Oglasi

Kako su penzioneri u Hrvatskoj postali 'penzioderi'

Hrvatski penzioneri, kažu u njihovom sindikatu, najlošije su tretirani od svih u državama bivše SFRJ.
Mirjana Novačić, Umirovljenica, Penzionerka, ZagrebGospođa Mirjana izrađuje i prodaje nakit da malo popuni kućni budžet i u tome nije jedinaAl Jazeera

Rano ujutro, dijelom preko dana, rjeđe navečer, ali svakako na način i na mjestima gdje će što je manje moguće biti zamijećene, zgurene prilike na ulicama i tržnicama hrvatskih gradova kopaju po kontejnerima tražeći boce, jestive ostatke hrane – sve što neki bacaju, a oni mogu iskoristiti.

To su velikim dijelom umirovljenici, koji su nakon desetljeća rada i stvaranja pretpostavki za razvoj i dobrobit budućih naraštaja dovedeni do ruba egzistencije ili prebačeni preko njega.

Mirjana Novačić sa zagrebačke Peščenice ima 61 godinu, u invalidsku mirovinu otišla je s nepunih 27 godina radnog staža prije 11 godina.

Mirovina od 542 kune (72 eura) bila je ispod prosjeka, pa je krenula sa 742 kune (98,9 eura). Sada iznosi 1.613 kuna (215 eura).

'Natjecanje' u skupljanju boca

"Nemam ništa protiv nikoga, da se razumijemo, ali imam Rome u ulazu koji imaju socijalne pomoći 2.600 kuna (346 eura). Znači, zašto ljudi rade u ovoj zemlji, čitav život odvajaju za mirovinski fond, odvajalo se od plaća i za izgradnju stvari koje nikad nisu izgrađene itd.? Ljudi su ogorčeni, toliko da su postali apatični, više ni ne misle da mogu bilo što promijeniti, negdje krenuti, bilo što poduzeti, ne znaju koja su im prava".

Zahtjevi za preživljavanje

Jedan od zahtjeva SUH-a jest pitanje duga – zbog recesije, kaže Petrović, ukinuto je usklađivanje mirovina i došlo je do zaostatka od 19 posto unutar strukture umirovljenika. Tu je i zaostajanje za plaćama i realni pad mirovina za, kako navodi, 14 posto.

"Tražimo da se vrijednost aktualne mirovine poveća za 14 posto od 1. 1. 2018. Naravno, dobili smo odgovor od premijera da to nije predviđeno u budžetu, ali zato ima za branitelje – mi nismo protiv da nezaposleni branitelji dobiju naknade jer oni su u jednakom siromaštvu kao i umirovljenici, ali jesmo da se kupuje osam bombardera ili da se povlaštenima daju više mirovine, vraćaju se njima dugovi, a ne siromašnima."

Radi stvaranja donjeg praga obrane od siromaštva traže i uvođenje minimalne mirovine od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.600 kuna (213 eura). Traže i promjenu modela obiteljske mirovine, koji najviše ugrožava žene, s obzirom na to da žive dulje – u Sloveniji i nekim drugim europskim državama, kaže, oni koji su radom stekli mirovinu imaju je pravo zadržati, ali ne moraju potonuti u siromaštvo s jednom mirovinom kad partner premine. Pogotovo je to važno za žene koje su prekinule rad u bivšoj državi.

Tu je i usklađivanje mirovina po novoj formuli jer će postojeći tzv. varijabilni model, tvrdi, svakog umirovljenika dovesti do siromaštva osim ako ne spada u malu skupinu od 3.400 onih koji imaju mirovine više od 8.000 kuna (1.066 eura), kao što su saborski zastupnici, vladini dužnosnici i slično.

Samo režije iznose 1.780 kuna (237 eura), bez hrane i lijekova, od kojih se mnogi, unatoč plaćanju dopunskog zdravstvenog osiguranja, moraju dodatno platiti. Ima sreće što suprug ima veću mirovinu.

"Ali on je dosta stariji od mene i, ako umre, morat ću ga 'zamrznuti' u zamrzivaču tako da još par mjeseci mogu preživjeti", kaže ironično.

Njoj je, ističe, još i dobro, no poznaje mnoge koji nemaju nikoga da im pomogne.

"Ima slučajeva koji se ujutro u pet sati 'natječu' tko će prvi po kvartu do kontejnera da skupi što više boca i onda su sretni ako skupe plastičnih boca da si mogu taj dan kupiti kruh i mlijeko", priča Mirjana kroz suze – zna kako je tim ljudima, a strahuje od iste sudbine ako ostane sama.

Starijih od 65 godina u Hrvatskoj ima 18,6 posto, ali ako se uzme ukupan broj umirovljenika, kojih je više od 1.200.000, kaže predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović, onda 25 posto biračkog tijela čine starije osobe.

Tek 64 posto ima starosne mirovine – pokrivenost njima je, kaže, uz Španjolsku, najniža u Europskoj uniji.

Ili hrana ili režije

"Tako da je rizik od siromaštva bitno veći nego u svim drugim bivšim socijalističkim zemljama. Vrlo je velik broj onih koji nemaju nikakve prihode – ti su najčešće u zapuštenim, izoliranim mjestima u poljoprivrednim krajevima i spol starijih siromašnih osoba u Hrvatskoj većinom je ženski, tako da su najčešće starije žene najzastupljenije po tome da nemaju nikakvu mirovinu i Hrvatska je tu, u usporedbi sa Slovenijom, koja ima 92 posto, Austrijom i većinom europskih zemalja koje imaju oko 100 posto, doista sramotna."

SUH je nedavno organizirao prosvjed kojemu se u šest gradova odazvalo, kako tvrde, blizu 7.000 umirovljenika. Jedan od zahtjeva bio je dodatak za starije, kakav postoji u nekim drugim europskim zemljama.

Dok Hrvatska, po statistici Eurostata, ima 31,2 posto udjela siromaštva u populaciji 65 plus, navodi, Mađarska, primjerice, ima osam posto. Samo je Bugarska, kaže, lošija po stopi siromaštva u starijoj populaciji. Prosječna mirovina iznosi 2.314 kuna (308 eura).

"To su ljudi koji mogu jedan mjesec – i oni s prosječnom mirovinom – razmišljati da li će jesti, a drugi da li će platiti režije. I zato su pojačane ovrhe i blokiranja računa starijih osoba."

No, u najgoroj je situaciji 190.000 onih koji primaju manje od 1.000 kuna (133 eura).

"Ako ne umiru od gladi, sade si nešto u vrtu, rade na crno, čuvaju stare, kuhaju, peru, pomažu u pekarama po noći, rade u ilegali, u sivoj su ekonomiji."

Legalno pravo na rad uz zadržavanje mirovine omogućeno je samo za kategoriju tzv. starosnih umirovljenika, a tek blizu 4.000 osoba, kaže, uspjele su raditi na pola radnog vremena – pri čemu se plaćaju i doprinosi.

Zahvaljujući prosvjedu, kaže, uskoro počinju pregovori – njihovi zahtjevi proslijeđeni su resornom ministru. Unatoč svemu, navodi, vlade ih zapravo ne vide, ne čuju – čak ne vjeruju da su siromašni.

"To se vidjelo iz svojedobnih javnih istupa, a druga priča je što je na vlasti na neki način jedna već 'zlatna mladež', koja je odrasla isto na način da ne vjeruje da postoje siromašni."

Generacija koja je gradila – kopa po kontejnerima

Najveća je sramota, ističe, što po kontejnerima kopa i hrani se naraštaj koji je izgradio bolnice, škole, tvornice itd., a sad ih se smatra teretom.

"I baš ti ljudi su oni koji su stvorili ono što su branitelji imali braniti. Što bi branili da nismo mi to stvorili?"

Hrvatska, kaže, najlošije tretira svoje umirovljenke među svim zemljama bivše SFRJ – ima najniži udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći.

"U travnju je bilo 37-38 posto, sada je 39, ali opet će pasti, uvijek nakon usklađivanja malo poraste. Dakle, ispod 40, što je međunarodni standard. U Bosni je 43,5 posto, 47 posto na Kosovu, 50 posto u Srbiji, 56 posto u Crnoj Gori, 60 posto u Sloveniji i 62 posto u Makedoniji. 97 posto europskog prosjeka je cijena hrane u Hrvatskoj, u Makedoniji je 58 posto. Pa sad recite gdje je bolje biti starac. U zemlji koja vas donekle voli, zar ne? A ovo nije zemlja koja voli svoje stare."

'Predatori' vrebaju na nekretnine

Velik broj starijih osoba u Hrvatskoj vlasnici su nekretnine u kojoj žive i to je, navodi Petrović, veliki mamac za 'predatore' koji se, koristeći zakon o obveznim odnosima, bave prevarama na štetu tih umirovljenika. U SUH-u imaju pravno savjetovalište, prijavljuju institucijama, ali ne mogu učiniti dovoljno, a ima tek šest socijalnih inspektora za nadzor na blizu 3.000 subjekata. Tražili su izmjenu zakona, ali s promjenom nekoliko ministara u dvije godine, kaže, to se ne može očekivati.

I Vidović ističe da su velik problem zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koje stariji sklapaju kako bi imali potrebnu skrb, nekoga tko će brinuti za njih, a zauzvrat će te osobe postati vlasnik njihove nekretnine. Jako često, navodi, stariji odmah nakon potpisivanja ugovora ostanu i bez doma i bez skrbi, a mnogi brzo i umru.

"Do nas su došle informacije da su pojedinci potpisali i više desetaka takvih ugovora, ali sigurno se jedna osoba ne može adekvatno skrbiti o 30 starih i nemoćnih osoba. Mi smo posljednje tri vlade upozoravali na ovaj problem i tražili uvođenje registra pružatelja uzdržavanja, ograničenje broja ugovora koji mogu sklopiti i zabranu njihova sklapanja za osobe koje rade u sustavu socijalne skrbi. Ovo posljednje nedavno je i najavljeno, dok za ostale preporuke još nema pomaka. Također, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju moguće je prekinuti jedino sudskim putem, pa je, zbog dobi osoba o kojima je riječ, iznimno važno da ti sudski postupci budu žurni."

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović navodi da je država uspješna u mjeri u kojoj se brine za svoje najranjivije članove, a kad su u pitanju stariji, Hrvatska je još daleko od uspjeha.

"Hrvatska je četvrta zemlja EU-a po siromaštvu starijih osoba, a tu statistiku prilično dobro ilustrira podatak prema kojem više od 94.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna (66 eura)."

Problemi su brojni – posebice je teško u ruralnim, izoliranim područjima bez javnog prijevoza, liječnika, ljekarne ili trgovine.

"Bili smo u domovima koji uistinu ne izgledaju kao da pripadaju vremenu u kojem živimo – bez struje, vode, adekvatnog prozora, a često i bez susjeda koji bi im mogli pomoći u raznim situacijama. Problem je što za takve osobe ne postoji sustav podrške, odnosno dobro razvijena Mreža socijalnih usluga pomoći u kući – ona je popunjena tek 36 posto. Osim što je nedovoljno pružatelja ovih usluga, što je također posebno izraženo u ruralnim područjima, problem je i što je cenzus za ostvarivanje ovog prava prilično strog, pa ga mnogi stariji odluče i ne iskoristiti", kaže Vidović.

Ističe i problematičan i neprihvatljiv stav društva.

Etiketa tereta i 'penziodera'

"Ponekad ih se etiketira kao skupinu koja je financijski teret društvu i svojim obiteljima iako čak 60 posto njih ne koristi nijedan oblik tuđe pomoći i skrbi, a nerijetko upravo bake i djedovi pomažu svojoj odrasloj djeci i unucima. Takvi stavovi njeguju se i u javnom prostoru – recimo, kada se umirovljenike u javnim izjavama naziva 'penzioderima'."

Često su isključeni iz donošenja odluka koje ih se tiču – primjerice, javne rasprave o propisima otvorene su na internetu, a mnogi ne koriste suvremene tehnologije.

"Mogu spomenuti i odnos zaposlenika domova za starije prema korisnicima, koji smo primijetili obilazeći ove ustanove – često im se obraćaju tepanjem, kao da su djeca, ili imaju stav da oni najbolje znaju što je najbolje za starije koji su tamo smješteni."

Dobra je vijest najava statusa njegovatelja za one koji brinu za svoje starije jer sada ne mogu, primjerice, uzeti bolovanje ili neplaćeno kad je potrebno.

Od drugih pozitivnih pomaka najveći je, kaže, stupanje na snagu Zakona o zaštiti nasilja u obitelji od 1. siječnja.

"Stariji su na naš prijedlog u Zakon uvedeni kao posebno zaštićena skupina, a prvi put kažnjavat će se i zanemarivanje njihovih potreba koje dovodi do njihove uznemirenosti ili vrijeđa njihovo dostojanstvo i time im nanosi tjelesne ili duševne patnje", zaključuje Vidović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.