Kako su društvene mreže donijele revoluciju u turizmu

Nikada prije niste mogli tako lako i brzo da razmijenite informacije, slike i videoklipove sa nekim sa drugog kraja planete, piše autor (EPA)

Ljudi su oduvek putovali. U davna vremena, putovanja su bila privilegija, ne samo bogatih, već i ‘slobodnih’. Naime, vojnici, poljoprivrednici, nadničari i robovi nisu ni mogli da napuste mesto u kom su živeli. Trgovci i vojskovođe bi donosili fantastične priče o zemljama, ljudima i morima u (tada) dalekom svetu. Putovanja nisu ni bila veoma primamljiva – putovalo se sporo i dugo, a neretko su putovanja trajala i po par meseci, čak i celu godinu. Ipak, rimski senatori su i u to vreme imali vile na moru, a često bi putovali i da posete sportska nadmetanja.

Razvoj puteva i infrastrukture u renesansi, kao i otkriće novih kolonija doneli su mogućnost da i obični ljudi – zanatlije, sveštenici i farmeri mogu da putuju u ‘nove svetove’, pa čak i da se nasele tamo, a često su i besplatno dobijali imanja. Uz pronalazak parne lokomotive, putovanje postaje lako i brzo, a mnogima i potreba u potrazi za poslom. Sredinom 19. veka, Tomas Kuk je prvi priredio organizovano putovanje za nekoliko stotina ljudi, stvarajući na taj način modernu eru turizma.

Nakon Drugog svetskog rata, razvoj avio industrije, kao i podela na Istok i Zapad, usled Hladnog rata, doveli su do najveće migracije ljudi u istoriji – u potrazi za boljim životom, mnogi Evropljani su se preselili u SAD, Kanadu i Australiju. Zahvaljujući višem životnom standardu, po prvi put i radničke porodice mogu da priušte odlazak na letovanje ili zimovanje. Biti turista postaje ‘dokaz’ dobrog standarda i kvalitetnog života.

I u bivšoj SFRJ, odlazak na more ili planinu je bio pokazatelj standarda građana i ponos Partije, a letovališta i zimovališta su nicala kao pečurke, podržani ‘sindikalnim turizmom, na čekove i rate”.

Putovanje iz fotelje

Društvene mreže su možda i najveću revoluciju postigle u povezivanju ljudi sa suprotnih krajeva sveta. Nikada pre niste mogli tako lako i brzo da razmenite informacije, slike i video klipove sa nekim iz Australije, Novog Zelanda ili Dubaija.

Mogućnost tagovanja i check-ina (prijave lokacije) na društvenim mrežama pokrenulo je lavinu u otkrivanju mesta za odlazak na more, zanimljivih predela, ali i mesta za bavljenje sportom. Takođe, i kulturna razmena između zemalja regiona treba u mnogome da zahvali Facebooku i Instagramu. Tako Exit Festival u Novom Sadu ima više od 78.000 tagova i check-ina i to samo na Instagramu. Tu je i Sarajevo Film Festival sa 15.000, i Sea Dance u Crnoj Gori sa nekoliko hiljada.

Popularnost putovanja su iskoristili i programeri i IT stručnjaci, pa tako postoji na desetine aplikacija za Android i iOS.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Aplikacija Tripadvisor pomaže u pronalaženju povoljnih hotela, jeftinih avio karata i restorana. Aplikacija Hopper vam  može prikazati kalendar sa najjeftinijim letovima, kako bi na vreme isplanirali godišnji odmor. Tu je i popularna aplikacija TripIt, koja može digitalizovati vaša dokumenta, sama kupovati karte i rezervisati hotele.

Popularnost ovih aplikacija se preselila i na YouTube, pa tako postoji na hiljade kanala sa recenzijama avio kompanija, restorana, taxi prevoza, metroa i svega onoga što može zatrebati turistima u stranoj zemlji.

Turistička Yugosfera

Region nekadašnje SFRJ ima najveći potencijal za razvoj turizma i sektor usluga, po procenama EU i Unesco. Na Balkanu je veoma živ i tzv. verski turizam, a beleži se sve veći porast broja turista iz dalekih zemalja – Kine, Japana i zemalja Pacifika.

Lijana Stanković iz Turističke organizacije Srbije kaže da internet i društvene mreže mogu biti od velike koristi:

“Uticaj društvenih mreža je značajan za promociju srpskog turizma s obzirom na procene da socijalne medije danas prati preko tri milijarde ljudi. U skladu sa trendovima marketinga putem društvenih mreža, Turistička organizacija Srbije svakodnevno kreira i plasira sadržaje koji promovišu turističku ponudu Srbije. Samo tokom 2019. godine TOS je na društvenim mrežama došao do 64 miliona korisnika, zabeleženo je blizu 18 miliona pregleda video sadržaja i preko 22 miliona interakcija. Osim društvenih mreža, TOS kontinuirano promoviše turističku ponudu Srbije i putem specijalizovanih sajtova i travel portala i u zemlji i inostranstvu. U prošloj godini, digitalna kampanja TOS-a #VidiSrbiju nagrađena je UEPS-ovom bronzanom plaketom, u kategoriji ‘Promocija srpske kreativnosti u inostranstvu’ . Ogroman uspeh postignut je i ulaskom digitalne kampanje ‘Кoje momente ćeš pamtiti ovog leta? #vidisrbiju’ među finaliste u kategoriji ‘Najbolja digitalna kampanja u 2018’ na International travel and tourism awards 2019. “

Novinarka OK Radija iz Vranja i dopisnik više nacionalnih medija Slađana Tasić kaže da je turizam velika šansa za razvoj privrede:

“Istraživanja pokazuju da mlađa populacija, kao i ona koja je na vrhuncu svoje biološke i intelektualne moći, dakle oni ljudi koji su radno i platežno sposobni, od svih medija najčešće koriste internet, pa samim tim i društvene mreže. Gotovo da nema osobe u ovoj životnoj dobi koja nema nalog na nekoj od društvenih mreža. To je, naravno, šansa i za promociju turističkih i prirednih potencijala bilo koje regije, pa i Vranja, odnosno Juga Srbije. Iako ima svetlih primera ovakve prakse na tom području, ovi potencijali nisu dovoljno iskorišćeni, odnosno nisu iskorišćene društvene mreže i taj vid marketinga, kao i mogućnost publiciteta kako bi se došlo do potencijalnih klijenata, poslovnih partnera i gostiju” navodi Tasićeva.

Turizam je velika razvojna šansa svih ekonomija Zapadnog Balkana. Poseban akcenat poslednjih godina dobija i tzv. zdravstveni turizam. Medicinske usluge, poput estetske hirurgije i stomatoloških usluga su nekoliko puta jeftinije u Srbiji, pa sve više građana zemalja EU dolazi iz zdravstvenih razloga. Veliki broj njih koristi i usluge brojnih banjskih lečilišta, koja su skoro kompletno privatizovana, te se očekuje dalje širenje turističke ponude. Srbija ima i više od hiljadu izvora lekovitih voda, toplih i hladnih. Slična situacija je i u regionu – Crna Gora najveći deo svoje privredne aktivnosti bazira na turizmu, dok je Hrvatska odavno ‘go-to’ destinacija za Nemačke, Austrijske i turiste iz skandinavskih zemalja i Rusije, od kojih su mnogi postali i vlasnici nekretnina na Jadranskom moru.

Svemirski turizam

Nema sumnje da će turizam igrati ogromnu ulogu u budućnosti regiona – uostalom, i ekonomije mnogih članica EU (Španije, Kipra, Malte, itd.) ali i drugih zemalja (UAE, Singapura, Tajlanda) u velikom procentu zavise od turizma. Nekima, kao što je to Kuba, to predstavlja i jedini priliv kapitala i strane valute.

U bliskoj budućnosti, mnogo pre nego što mislimo, doći će i masovnosti svemirskog turizma. Da, svemirskog. Kompanije kao što su Space X, Blue Origin i Virgin Galactic već celu deceniju rade na razvoju svemirskih letelica za turističko putovanje u Zemljinim orbitu, pa čak i za hotel veličine Međunarodne svemirske stanice (ISS).

Virgin Galactic već ima i dugačku listu čekanja potencijalnih svemirskih turista, a uz depozit od 200.000 dolara i vi možete poleteti u svemir – negde između 2022. i 2024. godine.

Izvor: Al Jazeera