Oglasi

Kako su se mogle sukobiti specijalne policijske jedinice u BiH?

Ministar sigurnosti zavapi da je pokušan državni udar, ali nema vanrednih sjednica Predsjedništva, Vijeća ministara...
Kretanja i boravak stranaca i azilanata u isključivoj su nadležnosti institucija Bosne i HercegovineAl Jazeera

Ustavno-pravna nestabilnost i institucionalna neozbiljnost ozbiljno prijeti opstanku Bosne i Hercegovine kao države. Pokazao je to i slučaj, kako je to zvanično ocijenjeno, nezakonitog i neustavnog zaustavljanja transporta nelegalnih migranata iz Sarajeva prema izbjegličkom kampu u Salakovac kod Mostara.

Naredbu za zaustavljanje kolone pod pratnjom policije Kantona Sarajevo i osoblja Službe za poslove sa strancima BiH izdao je građanin Ilija Lasić. Zašto građanin? Zato što je njegovo imenovanje za komesara policije Hercegovačko-neretvanskog kantona Kantonalni sud nakon trogodišnjeg postupka proglasio nezakonitim. Pitanje koje je još bez odgovora zašto je zapovjednik jedinice prihvatio naređenje običnog građanina?

Kretanja i boravak stranaca i azilanata u Bosni i Hercegovini regulirani su Zakonom o strancima i Zakonom o azilu i u isključivoj su nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Odluku o smještanju migranata u objekte koji nude humanije uvjete življenja donijelo je Vijeće ministara BiH na hitnoj sjednici.

Saopćavajući službeno da je Vlada HNK ocijenila da dolazak migranata u centar u Salakovcu predstavlja pokušaj destabiliziranja Kantona dio odgovornosti za ovaj incident preuzeo je i kantonalni premijer Nevenko Herceg. Dakle, ne treba biti preveliki pravni ekspert, pa zaključiti da postoji osnovana sumnja da su Herceg, Lasić, zapovjednik specijalnih snaga policije MUP-a HNK, te pripadnici te jedinice počinili nekoliko nezakonitih radnji: sprečavanje državnih organa u provođenju njihovih nadležnosti, zloupotrebe položaja, lažnog predstavljanja, ugrožavanja slobode kretanja, ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom i druge.

Ni Mektić nije amnestiran

Iako je održao pres konferenciju i optužio Lasića za pokušaj državnog udara, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić nije amnestiran od odgovornosti u ovom slučaju. Iako nema direktne nadležnosti nad komesarom morao je ranije reagirati na Lasićev nelegalan status. Služba za poslove sa strancima koja je pod ingerencijama Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, uputila je akt kojima nezakonito imenovanog komesara obavještava o akciji prebacivanja grupe migranata iz Sarajeva u centar u Salakovcu i od njega traži asistenciju i pomoć. Za ministra nedopustivo, a za njegove nadređene poruka da preispitaju njegov rad.

Znakovito je u cijelom slučaju da nakon dramatičnog obraćanja ministra sigurnosti javnosti nije bilo vanredne sjednice ni Predsjedništva BiH, ni Vijeća ministara, ni Vlade HNK, Tužilaštvo je izdalo nalog za privođenje samo Lasića, ali ne i drugih. Kada ministar sigurnosti jedne zemlje posumnja da je neko pokušao izvršiti državni udar i to javno saopći, normalno formirane institucije odmah reagiraju. Ili nešto nije u redu s inistitucijama ili ministra baš i ne drže za ozbiljno.

Bez tradicionalne zabrinutosti

Međunarodne organizacije reagirale su po svom starom običaju. U zajedničkom saopćenju ambasada Francuske, Italije, Njemačke, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Delegacija Evropske unije u BiH/Ured specijalnog predstavnika EU i Ured visokog predstavnika  domaće vlasti su pozvane na zajedničko djelovanje u sigurnosnim, humanitarnim i drugim izazovima koji proizlaze iz pojačanog priliva migranata u Bosnu i Hercegovinu.

Pozvali su vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da pruže podršku i surađuju sa organima na državnom nivou u provođenju njihovih ustavnih nadležnosti za "politiku i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila".

Ambasadori se nadaju da će zbivanja kod Konjica poslužiti kao prilika da se razviju učinkovitije metode koordinacije kako bi se rješavala trenutna migrantska kriza. Kao što se vidi, ambasade i OHR nisu izrazile ni tradicionalnu zabrinutost.

Kantonalna vlada u Mostaru pokušala je svoj potez opravdati navodnim strahom građana od dolaska migranata, te činjenicom da nisu konsultirani pri donošenju odluke. Ocjenjuju upućivanje migranata na ovaj prostor bez konsultacija s njima kao udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije. I predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik tvrdi da entitetske vlasti neće prihvatiti nijednu odluku Vijeća ministara ili bilo kojeg organa Bosne i Hercegovine koja se ne dogovori na nivou RS-a u vezi s migrantima.

Zakonodavni i izvršni organi kao domovi naroda

Koordinacija je famozna riječ koja ima najmanje četiri, a možda i više interpretacija kada se govori o procesima u Bosni i Hercegovini. Najčešće niži novi vlasti, općine, kantoni i entiteti, traže da ih se konsultira i obavještava o odlukama u inistitucijama Bosne i Hercegovine. U obrnutom slučaju, predstavnici u inistutucijama države optužuju se sa nižih razina za centralizaciju i unitarizaciju.

Pri tome, uglavnom se hotimično zanemaruje da gotovo sve institucije BiH funkcioniraju na principima pariteta i insistira se na donošenju odluka konsenzusom. Dejtonskim okvirom i odlukama visokog predstavnika donesenim u godinama primjene sporazuma i zakonodavni i izvršni organi vlasti rade kao da su domovi naroda.

Ustavno-pravna nestabilnost utemeljena je na višegodišnjim opstrukcijama u provođenju odluka međunarodnih i domaćih sudova. Prvo je opstruirana saradnja s Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, potom, presude Međunarodnog suda pravde u slučajevima Sejdić i Finci, Pilav, Zornić, a onda, pod raznim izgovorima, nisu poštovane odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i entietskih sudova, od presude o neustavnom terminu župan i županija, do odluka o Statutu Mostara, 09. januaru kao danu entiteta Republika Srpska do odluke o neustavnim članovima Izbornog zakona. Jalove parlamentarne rasprave skrivane su iza floskule o nepostojanju političke volje.

Sukob policijskih jedinica

Sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine kao Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma su i mnoge međunarodne konvencije čije je poštivanje od institucija u Bosni i Hercegovini na svim novima upitno, a na kraju, i sam Ustav je u svojim pojedinim dijelovima diskriminatoran. Sve to političke strukture u ovoj zemlji godinama toleriraju.

Nepoštivanje odluke Kantonalnog suda HNK o nezakonitom imenovanju Ilije Lasića za policijskog komesara, međutim, moglo je rezultirati sukobom dviju specijalnih policijskih jedinica. Svi konstruktori bh ustava, kreiranog u Dejtonu,  moraju razbiti zablude da su u ovim okolnostima demokratski standardi decentralizacije primjenjivi u BiH. Može to u Švajcarskoj, Belgiji, Španiji, ali u Bosni i Hercegovini ne. Za demokratske standarde moraju biti ispunjeni suštinski, a ne formalni uvjeti. Institucije u Bosni i Hercegovini prvo moraju biti normalno formirane, pa tek onda reformirane. Da šteta ne bi bila veća i incidenti se ponavljali, počinitelji i nalogodavci moraju biti kažnjeni.

U suprotnom, samo se igramo države.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.