaću predstavila Dokument o politikama sveobuhvatnog unapređenja sektora vodnih usluga u BiH koji, istaknuto je, nije dovoljno posvećen kvalitetnim vodnim uslugama, ima slab učinak i nepotpun zakonodavno - pravni institucionalni okvir.  

Ne postoji jasno definisana vizija, ali niti jasna politika koja bi odredila pravac djelovanja u narednom periodu.

„U Bosni i Hercegovini sektor vodnih usluga karakterizira nedostatak pristupa kvalitetnim uslugama, loša izvedba sektora i upitna održivost pružanja vodnih usluga. Ne postoji vizija šta je u sektoru vodnih usluga u BiH potrebno srednjoročno i dugoročno postići kao ni politika kojom bi se definirali opći ciljevi i prioriteti za pružanje i razvoj vodnih usluga Sektor vodnih usluga nije pravno i institucionalno reguliran što za posljedicu ima nedostatak jasno definiranih prava i obaveza kao i uloga i odgovornosti u sektoru“, pojašnjava Vesna Muslić, predsjednica Aquasan mreže u BiH.

„Infrastruktura za pružanje vodnih usluga je dosta zastarjela i njome se ne upravlja na odgovarajući način. Gubici u vodovodnim sistemima su generalno visoki što dovodi do prekomjerne eksploatacije vodnih resursa i velikih troškova distribucije. Kvalitet vode je također problematičan, posebno u sistemima sa velikim fizičkim gubicima kod kojih zbog kvarova na mreži dolazi do prodiranja otpadnih i podzemnih voda u sistem. Pružatelji usluga - javna vodovodna i komunalna preduzeća, bore se za financijsku održivost. Tarife vodnih usluga ne pokrivaju troškove, a politički utjecaj na određivanje tarifa je veoma snažan i ide u pravcu zadovoljavanja socijalnog mira umjesto na poštivanje ekonomskih kriterija. I određeni broj drugih faktora, kao što je prekomjerna zaposlenost i neadekvatno upravljanje imovinom, također dovodi u pitanje financijsku održivost javnih vodovodnih i komunalnih preduzeća i, na taj način, održivost pružanja vodnih usluga. Na kraju je važno napomenuti i to da korisnici vodnih usluga nisu aktivni i dobro informirani akteri koji su uključeni u planiranje i donošenje odluka i, slijedom toga, nisu u mogućnosti da traže svoja prava i ispunjavaju svoje obaveze. Ne postoji razumijevanje vodnih usluga kao ni općeprihvaćena vrijednost o tome kako se vodni resursi trebaju koristiti i zaštititi“, dodaje Muslić.

Uključiti građane u procese odlučivanja

Iz Aquasan mreže ističu da BiH nema vizije politike o tome kuda ide sektor vodnih usluga, niti opredijeljenosti kakvi su pravci postojećeg stanja i budućeg djelovanja.

Samo nekoliko zakona pokriva ovu oblast i nekoliko ministarstava na svim nivoima radi po pitanju ove oblasti. Sve ovo, na neki način, rezultira jednom lošom operativnom učinkovitošću i slabom finansijskom održivošću pružatelja usluga, koji su u obavezi pružiti te usluge, a istovremeno nemaju kapacitet, niti mogućnost da ih sistemski grade kako bi ih unaprijedili i na kraju, nema uključenja građana u proces planiranja i donošenja odluka u ovom sektoru.

Upravo zbog toga je Aquasan mreža u BiH pokrenula jednu inicijativu u cilj okupljanja svih zainteresiranih strana u ovom sektoru u što potpadaju sva državna, entitetska i kantonalna ministarstva, jedinice lokalne samouprave, međunarodne finansijske institucije i donatori koji rade na ovim pitanjima, kako bi svi zajedno definisali probleme u ovom sektoru, te iznašli rješenja za korake koje treba poduzeti u narednom periodu.

„Upravo kao naredni korak očekujemo da će svaka od ovih interesnih strana u skladu sa akcionim planovima koji su zapravo jedan aneks, jedan dodatak tog dokumenta, poduzeti aktivnosti kako bi se unaprijedio sektor vodnih usluga u Bosni i Hercegovini. Te reforme bi trebale donijeti jedno definisanje vizije i politike na koji način upravljati ovim našim vrijednim resursom kakav je voda. Zatim, reforme bi nužno trebale unaprijediti zakonodavno-pravni i institucionalnih okvir, omogućiti jedan sistemski pristup jačanju kapaciteta nadležnih ministarstava, vodovodnih preduzeća i svih onih koji se bave pružanjem vodnih usluga građanima BiH, te omogućiti veće uključivanje građana u proces planiranja i donošenja odluka, i zapravo pružiti bolje uslove kako bi vodna preduzeća kao pružatelji usluga mogla operativno bolje raditi i imati finansijsku održivost“, pojasnila je Vesna Muslić.

Ključna tačka Reformske agende BiH

Sektor vodnih usluga u BiH potrebno je, ističu iz Aquasan mreže, reformirati kroz unaprjeđenje strateškog, zakonodavno-pravnog i institucionalnog okvira za pružanje i razvoj vodnih usluga, povećanje operativne učinkovitosti i financijske održivosti pružatelja usluga, jačanje kapaciteta u sektoru i postizanja razumijevanja i općih vrijednosti o vodnim uslugama.

Pored toga, s obzirom da je većina javnih komunalnih preduzeća u javnom vlasništvu, reformom se treba osigurati da je ovaj novi integrirani i inkluzivni sektor vodnih usluga dobro inkorporiran u sveukupni sistem pružanja usluga na nivou lokalnih zajednica. Reforme u vodnom sektoru bi trebale donijeti definiciju vizije i politike na koji način upravljati vodnim uslugama u BiH, i vrijednim nacionalnim resursom kakav je voda.

„Reforme podrazumijevaju definiranje vizije i politike vodnih usluga. Uspjeli smo okupiti sve zainteresirane strane i zajednički definirati dokument o politikama koji sadrži napredak za razvoj vodnih usluga. Posebno je važno to što će građani imati puno bolje usluge, veći razvoj infrastrukture i socio-ekonomski razvoj na jedinicama lokalne samouprave. Taj razvoj je uslovljen od strane međunarodnih finansijskih institucija koje više ne žele finansirati trenutno stanje u sektoru bh. vodnih usluga. Dakle, oni žele odgovorne, organizirane i proaktivne jedinice lokalne samouprave i njihova vodovodna preduzeća, kako bi BiH približili europskim integracijama.

Svi koji su uključeni u ovaj proces zagovaraju to, da reforma vodnih usluga bude jedna od ključnih tačaka reformske agende BiH za naredni period i koliko sam upoznat, čeka se uspostava vlasti na oba nivoa, kako bi taj proces otpočeo od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih usluga BiH i entitetskih ministarstava nadležnih za vodne usluge.“, kazao je Sandi Zulić, direktor Unaconsultinga, resursnog centra za vode i okoliš.

Voda kao nacionalno blago

S obzirom da vodna bogatstva dijelimo sa Republikom Hrvatskom, te da je ovakav sličan projekat kod susjeda već usvojen u vidu zakona, bit će zanimljivo kako će se sve dalje odvijati u budućnosti kada je u pitanju kriza oko nuklearnog odlagališta u Trgovskoj gori. Prema Zulićevom mišljenju nema dileme oko toga da će Hrvatska morati poštovati konvencije i standarde na koje se obavezala ulaskom u Europsku uniju.

„Prije dva mjeseca u Hrvatskom saboru prihvaćen je prijedlog ovog zakona o vodnim uslugama, tako da su oni otišli korak naprijed u odnosu na nas i uredili su taj sektor. S druge strane, kada je u pitanju Republika Hrvatska, oni imaju puno više obaveza po različitim konvencijama koje su potpisali i po zakonima koje su uskladili prema direktivama Europske unije. Što se tiče same vode i kvaliteta vode, posebno prekograničnih vodotoka kao što je recimo Klokot koji se nalazi u Bihaću (a zagađenje dolazi sa Plitvica op.a.), to moramo zajednički uređivati na bazi propisa, zakona i direktiva koje smo zajednički donijeli.

Republika Hrvatska mora postupiti prema ovome problemu odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori isto pridržavajući se vlastitih propisa, direktiva Europske unije, ali i uključivanjem svih zainteresiranih strana. Dakle, to znači da oni ne bi smjeli ignorirati mišljenje svojih susjeda i uvažiti primjedbe koje dolaze od strane Bosne i Hercegovine, ili moraju navesti jake argumente da se posljedice koje bh. predstavnici navode da su opasni i alarmantni za stanje u okolišu ako se to desi na Trgovskoj gori“, zaključuje Zulić.

Voda je naše nacionalno blago i jedan od najvećih resursa koje imamo. Stoga je jako važno posvetiti se vodi i povesti brigu o njoj kako bi se spriječilo daljnje zagađivanje domaće vode, ali i uvoz stranih voda koji je još uvijek velik. Zdrav i čist okoliš garancija su dobrog turističkog potencijala i kvalitetnih turističkih ponuda, a turista je u našoj zemlji iz godine u godinu sve više. Upravo zbog svega navedenog, važno je da lokalne, kantonalne, entitetske i državne vlasti u budućnosti više posvete vodi i vodnim resursima u cilju njihove zaštite i unapređenja njihovog kvaliteta, ističu iz Aquasan mreže.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.